U društveno ekonomskom pogledu Velika Kladuša marta 1973. godine, dakle prije pola stoljeća, bila je veoma dinamična lokalna zajednica koja je na primjeran način ukupna djelovanja usmjeravala prema „izazovu“ dinamičnijeg i ravnomjernijeg razvoja SRBiH unutar Savezne Federacije. Značajniji projekti u toku su bili: daljna izgradnja peradarnika po mjesnim zajednicama, izgradnja hotela „Konak“, realizacija Programa rekonstrukcije preduzeća „Saniteks“ koji je obuhvatio i izgradnju tkačnice na području Vrnograča, vodoistrage i bušenja bunara na području Kvrkulje, nova zgrada Doma zdravlja, brojni samodoprinosi za izgradnju puteva,…
Kladuško pionirsko novinarstvo uspjevalo je donekle zabilježiti i publikovati neke zanimljivosti tog vremena.
Osnovni cilj svih subjektivnih snaga Opštine bio je dinamičniji sveukupni razvoj kako bi što prije napustili skupinu izrazito nerazvijenih opština, a u praktičnom smislu to je značilo „prekoračiti“ prosjek republičke razvijenosti!
Mart 1973. godina na području Velike Kladuše bio je veoma dinamičan u svakom pogledu. Gotovo da nije bilo nijednog sela da se nešto nije gradilo (put, struja, voda,…) !
Kako su nastajali i nestajali kladuški nosioci razvoja
Opće je poznato da je Velika Kladuša jednopartijski sistem okončala (18.11.1990.) sa respektabilnim ostvarenjima u svim pojavnim oblicima sa statusom nedovoljno razvijene opštine, oko dvije trećine prosjeka SRBiH. Kvantitativno kvalitativni mjerljivi, djelomično mjerljivi,… pokazatelji smješteni su u brojne publikacije, npr. u knjizi „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“! Kako je znano osnovni nosioci razvoja bili su: „Agrokomerc“, „Saniteks“, „Grupex“, „Kladušnica“, „Komunalno“ preduzeće,… Svako od navedenih preduzeća je priča za sebe, kako tokom nastajanja tako i tokom nestajanja. Zainteresovani su mogli u kolumni Tefter u više navrata pročitati prihvatljive vjerodostojne činjenice, a svi brojevi Teftera su još uvijek raspoloživi na portalu Reprezent.ba kao nezaobilazno štivo kladuške recentne povijesti sviđalo se to kome ili ne!
Tokom prve decenije ovog stoljeća u par navrata organizovani su „internet dijalozi“ sa zaintetesiranim Kladuščanima ma gdje bili i šta radili! Naravno, sa onim koji još drže do sebe, svog zavičaja, njegove budućnosti,… Rezultat tih dijaloga, između ostalog, jeste Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ kao otvorena knjiga za sve realne pozitivne ideje, projekte, poduhvate,… Promocija Koncepta se prakticira na više načina (kolokvijalni razgovori, skupovi, promotivni listići, Bilten za društvena kretanja, Almanah Velike Kladuše,…). U Biltenima za društvena kretanja (devet izdanja u periodu 2014.-2021.) nezaobilazne teme su bile kladuški nosioci razvoja, njihove sudbine,…
Prvi simptomi nazadovanja Velike Kladuše „detektovani“ su polovinom prve decenije ovog stoljeća na osnovu kretanja socioekonomskih pokazatelja. Šta sve kako, zašto,… se dešavalo od faze nazadovanja (2005. – 2020.) u odnosu na prosjek BiH do faze tonenja (2021/22) znaju narodni izabranici, a mogli bi vjerodostojnije protumačiti i kladuški „nobelovci“!?
Šta sve, kako, zašto,… se dešavalo u i oko „Saniteksa“ može biti predmet raznih elaboracija, ali za kolaps koji se okončava 2022/23. važan je „prelomni moment“ dokapitalizacije 2002/3, dakle pred 20-tak godina.
Za realizaciju ove Inicijative obrazovano je Udruženje dioničara koje je „uspješno“ dovršilo „tranziciju“ vlasništva i trasiralo put u nestanak. Bilo bi interesantno da se netko iz struktura tog Udruženja i ili Sindikata „Saniteksa“ javno oglasi?
Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!
Velika Kladuša, 16.03.2023. ramoh45.07@hotmail.com