Od 193 članice Ujedinjenih nacija većina ih u svojim ustavima ima parlamentarnu demokratiju kao dominirajući sistem vladavine. Većina savremenika današnje civilizacije je saglasna da su slobodni višestranački demokratski izbori među važnim civilizacijskim dostignućima, a odaziv na izbore važan pokazatelj „opće zrelosti“ stanovništva!

Vrijeme je izazovno, teško predvidivo, za nekoga olovno teško, za našu predsjednicu Laburističke stranke BiH preteško za neodgovorne političare, vlasnike kupljenih diploma, pljačkaše kladuške „muke“, kako reče na završnom skupu u Sportskoj dvorani 30. septembra u večernje sate! Na globalnom nivou uz već višedecenijske izazove oko klimatskih promjena, stalnih prijetnji od terorizma, (ne)prilika sa migrantima,… pridodavaju se troškovi sanacije pandemije Covida-19, pridružuju se troškovi rata u Ukrajini,… što sve skupa najoštrije pogađa najsiromašnije zemlje među kojima je, nažalost, i naša Bosna ponosna u kojoj Velika Kladuša godinama „tone“ zahvaljujući, između ostalog, i neadekvatnim reagovanjima na izazove iz okruženja! Dvocifrena inflacija (oko 17%) žestoko pogađa sve, a najžešće najsiromašnije Kladuščane kojih je svakog dana sve više.

Shodno naslovu valja se malo prisjetiti početka recentne povijesti kladuškog parlamentarizma, davne 1990. godine. Bio je to vakat kada su novoosnovane političke nacionalne stranke bile „ujedinjene“ sa osnovnim sloganom „pobjediti komuniste“ kojih zapravo nije ni bilo! Bar u Kladuši, rasuli se, razjedinili, posvađali oko „Agrokomerca“. Na prvim višestranačkim demokratskim novembarskim izborima 1990. godine 23.027 Kladuščana ili 73,38% od ukupno 31.381 registrovana birača moglo je glasati za jedan od šest subjekata koji su se natjecali za članstvo u Skupštini tadašnje SR BiH. Najviše glasova dobila je SDA (17.624), pa redom: MBO (1.670), pa „komunisti“ (1.471), SDS (867), HDZ (242), Savez socijalističke omladine (219). Tko su bili prvi kladuški odbornici-poslanici zainteresovani mogu pročitati u knjizi „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“!

Za članove Predsjedništva SR BiH Kladuščani su gotovo stopostotno glasali za svoje nacionalne lidere u imenima Fikreta Abdića (1.045.539) i Alije Izetbegovića (879.266). Uz malo statistike i matematičke analize dobivamo da je za Abdića glasalo 12.150 ili 52,76% Kladuščana, a za Aliju 10.877.

„Gotovo svi politički akteri su ovogodišnje izbore okarakterizirali sudbinskim i najvažnijim izborima od 1992. godine. Jedni to govore zbog brige za državu (bošnjačke, probosanske i građanske stranke), drugi zbog brige za narod (hrvatske stranke), a treći zbog brige za entitet (stranke u Republici Srpskoj). I svi odreda to čine samo i isključivo zbog toga da ostanu na vlasti ili da se domognu vlasti. Niti će se država raspasti ako u Predsjedništvu ne bude Željko Komšić, niti će hrvatski narod propasti ako u Predsjedništvo ne uđe Borjana Krišto, niti će, nažalost, Republika Srpska biti ukinuta ako Milorad Dodik i SNSD izgube izbore. A nešto će se nakon izbora vjerojatno pitati i visokog predstavnika Christiana Schmidta”, piše na portal Tačno net.

Dan šutnje, subota 01.10.2022. godine, između ostalog, obilježen je ugodnom promocijom knjige (Ponovo rođena) na Starom gradu, autorice Esmire Jašarević (1971). Ovaj događaj sam iskoristio da malo s nogu proćaskam sa kladuškim srednjodobnim književnicama: Fatima Nuhanović (1975), Nermina Latić i Esmira Jašarević. Svima nama koji se bavimo pisanjem bilo kojeg žanra nužno je osavremenjivanje vokabulara!

Uz sve deficite Izbornog zakona BiH, ravnodušnost kladuške dijaspore, previše je onih koji apstiniraju izlazak na izbore pa je zahvaljujući njima Izborna jednica broj 1 Velika Kladuša na samom začelju odaziva (sa nepuna 33%) na izbore ili 20-tak procenata manje od beha prosjeka. Mediji su (pre)puni osvrta na predizborne kampanje, ocjene rezultata izbora, nagađanja budućih koalicija,… Nije se teško složiti sa onim koji „tvrde” kako su u BiH moguće samo sitnije promjene obzirom da su većinu mandata osvojile stranke (SDA, HDZ, SSND) koje su dobrana zaslužene za ovako jadno stanje države i njenih stanovnika. Na prolazu prema kiosku kod Gradske džamije pozdravljam se sa jednim kladuškim književnikom koji mi usput pripomenu: „neka je skinuta ova hrđa”! Malo se osmijehnem i napomenem kako je slabo dešifrovao preliminarne rezultate.

