Već duže vremena krajiški akademik prof. dr. Husein Muratović sondira teren za ambiciozniji naučni skup koji bi aktuelizirao i problematizirao „Razvojne aspekte BiH“. U sinopsisu kojeg je početkom aprila ove godine poslao na 30-tak adresa od Nove Gorice do Skoplja piše:
Na drugoj strani sinopsisa, između ostalog, piše:
Činjenice iz brojnih relevantnih izvora već duže vremena ukazuju da je BiH država sa najskronijim stopama rasta, da je na začelju po siromaštvo, da je šampion u depopulaciji,… su dovoljne za opravdanost održavanja najavljenog simpozija.
Uvaženi akademik se pobrinuo da mjesto (Bihać) i mirkolokacija (dvorana u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a) simpozija imaju svoje snažno značenje. Još nije saopćeno broj i struktura radova, ali sudeći po referencama pozvanih učesnika ima mjesta optimizmu sa pokrićem. Nadam se da će Zbornik prezentovanih radova biti korisna publikacija za rasprostranjeniju i dugotrajniju upotrebu. Biće više nego porazno i tužno ako simpozij bude događaj skromnog vokabulara i nevelike pameti!
Možda bi drukčija formulacija teme simpozija, kao npr. kako generirati razvoj u uslovima… bila avangardnija, izazovnija,…? Sama činjenica da u BiH postoje kantoni, općine,… koje imaju svoje strategije razvoja čije ostvarenje daje primjerne rezultate (manja depopulacija, veća zaposlenost, veći GDP p/c,…), pored ostalog, znači da su dobro „posložili prioritete“!
Simpozij se održava u veoma izazovno vrijeme sa brojnim poremećajima koji mogu rezultirati nesagledivim posljedicama sa dvocifrenom inflacijom koja će potrajati. Svijet se otisnuo u nemirne okeane bez jasne mape prema mirnijim morima. Sve su glasnija upozorenja o nužnosti nove paradigme razmišljanja u uslovima nepovoljnih odnosa između demokratije i autokratije u vrijeme rastućih nejednakosti i globalizma.
Razvojni prioriteti BiH su predodređeni vanjskim utjecajima (globalni izazovi, europske vrijednosti,…) i domaćim demografskim kretanjima. Shodno navedenom, razvojni prioriteti bi mogli biti formulisani: Izgradnja demokratskog pravednog naprednog inkluzivnog BH društva sa fokusom na patriotizam proizvoda i usluga prakticirajući moderne percepcije i implementacije temeljnih vrijednosti,…Ovo jeste „ideal” kojem treba iskreno težiti!
Demografska revitalizacija kao logična i objektivna potreba koja se može uspješnije provoditi u postojećim formalno pravnim ustrojstvima uz sve manjkavosti, od statistike pa redom… Sveopći napredak u svijetu brzih promjena (tehnički progres, demografija,…) može se osigurati samo ako u svom središtu ima ljude s njihovim pravima i potrebama u stvaranju pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
Gospodarstvo fokusirano na zelene energije, pouzdaniju i sigurniju hranu,… shodno specifičnostima. Tako, npr. USK se dobro etabolirao u proizvodnji mlijeka i sasvim logično je da to učuni i u proizvodnji i preradi mesa od goveda uvođenjem i drugih sorti (npr. krava-tele,…).
Turizam u najširem smislu shodno specifičnim resursima fokusiran na održivu platežno sposobnu tražnju korištenje domicilnih konzumenata, proizvoda i usluga.
Sa aspekta postojećeg stanja, njegovih općih karakteristika,… razvojni prioriteti BiH su već definisani, formulisani,… (demokratsko pravedno napredno inkluzivno društvo, demografska revitalizacija, gospodarstvo: zelena enegrija, hrana,…) i malo je vjerovatno da se navedeni prioriteti trebaju mjenjati. Ključno pitanje je dinamiziranje realizacije prioriteta posebno u područjima koji evidentno nazadaju prvenstveno zbog vlastith dezorjentacija, neprepoznavanja raspoloživih resursa,…?
