Zainteresovana javnost mogla je 19. oktobra 2022. godine na službenoj stranici Općine pročitati Konkurs za izradu arhitektonsko-ubranističkog i pejsažnog idejnog rješenja uređenja Gradskog parka u Velikoj Kladuši. Na prvi pogled i sam sam pomislio kako je to dobar i potrebit potez načelnika Fikreta Abdića (1939). Međutim, kad se navedeni Konkurs stavi u širi kontekst vremena i prostora onda Abdićev potez se i ne doima tako mudar, potrebit, u vrhu prioriteta,…!

Naime, inflacija bukti, recesija je pred vratima, energetska i sigurnosna strahovanja, sve poskupljuje i sve veći broj Kladuščana je u zoni siromaštva, ukupnu zaposlenost nikako da stabilizujemo iznad pet hiljada, objekat Centra za kulturu dovršavamo već više od jedne decenije, pučku kuhinju najavljujemo godinama, trotoari u gradskoj jezgri su nesigurni za hodanje, projekt stoljeća „zamrznut“, aktivnosti na pripremi Prostorno planske dokumanetacije na čekanju, depopulacija bajkovite Čaršije se rapidno nastavlja, žarište zaraze iz napuštenog korita Grabarske se širi, Laburistima u Velikoj Kladuši sve manje građana vjeruje,…!

Elem, kad sve pobrojiš, posložiš, vrednuješ,… nema ni govora da bi navedeni Konkurs objektivno mogao biti „top prioritet“ bajkovite Čaršije. Korumpirane, kriminalizirane,… da!

Osnovni strateški dokumenti lokalne zajednice su: Prostorni plan, Strategija razvoja,…   Velika Kladuša je Prvi prostorni plan donijela koncem 1986. godine u vrijeme kada je predsjednik Skupštine opštine bio Slobodan Miljković (1936). Šta i kako se dešavalo sa Prostorno planskom dokumentacijom čudnovatne Čaršije u vrijeme pluralizma opisano je u knjizi „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“! Za potrebe ovog priloga napominjem Odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Velike Kladuše za period 2001. – 2020. godine koju je Općinsko vijeće usvojilo 11. decmbra 2014. godine.

Navedeni član važećeg Statuta Općine Velika Kladuša (decembar 2011. godine) jasno precizira (tačka 3.) nadležnost Općinskog vijeće oko Prostorno planske dokumentacije. Iz kasnije korespodencije jasno je vidljivo da Velika Kladuša u formalno pravnom smislu nema valjane važeće Prostorno planske dokumentacije već osam godina.

Priloženi tekst je iz Strategije razvoja Općine Velika Kladuša 2014. – 2023. godine koju je Općinsko vijeće usvojilo 06. januara 2014.

Priloženi tekst je sa promotivnog letka Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a koji je bio na raspolaganju učesnicima Javne rasprave o Prostornom planu USK-a za period od 20 godina koja je održana u Vijećnici Općinskog vijeća Velike Kladuše 23. 08. 2018. godine sa veoma skromnim, gotovo sramotnim malim prisustvom. Kako je znano ni najavljeni Prostorni plan nije još formalno usvojen i na snazi! Partnerska grupa koja od 2014. godine promoviše Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno je strateške dokumente Općine formulisala kao posebnu stavku o kojoj su u više navrata vođeni kolokvijalni razgovori sa ciljem konkretizacije za nadležne organe. U prilogu ovog teksta je Apel od juna 2015. godine kojeg je Kolegij Općinskog vijeća potpuno ignorisao. Sličnih apela pa i konkretnih inicijativa u proteklih osam godina bilo je više. Lokalna vlast Velike Kladuše od 2012. godine ignoriše građanske inicijative, ne odgovara na upite shodno Zakonu o pristupu informacijama, diskriminira medije, producira nepravde,… tako da je Općinu sa 46. mjesta na rang ljestvici od 79 općina FBiH 2012. skliznuli na 61. mjesto 2021. godine.

Ima li spremnosti i volje da se propušteno nadoknadi

Rijetke su lokalne zajednice koje su uspjele sačuvati ovako vrijednu lokaciju-dragulj usred „grada“ od neprimjernih nasrtaja raznih lobija. Na jednoj slici s početka 1930-tih (vidi: Velika Kladuša kroz stoljeća, str. 181.) jasno se razaznaje da je negdje oko sredine „samjišta“ bio neki objekat koji je uklonjen čime je poslata jasna poruka da će ovo područje biti zaštićeno od buduće gradnje.

Priložena slika također pokazuje kako se radilo o „jedinstvenom prosotru“ omeđenom saobraćajnicama. Nije prepreka da na „jedinstvenom urbanom području“ ima više vlasnika, ako se već ne može postići da sve bude „javni prostor“ u javnom vlasništvu!

Definitivno plansko prostorno uređenje Gradskog parka u Velikoj Kladuši je sastavni dio Prostorno planske dokumentacije lokalne zajednice i zato bi trebalo ubrzati aktivnosti i povećati napore da se ovaj strateški dokument pripremi za javnu raspravu. Pošteno je napomenuti da je nešto slično održano februara ove godine u maloj sali Sportske dovarne. Javnosti nije poznato ništa više sem tajnovitih razgovora kojim je onemgućen pristup vijećniku Dinki Ljubijankiću.

