Zainteresovana (ne)laička javnost USK-a i šire ažurno i pedantno je obaviještena o simpoziju na temu: „Razvojni aspekti BiH“ u organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti oličene o u akademiku prof. dr. Huseinu Muratoviću iz Bužima. O BANU kao pravnom subjektu i akademiku Muratoviću zainteresovani se mogu upoznati na Googlu. O namjeri akademika da organizuje simpozij doznao sam marta 2023. prilikom prisustva promociji knjige „Identitet/i Muslimana u Cazinskoj krajini“ u bužimskoj Javnoj ustanovi Centar za kulturu, sport i informisanje. Početkom aprila (07.04.2023.) na adresu ReprezenT-a putem e-maila stigao je i Poziv za učešće i Sinopisis o čemu su zainteresovani mogli pročitati u Tefteru br. 508. U vremenu 2–3 mjeseca akademik Muratović je uložio ogroman trud, umijeće, snalažljivost,… da obezbjedi prostorne, tehničke, financijske,… pretpostavke da se Simpozij održi u povijesnom gradu i Sali (Dvorana Prvog zasjedanja AVNOJ-a).
Poznato je da nije imao konkretne podrške (sem verbalne) od pripadajuće institucije (BANU). Imao je razumijevanja i pomoć od brojnih donatora kojima su i svi učesnici zahvalili. Osobno mi je poznato da je ReprezenT svoju ulogu (promocija, plakate, snimanje,…) obavio blagovremeno i profesionalno.
Na prvoj strani Sinopsisa od 07.04.2023. akademik Muratović je naveo pet panela sa oko 30-tak imena kao potencijalnih učesnika Simpozija. Za prvi (politički) panel pozvano je 7 učesnika, a odazvalo se 4, za drugi (pravni) pozvano 5 odazvalo se 4, za treći (ekonomski) pozvano 7 odazvalo se 6, za četvrti (kulturno prosvjetni) pozvano 5 odazvalo se 2, za peti (socijalni,..) pozvano 4 odazvala se 2,… Elem, odaziv mršav, a kvalitet prezentovanja, dometi,…? Doći na Simpozij bez pisanih materijala, najblaže rečeno, je drsko i bezobrazno!
Hronologija simpozija
Opće pretpostavke (prostorija, dekoracija, opremljenost,…) inspirativne, izazovne,… za sučeljavanja, polemike, kritička promišljanja, vrijedne preporuke,… skromne, sasvim zadovoljavajuće. Izostala je „registracija“ učesnika, ali… Simpozij je počeo sa 30-tak minuta zakašnjenja što je nedopustivo!
Voditelj simpozija, akademik Muratović, se biranim riječima dostojanstveno obratio prisutnom auditoriumu. Uvodni dio ispred Akademije je sa neshvatljivim zamuckavanjima jedva pročitao Mustafa ef. Cerić, predsjednik Skupštine BANU. Tekst kojeg smo čuli nije bio u neposrednoj korespodenciji sa temom Simpozija! Nije prošlo da se ef. Cerić „ne obruši“ na manji beha entitet. Bilo je iluzorno očekivati da kaže kako on i njegovi Bošnjaci po dunajluku neće da dođu da glasanjem „pometu“ vlast koja provodi diskriminaciju! Slijedilo je inspisrativno, nadahnuto, podsticajno,… obraćanje počasnog gosta Stjepana Mesića fokusirano na tri segmenta (postpandamijsko razdoblje, agresija na Ukrajinu, važnost simpozija i sličnih skupova fokusiranih na konkretne aktuelne teme sa naglaskom da bez stope rasta od 5% nema govora o napredovanju, kvalitetnijem životnom standardu,…). Zatim je slijedilo obraćanje zvaničnika (predsjednika Skupštine USK-a, predsjednika Vlade USK-a, gradonačelnika Bihaća) od kojih se moglo čuti šta očekuju od Simpozija!
Poslije uvodno protokolarno ceremonijalno kurtoaznog oficijelnog dijela, zvaničnici i dobar broj ostalih prisutnih (simpozij započeo sa cca 40-tak prisutnih, a završio sa 15) je „ispario“! Prvi (politički) panel počeo je sa usmenim opservacijama voditelja ef. Cerića. Sve što je rekao sa simpozijem nije imalo baš nikakve (ne)posredne povezanosti. Dominiralo je „bošnjastvo“, „borba“ za državu, vjeru, naciju,… Više toksično nego inspirativno! Panelistica, prof. dr. Vera Kržišnik – Bukić, većini draga i simpatična osoba za svoje Krajišnike uvijek ima pisanu primječivu temu (Etnos, Demos,…) koju „začinja“ ovisno gdje i kome se obraća. Ona decenijama pokušava Krajišnicima „uturiti“ u glave kako je obrazovanje, kultura, pravda, istina,… sine quo non svega! Malo me poslije tokom ručka u Kostelskom buku zbunilo njeno pitanje: Kako to da nema akademika Mirka Pejanovića? jer se on odazivao na sesije bosansko-slovenačkog prijateljstva u Ljubljani! Bosanskog da, ali ne i bošnjačkog, odgovorio sam uvaženoj profesorici, dodajući kako samo izuzetno strpljivi slušaju Cerićeva vazenja o bošnjaštvu, državi,…
Dino Dupanović se trudio prisutne „uvjeriti“ kako je revizija broja srpskih žrtava Drugog svjetskog rata pokopanih na groblju Garavice kod Bihaća od „izuzetne važnosti“ za „Razvojne aspekte BiH“! Naravno, suzdržao sam se od repliciranja jer to isto čini on, Dudaković i ostali oko broja žrtava u Bratoratu 1993/95 pa i cijeloj BiH. Očito je da je manipulacija sa brojem žrtava srednjedobne populacije unosno zanimanje!