Šta kažu brojke
Na osnovu brojnih pouzdanih bibliografskih izvora korišteći prihvatljive metode i metodologiju sublimacija ključnih pokazatelja o geografiji, demografiji, GDP p/c,… nanovo potvrđuje već davno poznatu tezu kako Cazinska krajina u svim pripadajućim državnim formacijama dobrana zaostaje za malaksalim razvojem suverene i samostalne BiH, i – ili napreduje u svom nazadovanju.
Podaci iz brojnih izvora nedvojbeno potvrđuju kako simbolično poboljšanje strandarda življenja u Cazinskoj krajini suštinski je sve već „gape” u odnosu na prosjek USK-a, FBiH, BiH, a posebno u odnosu na bliže okruženje sa zapadne strane. Da se društveni razvoj Cazinske krajine nakon 1990-tih odvijao spontano, „sam od sebe”, onda bi GDP p/c koncem 2021. iznosio oko 2.572 USD (1.148 x 2,24) ili nepunih 60% od ostvarenog (2.572/4.357). Odnos GDP p/c građanina Cazinske krajine iz 1990. sa istim pokazateljem okruženja sugeriše da smo tada uživali malo više od trećine (1.148/3.226) prosječnog standarda građanina susjedne R. Hrvatske da bi se to svelo ispod jedne četvrtine koncem 2021. (4.357/17.685). Prosječni standard našeg zapadnog susjeda iskazan GDP p/c porastao je od 1990. zaključno sa 2021. za 5,48 x (17.685/3.226) a kod nas za 3,8 x (4.357/1.148). GDP p/c 2021./1990. BiH porastao je za 4,1 x (7.143/1.740) dok je porast u Cazinskoj krajini evidentiran sa 3,8 x ili 61% beha prosjeka (4.357/7.143)! Odnos RH – BiH 1990. znosio je 1,85 (3.226/1.740), a 2021. godine 2,48 (17.685/7.143).
Raspoloživi resursi (geografija, demografija, prirodni i izgrađeni resursi,…) boljim upravljanjem i korištenjem mogu u jednom izbornom mandatu značajno poboljšati standard života (usporiti depopulaciju, povećati zaposlenosti, porast GDP p/c,…).
Stanovništvo i zaposlenost
Stanovništvo | Zaposlenost | |||||
Subjekt | 2013. | 2018. | 2022. | 2013. | 2018. | 2022. |
BiH | 3,131 mil. | 3,503 mil | 3,475 mil | 1,033 mil. | 816.465 | 834.399 |
FBiH | 2,372 mil. | 2,167 mil | 2,157 mil | 0,635 mil. | 520.328 | 535.668 |
USK | 273.000 | 265.000 | 262.000 | 31.792 | 37.687 | 37.607 |
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, JU Služba zapošljavanja USK-a, Porezna uprava FBiH
Kretanje GDP p/c
Godina | Austria | Hrvatska | BiH | Cazin | V. Kladuša |
1990. |
21.681 |
3.226 | 1.740 |
1.148 |
1.148 |
1994. |
25.646 |
– |
334 |
||
1996. |
– |
5.368 |
713 |
||
2000. |
24.558 |
4.881 |
1.332 |
||
2005. |
38.417 |
10.634 |
2.741 |
||
2010. |
46.903 |
14.125 |
4.507 |
||
2013. |
50.731 |
23.821 |
5.025 |
||
2018. |
51.466 |
15.244 |
5.936 |
||
2020. |
48.809 |
14.199 |
6.012 |
||
2021. |
53.637 |
17.685 | 7.143 | 4.143 |
4.357 |
2022. |
Izvor: Za 1990. World Development Report 1990., WEB: Bosnia GDP p/c 1994 – 2023. WEB: Austria 1960 . 2023 i WEB : Croatia 1995 – 2023. Prihvatljivot iskazanog GDP p/c za BiH 1990-tih potvrđuje i jedan magistarski rad Filozofskog fakulteta u Sarejevu.
Za Cazin i V. Kladušu 1990. obračunato 66% od BiH. Za 2021 Cazin (0,58) i obračunat po rangu razvijenosti odnosno 0,61., 1 USD 1990. = 2,24 2021. godine.
Molimo Allaha dž. š, da budemo bolji ljudi, poručuje u završnom govoru Prvog maja u Maljevcu pri postavljanju temelja novog Islamskog centra hafiz Mehmed ef. Kudić!
Velika Kladuša, 05.05.2023. ramoh45.07@hotmail.com