Kako i zašto su glasali Kladuščani oktobra 2022. godine

Očito je da za armije birača Cazinske krajine (Bužim, Cazin, Velika Kladuša) ne postoje zajednički motivi da se legitimno porazi promašena politika SDA, Laburista,… koje godinama produciraju toksičan ambijent čije rezultate kusamo u znatno nižem standardu života u odnosu na okruženje.

Pregled glasanja za kandidate Predsjedništva BiH

Stavke Bužim Cazin Vel. Kladuša

2018. – 2022.
Procjenjeni broj stanovnika 19.240 65.239 39.994
Broj zaposlenih august 2022. 1.653 7.166 4.544
Broj nezaposlenih august 2022 2.974 8.299 5.409
Broj registr. birača po CIK-u 15.189 53.305 43.861
Ukupan broj listića u kutiji 7.435 18.960 14.083
Odaziv na izbore u % 48,94 35,57 32,11
Ukupan broj nevažećih listića 772 1.672 2.505
Denis Bećirević 1.710 7.826 2.458 –   4.662
Šefik Džaferović – – 2.626            –
Bakir Izetbegović 3.647 5.738    –         3.039
Željko Komšić 1.102 4.265 1.286 –   2.999
Mirsad Hadžikadić 117 590 1.286 –      690
Bojana Krišto 87 25                 190

Izvor: JU „Služba zapošljavanja“ USK, Izbori.ba, Oglasna tabla Općine Velika Kladuša

Na listi Laburističke stranke BiH za Parlament BiH bili su Emina Ćehić (1.266) i Amir Đogić (1.362). Na listi za Parlament FBiH više stranaka bili su Kladuščani: Husein Hadžić (323), Hasan Dolić (111), Bisenija Mušedinović (1.412), Nijaz Hušić (583), Elma Đogić (1.508), Ervin Abdić (814), Evresa Okanović (429), Amir Purić (752), Mediha Hasić-Mujanović (1.033), Aladin Ćerimović (559),…

Općenito Velika Kladuša je na prvom mjestu po liječnicima koji se vide u politici i neslavni rekorder po broju oboljelih od tuberkuloze (za prvih osam mjeseci od ukupno oboljenih na USK 65 od čega Velika Kladuša 31).

Za Skupštinu USK-a Kladuščani su imali 21 subjekat sa 420 kandidata među kojima više desetina Kladuščana, kao npr. Elvira Abdić-Jelenović (1.134), Asmir Ćufurović (985), Jasmin Husić (831), Edina Abdić-Pleho (640), Dinko Keserović (432), Rifat Dolić (364), Fikret Bašić (164),…

Pregled subjekata i glasova za Skupštinu USK-a

Stavke/subjekti Bužim Cazin Vel. Kladuša

2018. –  2022.
Registrovani birači 15.189 53.305 43.861
Ukup. listića u biračk. kutijama 7.392 20.502 11.702
Ukupno nevažeći listići 905 1.392 1.382
Odaziv u % 48,66 38,46 29.85
Laburistička stranka BiH 6 258 6.484 –   2.922
SDA 2.821 5.031 2.570 –   2.036
NES                   1.634                     9.639    923 –   1.633
Naša stranka                        15                        400    167 –   1.175
SDP                      168                        743    420 –     807
Koalicija-DNZ                        11                          55 1.654 –     490
Pomak                      173                       401                                      103
Narod i pravda                      104                        376                                      102
Građanska Željko Komšić                     302                     1.353                                      535

Izvor: izbori.ba i oglasna tabla Općine Velika Kladuša

Na osnovu rezultata svih poratnih izbora i „rasipanja“ glasova nedvosmislena je bezidejnost Kladuščana: ne znaju šta hoće, s kime i kako! Ako se uzme u obzir šta je sve   DNZ i Laburistička stranka BiH poduzimala za dioničare „Agrokomerca“ i dobiveni glasovi jasno je da među navedenoj skupini dominira čeljad u čiju se iskrenost ne može pouzdati!

Ono što se sigurno neće dogoditi, a to je je da netko iz navedene skupine kandidata sa primjernim brojem dobivenih glasova pokrene bilo kakvu inicijativu koja realno ima šanse da u dogledno vrijeme poboljša jadnu socioekonomsku sliku USK-a, a posebno Velike Kladuše! Oni jednostavno nemaju volje ni zašto nego za svoje beneficije!

Čuvajmo jedni druge, budimo bolji ljudi!

Velika Kladuša, 08.10.2022.   ramoh45.07@hotmail.com