Pravni panel je započeo sa pismenim izlaganjima prof. dr. A. Muslića iz Bihaća sa temom važnosti državne imovine, parlamentarne borbe, mogućih „raspleta“ (kroz Parlament ili Visokog predstavnika). Po završetku je „izmaglio“ ne dajući mogućnost da se štogod priupita, kao npr. šta bi sa Zakonom iz 1994. kojim je društvena imovina „preimenovana“ u državnu, i ili kako to da Vlada USK-a je „titular“ imovine za koju i ne zna (primjer Kladušnica d.d.,…),… Poslije Muslića je jedna simpatična profesorica nešto pričala o ljudskim pravima,… kao da je na nekakvom neobaveznom ćaskanju sa prijateljicama. Kada se profesorica (inače žudi za fotkanjem) napričala o ljudskim pravima, slobodama, …. nestrpljivo je za govornicu stupio prof.dr. Sašo Murtič iz Novog Mesta – porjeklom iz Donje Slapnice. Pripremio je Sašo i video prezentaciju, kaže da je utrošio dosta vremena surfajući po internetu „paralele između Slovenije i BiH“. Darovit na riječima, maštovit u biznisu, Sašo je prisutne „uvjeravao“ kako bi „cargo aerodrom“ u Brčkom mogao biti snažna potpora razvoju BiH. Stekao sam dojam kako Sašo ima „znanstveno obrazloženje“ za svaku poslovnu ideju, uključujući i aerodrom „Golubić“ kod Bihaća. Vazi Sašo o cargo aerodromu Brčko kao da su Tuzla, Beograd, Osijek hiljade km udaljeni i da tamo cargo aredromi ne postoje.
O čemu se ništa nije čulo, a trebalo je
Skroman vokabular i neveliko znanje dominiralo je dvodnevnom sesijom ukupnog trajanja osam sati. Nije se čulo ništa ili samo usput o aktuelnim izazovima kao što su klimatske promjene, pogoršana opća situacija prouzrokovana pandemijom i agresijom, depopulacija BiH, reindustrijalizacija,… Nije se čulo da neoliberalni kapitalizam decenijama proizvodi ekonomski, politički, socijalno i psihički nepodnošljive nejednakosti i kako tome „doskočiti“! Akademik Muratović zagovara „dekraljevizaciju“ elita, a ne objašnjava kako bi se to izvelo kad smo obezvrijedili znanje, promovišemo pohlepe, u džematske odbore biramo osobe koje potkradaju vazife, na hadž odlaze društveno (ne)odgovorni preduzetnici (zakidaju na plaćama, kasne sa isplatama,…) koji prednjače u evaziji poreza, carina,…
Propuštena je prilika da se bar sa regionalnog aspekta „razjasne“ učinci globalizacije, tranzicije, općenito, a posebno tranzicije vlasništva – lopovske privatizacije,… odgovorimo na pitanja zašto je USK na predzadnjem mjestu po nivou razvijenosti u FBiH? Nismo dovoljno i agrumentovano naglasili kako promjene u BiH najviše ovise o onom u šta Bosanci vjeruju. U BiH Bosanci nisu priznati u popisu, a država ne provodi redovita istraživanja „javnog mnijenja“ čiji rezultati bi doprinijeli objektivnijem sagledavanju stanja i projektovanja budućnosti.
Nismo čuli imena filozofa, nobelovaca, naučnika,… (kao npr. Johna Rawlsa, Josepha Stiglitza, Paula Krugmana, Thomasa Pikettyja, Daniela Chandlera, Klausa Schwaba, …) i nazive njihovih djela Teory of Justice, Kapitalizam 21. stoljeća, Free and Equal,…) koja bi mogla pomoći oko ozbiljnijeg tretmana teme simpozija.
O „nacrtu preporuka“ sa simpozija nije bilo govora sem što je akademik Muratović nešto poluglasno zborio na kraju (nepovučena sredstva iz IPA programa, izrada razvojnih programa,…). Ostaje da vidimo i čekamo Zbornik radova sa velikom sumnjom „podešavanja i štimanja prezentovanih radova“!
Najkraće rezimirano: Simpozij na temu „Razvojni aspekti BiH“ juna 2023. u povijesnom Bihaću bio je događaj na kojem su se pričale priče koje su preplitale prošlost, sadašnjost i ponešto maglovite budućnosti. Slušali smo priče sa varljivim dominacijama pesimizma, opreznog optimizma, zabrinutosti za budućnost, posebno Bošnjaka i Države,… Ako akademik Muratović zbilja namjerava „cimnuti“ elite, „prodrmati“ akademsku zajednicu, okupiti kritičnu masu za promjene,… onda treba još dosta poraditi na formulisanju jasnije vizije i osmišljavanju strategija.
Biće kako bude! Za Simpozijum sam se dobro pripremio, napisao Stručni rad naslova „Socioekonomski razvoj Cazinske krajine na razmeđu 20. i 21. stoljeća“, Izazovi, Reakcije, Efekti,… kojeg sam blagovremeno e-mailom u pdf formatu i Word programu uručio akademiku Muratoviću i nemam potrebe za „peglanjem“. Na Simpoziju sam 15-tak minuta uz pomoć video prezentacije nastojao pojačati interes prisutnih i u tome vjerovatno djelomično uspio, a Sažetak rada u prilogu:
Nadati se da će urednik Portala omogućiti zainteresiranim da mogu kompletan rad od 22 stranice preuzeti linkom i tako eventualno koristiti u određenim situacijama i prilikama. Pogledati ovdje
Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!
Velika Kladuša, 11. 06. 2023. ramoh45.07@hotmail.com