Već duže vremena krajiški akademik prof. dr. Husein Muratović sondira teren za ambiciozniji naučni skup koji bi aktuelizirao i problematizirao „Razvojne aspekte BiH“. U sinopsisu kojeg je početkom aprila ove godine poslao na 30-tak adresa od Nove Gorice do Skoplja piše:

Na drugoj strani sinopsisa, između ostalog, piše:

Činjenice iz brojnih relevantnih izvora već duže vremena ukazuju da je BiH država sa najskronijim stopama rasta, da je na začelju po siromaštvo, da je šampion u depopulaciji,… su dovoljne za opravdanost održavanja najavljenog simpozija.

Akademik Husein Muratović

Uvaženi akademik se pobrinuo da mjesto (Bihać) i mirkolokacija (dvorana u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a) simpozija imaju svoje snažno značenje. Još nije saopćeno broj i struktura radova, ali sudeći po referencama pozvanih učesnika ima mjesta optimizmu sa pokrićem. Nadam se da će Zbornik prezentovanih radova biti korisna publikacija za rasprostranjeniju i dugotrajniju upotrebu. Biće više nego porazno i tužno ako simpozij bude događaj skromnog vokabulara i nevelike pameti!

Možda bi drukčija formulacija teme simpozija, kao npr. kako generirati razvoj u uslovima… bila avangardnija, izazovnija,…? Sama činjenica da u BiH postoje kantoni, općine,… koje imaju svoje strategije razvoja čije ostvarenje daje primjerne rezultate (manja depopulacija, veća zaposlenost, veći GDP p/c,…), pored ostalog, znači da su dobro „posložili prioritete“!

Simpozij se održava u veoma izazovno vrijeme sa brojnim poremećajima koji mogu rezultirati nesagledivim posljedicama sa dvocifrenom inflacijom koja će potrajati. Svijet se otisnuo u nemirne okeane bez jasne mape prema mirnijim morima. Sve su glasnija upozorenja o nužnosti nove paradigme razmišljanja u uslovima nepovoljnih odnosa između demokratije i autokratije u vrijeme rastućih nejednakosti i globalizma.

Mesna industrija Pjanići – Cazin

Razvojni prioriteti BiH su predodređeni vanjskim utjecajima (globalni izazovi, europske vrijednosti,…) i domaćim demografskim kretanjima. Shodno navedenom, razvojni prioriteti bi mogli biti formulisani: Izgradnja demokratskog pravednog naprednog inkluzivnog BH društva sa fokusom na patriotizam proizvoda i usluga prakticirajući moderne percepcije i implementacije temeljnih vrijednosti,…Ovo jeste „ideal” kojem treba iskreno težiti!

Demografska revitalizacija kao logična i objektivna potreba koja se može uspješnije provoditi u postojećim formalno pravnim ustrojstvima uz sve manjkavosti, od statistike pa redom… Sveopći napredak u svijetu brzih promjena (tehnički progres, demografija,…) može se osigurati samo ako u svom središtu ima ljude s njihovim pravima i potrebama u stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg društva.

Lječilište Gata – Bihać

Gospodarstvo fokusirano na zelene energije, pouzdaniju i sigurniju hranu,… shodno specifičnostima.  Tako, npr. USK se dobro etabolirao u proizvodnji mlijeka i  sasvim logično je da to učuni i u proizvodnji i preradi mesa od goveda uvođenjem i drugih sorti (npr. krava-tele,…).

Turizam u najširem smislu shodno specifičnim resursima fokusiran na održivu platežno sposobnu tražnju korištenje domicilnih konzumenata, proizvoda i usluga.

Sa aspekta postojećeg stanja, njegovih općih karakteristika,… razvojni prioriteti BiH su već definisani, formulisani,… (demokratsko pravedno napredno inkluzivno društvo, demografska revitalizacija, gospodarstvo: zelena enegrija, hrana,…) i malo je vjerovatno da se navedeni prioriteti trebaju mjenjati. Ključno pitanje je dinamiziranje realizacije prioriteta posebno u područjima koji evidentno nazadaju prvenstveno zbog vlastith dezorjentacija, neprepoznavanja raspoloživih resursa,…?

