ReprezenT od broja 33. na svojim stranicama objavljivao je Feljton pod nazivom „Tefter“ a kojeg je tada započeo krajiški arizonac Ramo Hirkić. Ovaj arizonac ponovo je (p)ostao krajišnik pa duže od deset godina živi u Velikoj Kladuši a u Arizonu u USA odlazi samo po potrebi.

Autor Teftera je svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisao u dosadašnjih 500 izdanja uglavnom o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti i to najčešće Velike Kladuše. Ramo Hirkić je komentariso svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

U tom prvom broju Teftera tadašnji a i sadašnji urednik ReprezenT-a napisao je:

Nije nam la(h)ko, i nama u zavičaju i njima tamo u dijaspori. Među jednima i drugima nisu rijetki i oni kojima je najteže sa samim sobom, ženom, sa komšijama, vlastima koje su birali i onima koje nisu birali, a trebali su. Ako prilozi našeg čitaoca iniciraju razmišljanja i konkretne aktivnosti na spoznajama neophodnosti promjena mišljenja očekivati je da nam svima bude bolje i rahatnije. Čitaoce pozivamo da se pridruže i uključe u „Tefter“ kako misle da je najbolje za opći interes. Javite se i pišite Redakciji ili autoru „Teftera“, kako bi učestvovali u oblikovanju krajiške javnosti i njenog doprinosa efikasnijem funkcioniranju vlasti u interesu prosperitetnije budućnosti.

U ovom jubilarnom 500-om izdanju prisjećamo se nekih karakterističnih naslova kako iz novina tako i na Portalu.

Broj Teftera (1): Lijepo je živjeti u gradu (ReprezenT br. 33/12.03.2007. godine).

Broj Teftera (24): Dolina bola, plača… (ReprezenT br.57/20.08.2007. godine).

Broj Teftera (100): Šta sa tim knjigama (ReprezenT br. 140/23.03.2009. godine).

Broj Teftera (200): Kako do istine i kladuške kontraverze (ReprezenT br.243/14.03.2011.

Broj Teftera (289): Teške, strateški važne odluke (ReprezenT br.352/15.04.2013. Ovo je bio pretposljednji broj ReprezenT-a u printanom izdanju!

Broj Teftera (400): Jubileji kladuške povijesti u augustu 2019. godine.

Šta je danas „Tefter“ njegovog autora Rame Hirkića, analitičara, hroničara u publiciste, manje više poznato je svim čitateljima i pratiteljima ove Redakcije. U najkraćem, to je nezaobilazno štivo kada je u pitanju period Velike Kladuše od polovine prošlog stoljeća do danas. U Tefterima sve piše samo njih treba čitati, a Redakcija ReprezenT-a je ponosna na činjenicu što ima ovako vrsnog spisatelja i što je ovaj Feljton doživio punih 15 godina svog redovnog objavljivanja i što je – definitivno najčitaniji prilog. Uz našu javnu zahvalu autoru, nadamo se u budućnosti i novim jubilejima. Svaku sreću želimo autoru kao i njegovim redovnim čitetaljima u Novoj, 2023. godini! redakcija@reprezent.ba

U skladu sa dugogodišnjom koncepcijom kolumne Tefter da koncem kalendarske godine ponudi zainteresovanoj javnosti „a short history riview/kratki povijesni pregled“ sa ciljem da se upotpuni „kultura sjećanja“ i time pripomogne kako našoj osvještenosti tako i civilizacijskom napredku. Kladuški „vremeplov“ još uvijek je rasut po brojnim publikacijama i nema još sistematski organizovanog pristupa kako bi se izvršila „periodizacija“ kladuške povijesti i shodno takvom pristupu nastavilo sa hronološkim sadržajima. U mjesečnjaku „Cross Atlantic“ (2002.-2012.) publikovano je oko hiljadu pojedinačnih događaja koji imaju određenu relevanciju u višehiljaditoj povijesti ovog područja kojeg od 1280-tih prepoznajemo po današnjem nazivu.