Iz priložene kopije Katastarskog plana nije jasno da li predmet Javnog konkursa obuhvata „jedinstven prostor“ ograničen postojećim ulicama sa sve četiri strane, preciznije da li je obuhvaćena lokacija Gradske džamije i Stare autobusne stanice. Osobno smatram da bi predmet Javnog konkursa trebao biti „jedinstven prostor“!  Monodisciplinarna petočlana Konkursna komisja sastavljena pretežno od zaposlenika Jedinstvenog organa uprave nije dobro rješenje. Komisija za ovako ambiciozan zadatak treba biti brojnija sa zastupljenosti više struka (povijesno kulturno naslijeđe – kultura sjećanja, botanika, ekologija, religija, ekonomija,…) i predsjednik Komisije treba biti direktor Javne ustanove Centar kulture Zuhdija Žalić! Projektni zadatak za ovako ambiciozan poduhvat trebao je biti predmet javne rasprave zainteresovanih subjekata u kojem bi, između ostalog, bile jasno definirane polazne smjernice i ciljevi koje želimo ostvariti.

Opće je poznato da se shodno Konceptu Unaprijedimo Veliku Kladušu zajedno već duže vremena vode neformalni kolokviljalni razgovori po svim strateškim pitanjima. Također je poznato da Partnerska grupa promoviše Koncept na više načina, kao npr. publikovanjem promotivnih listića, Biltena za društvena kretanja, izložbe, okrugle stolove,… Zainteresovana javnost mogla je početkom 2021. godine posjetiti izložbu (Začetak i razvoj industrijalizacije…) povodom obilježavanja Dana Općine. Tokom trajanja izložbe zainteresovani su potpisali i jednu inicijativu kao prilog budućem urbanističko pejsažnom uređenju Gradskog parka kao „jedinstvenog prostora“!

Priložena skica jasno pokazuje o čemu se radi te da je navedena Inicijativa upućena putem protokola nadležnom općinskom organu. Rezime kolokvijalnih razgovora, inicijativa,… jeste: Na „jedinstvenom prostoru“ Gradskog parka, između ostalog, bilo bi umjesno obuhvatiti sadržaje: Na postojećem prostoru uz harem Gradske džamije predvidjeti mirkolokacije za biste: Atifa Omara Bahtijarevića, Hasana ef. Rizvića i Hasana Miljkovića. Obrazloženje se može derivirati iz „kladuške kulture sjećanja“!

U okolini postojeće mirkolokacije Spomenika iz 1951. godine treba predvidjeti mirkolokacije za biste kladuških prvoboraca (postojeće biste) uključivo i bistu Huseina Huske Miljkovića.

Parcelu br. 1600 (park) opremiti sadržajima po uzoru na moderne europske parkove s tim da se jedna trećina (uz poprečni prilaz, 1599) predvide sadržaji za najmlađu populaciju.

Parcelu 1598 (pijaca) opremiti sadržajima tako da se negdje na sredini predvidi mirkolokacija za spomen obilježje smrtno stradalim Kladuščanima u svim ratovima 20. stoljeća, okolo mirkolokacije sa arheološke iskopine, …Na donjem dijelu, kako to skica pokazuje, predvidjeti lokaciju po „arhitekturi“ Stare škole izgrađene 1985/6, a porušene 1970-tih čiji frontalni dio (tri lica) po namjeni mogu biti za JP „Komunalije“, a vanjske bočne fasade treba da snažno asociraju na „dodir civilizacija“ (West-Orjent) i frontalna na svjetlu pekspektivu modernijeg doba. Produženi dio objekta može biti za javne kulturne potrebe-manifestacije,… Ispred objekta ima solidnog prostora za parking sa funkcionalnom povezanošću sa postojećom saobraćajnicom.

Podrazumjeva se da „botanika“ treba biti vrhunska, ekologija prihvatljiva, opremljenost sa higijenskim objektima, fontane, rasvjeta, staze-šetnice, klupe sa solarnim opremama,… Okolne zgrade sa primjernim muralima, prilazi ulaza u park, oznake, …predvidjeti funkcionalno,…

Nadati se da će sve biti fer ljudski provedeno, da građani neće biti ignorisani i zaobiđeni, da će sve biti transparentno, da će „srce i duša“ bajkovite Čaršije ovim Konkursom dobiti moderne prijedloge rješenja koja će uvažavati kladušku „kulturu sjećanja“ (kulturno-povijesno naslijeđe, povijesni put,…) i ponuditi sadržaje za sve uzraste-starosne dobi shodno savremenim rješenjima bližeg okruženja.

Bilo bi uputno kada bi glavni faktori razvoja Velike Kladuše (Općinsko vijeće, načelnik, narodni izabranici svih nivoa, civilna udruženja,…) više pažnje posvetili „podlogama“ (stručnim prilozima, eleboratima, analizama, studijama,…) za pripreme strateških dokumenata!

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge, reagujmo avangardno na ponuđeni izazov oko Gradskog parka u bajkovitoj Čaršiji!

Velika Kladuša, 18.11.2022. ramoh45.07@hotmail.com