Šta kažu brojke

Na osnovu brojnih pouzdanih bibliografskih izvora korišteći prihvatljive metode i metodologiju sublimacija ključnih pokazatelja o geografiji, demografiji, GDP p/c,… nanovo potvrđuje već davno poznatu tezu kako Cazinska krajina u svim pripadajućim državnim formacijama dobrana zaostaje za malaksalim razvojem suverene i samostalne BiH, i – ili napreduje u svom nazadovanju.

Podaci iz brojnih izvora nedvojbeno potvrđuju kako simbolično poboljšanje strandarda življenja u Cazinskoj krajini suštinski je sve već „gape” u odnosu na prosjek USK-a, FBiH, BiH, a posebno u odnosu na bliže okruženje sa zapadne strane. Da se društveni razvoj Cazinske krajine nakon 1990-tih odvijao spontano, „sam od sebe”, onda bi GDP p/c koncem 2021. iznosio oko 2.572 USD (1.148 x 2,24) ili nepunih 60% od ostvarenog (2.572/4.357). Odnos GDP p/c građanina Cazinske krajine iz 1990. sa istim pokazateljem okruženja sugeriše da smo tada uživali malo više od trećine (1.148/3.226) prosječnog standarda građanina susjedne R. Hrvatske da bi se to svelo ispod jedne četvrtine koncem 2021. (4.357/17.685). Prosječni standard našeg zapadnog susjeda iskazan GDP p/c porastao je od 1990. zaključno sa 2021. za 5,48 x (17.685/3.226) a kod nas za 3,8 x (4.357/1.148). GDP p/c 2021./1990.  BiH porastao je za 4,1 x (7.143/1.740) dok je porast u Cazinskoj krajini evidentiran sa 3,8 x ili 61% beha prosjeka (4.357/7.143)! Odnos RH – BiH 1990. znosio je 1,85 (3.226/1.740), a 2021. godine 2,48 (17.685/7.143).

Raspoloživi resursi (geografija, demografija, prirodni i izgrađeni resursi,…) boljim upravljanjem i korištenjem mogu u jednom izbornom mandatu značajno poboljšati standard života (usporiti depopulaciju, povećati zaposlenosti, porast GDP p/c,…).

Stanovništvo i zaposlenost

Stanovništvo Zaposlenost
Subjekt 2013. 2018. 2022. 2013. 2018. 2022.
BiH 3,131 mil. 3,503 mil 3,475 mil 1,033 mil. 816.465 834.399
FBiH 2,372 mil. 2,167 mil 2,157 mil 0,635 mil. 520.328 535.668
USK 273.000 265.000 262.000 31.792 37.687 37.607

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, JU Služba zapošljavanja USK-a, Porezna uprava FBiH

Kretanje GDP p/c

Godina Austria Hrvatska BiH Cazin V. Kladuša
1990.

21.681

3.226 1.740

1.148

1.148

1994.

25.646

334

   
1996.

5.368

713

2000.

24.558

4.881

1.332

2005.

38.417

10.634

2.741

2010.

46.903

14.125

4.507

2013.

50.731

23.821

5.025

2018.

51.466

15.244

5.936

2020.

48.809

14.199

6.012

2021.

53.637

17.685 7.143 4.143

4.357

2022.

Izvor: Za 1990. World Development Report 1990., WEB: Bosnia GDP p/c 1994 – 2023. WEB: Austria 1960 . 2023 i WEB : Croatia 1995 – 2023. Prihvatljivot iskazanog GDP p/c za BiH 1990-tih potvrđuje i jedan magistarski rad Filozofskog fakulteta u Sarejevu.

Za  Cazin i V. Kladušu 1990. obračunato 66% od BiH. Za 2021 Cazin (0,58) i        obračunat po rangu razvijenosti odnosno 0,61., 1 USD 1990. = 2,24 2021. godine.

 

Muftija bihaćki, hafiz Mehmed ef. Kudić

Molimo Allaha dž. š, da budemo bolji ljudi, poručuje u završnom govoru Prvog maja u Maljevcu  pri postavljanju temelja novog Islamskog centra hafiz Mehmed  ef. Kudić!

Velika Kladuša, 05.05.2023. ramoh45.07@hotmail.com