Prema raspoloživom kladuškom decembarskom „vremeplovu“ evidentirano je 100-njak pojedinačnih događaja od kojih svega nekoliko koncem 2022. imaju svoje okrugle godišnjice-jubileje. Tako npr. prvi okrugli događaj evidentiran je 27.12.1952. godine kada je Narodni odbor sreza Velike Kladuše mjesnu ambulantu preimenovao u Sresku ambulantu. Među jubileje u ovom mjesecu zbilježeno je još: Osnivačka skupština Kluba intelektualaca Velike Kladupe (14.12.1992.), dovršetak štampanja knjige „Kraini u amanet“ (dec./92), prvo ustanovljenje funkcije predsjedavajućeg Općinskog vijeća Velike Kladuše (22.12.1997.) koju je obnašao Husein Hadžić, 20-godišnjica apela dijela kladuške dijaspore sa sjevernoameričkog kontinenta upućenog predsjedniku Sabora Republike Hrvatske u vezi Fikreta Abdića, 20-godišnjica održavanja skupa u Maljevcu sa ciljem „odbrane“ Fikreta Abdića (28.12.2002.)…

Citat je iz knjige „Velika Kladuša kroz stoljeća“, Rijeka 1997. godine, a podsjeća na jedan važan događaj (Prvi sabor Velike Kladuša, dec. 1967.) koji je gotovo zapostavljen u kladuškoj „kulturi sjećanja“! Na žalost, o navedenom eventu nema sačuvane arhive, a sjećanja su izblijedila. Obzirom na „format“ sudionika Sabora postoji mogućnost da među još živim Kladuščanima (Esad Miljković, Rajko Stević, Ibrahim Ikanović, Fikret Abdić, Slobodan Miljković, Ibrahim i Bajrama Pehlić, Sead Purić, Ankica Anušić, Ismeta Purić-Kusturica, Zuhdija Okanović,…) ima volje da se pokuša osvježenje na ovaj događaj. Kladuški sabor, forum,… u kontekstu vremena i prostora i danas može biti „formula“ za avangardniji i ambiciozniji iskorak u organizovanju Kladuščana sa mandatima (članovi savjeta mjesnih zajednica, članovi džematskih odbora, vijećnici, poslanici,…) sa ciljem izgradnje pravednijeg i naprednijeg kladuškog društva.

U vrijeme (2012.-2021.) kada Velika Kladuša u svom sveukupnom razvoju od nazadovanja prelazi u fazu „tonenja“ je pravi momenat da Kladuščanke sa najvećim brojem glasova (Elvira, Elma, Bisenija,…) iniciraju i operacionaliziraju avangardnije forme organizovanja sa ciljem da konačno krenemo prepoznatljivije u izgradnju pravednog naprednog kladuškog društva na modernim percepcijama i implementacijama univerzalnih vrijednosti (pravednosti, jednakosti, ljudskosti,…)! Sadašnja situacija najviše liči tv seriji „Selo gori, a baba se češlja“ sa preimenovanjem „Kladuša tone, a kladuške mandatarke se češljaju“!

Stanje u bajkovitoj Čaršiji pred zimu 1992. godine

Navedeni citat je prvi paus iz „Analize stanja na području Opštine Velika Kladuša od proglašenja neposredne ratne opasnosti …“ koju je pripremio Izvršni odbor na čelu sa Mirsadom Veladžićem. Još su brojni Kladuščani koji se dobro sjećaju jeseni i početka zime 1992. kada smo, između ostalog, bili „žrtve“ nestanka Yu-dinara. Ovih dana publikovana je u našem zapadnom komšiluku zanimljiva knjiga (Kuna, život jedne valute) koja, između ostalog, opisuje prebacivanja kamiona sa bezvrijednim Yu-dinarima na naše područje, kupovanje konvertabilnih valuta,… Za bolje razumjevanje jedna hiljada njemačke marake vrijedila je jedna kubni metar Yu-dinara u novčanicama od 100.000 dinara.

Tridesetak godina kasnije Kladuščani ulaze u sasvim drugim okolnostima u meteorološki neizvjesnu zimu sa općim standardom i uslovima života neuporedivo skrominijim u odnosu na bliže i dalje okruženje. Završetak diskusije jedne Kladuščanke sa brojnih skupova decembra 1992. godine.

Za godinu koju ispraćamo možemo, između ostalog, kazati da nimalo nije bila ugodna, laka, jednostavna,… Sa aktuelnim tendencijama prenesenim u nastupajuću 2023. godinu pozabavićemo se u narednom Tefteru.

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!

Sretna Nova 2023. godina!

Velika Kladuša, 23.12.2022. ramoh45.07@hotmail.com