Ramo Hirkić, autor Teftera

Zadnju dekadu epidemiološki kišnog i rosnog novembra 2021. na kladuškom tlu, između ostalog, obilježila su tri naoko nepovezana događaja: Abdićev intervju Milomiru Mariću, poznatom beogradskom žuranalisti (21.11.2021., web Laburisti.ba), veoma toksična emisija FTV-Mreža (23.11.2021. u 20:10 minuta) i neodržana VIII Sjednica Općinskog vijeća (24.11.2021., u 11:00 sati Školska dvorana – „25. novembar“, Portal Reprezent.ba). Meteorološki pogodan jesenji novembar 2021. na kladuškom tlu u vremeplovu čarobne Čaršije osigurao je zapaženo mjesto! Opće kladuške (ne)prilike (pandemija, egzistencijalna nesigurnost za preko 13-tak hiljada Kladuščana, dogodovštine sa migrantima, izuzetna neizvjesnost za kladuške preduzetnike, marginlizovanje poljoprivrednika, trvljenja narodnih izabranika,…) uvećane sa političkim zbivanjem u BiH (najave „osamostaljenja“ RS,…), sve izraženijom inflacijom i povećanjem cijena egzistencijalnih proizvoda, jalovim nastojanjima svjetskih moćnika na „očuvanju“ BiH,… doprinose zabavnijoj životnoj situaciji Kladuščana, ma gdje bili i šta radili! Uglavnom, strateški problemi beha društva (korupcija, socioekonomska pitanja, pravda, nejednakost,…) se periferno spominju, a fokus usmjerava prema dodicima, abdićima, ćovićima, izetbegovićima, latićima,… i Bidenov izaslanik, Gabriel Eskobar tvrdi: „BiH nema etničkih nego korumptivnih problema“ (Jutarnji list, 27.11.2021., str. 2).

Sva tri događaja mogu se posmatrati iz različitih uglova, prespektiva, vremenskih distanci,… ovisno šta tko želi dokučiti, za koje potrebe, s kakvim motivima,…! Ako bi pokušali identifikovati opće zajedničke karakteristike navedenih događaja, onda bi najprepoznatljivije bilo: opće jednostrano pristrasno poznavanje, percipiranje, tumačenje,… kladuške recentne povijesti i Abdićevo mjesto, uloga, zasluge,… tokom proteklih pola stoljeća. Već površna posmatranja-pristup sagledavanja navedenih događaja ukazuju na notorna nepoznavanja ključnih – prelomnih događaja, vremenskih etapa – faza razvoja kladuškog društva (zbivanja do 1984., neposluh – izdaja Abdića polovinom 1984., bespravni upad u platni sistem države koncem 1986. i početkom 1987., hapšenja, suđenja,…). Pozitivne i negativne zasluge Fikreta Abdića u različitim svojstvima, statusima, funkcijama,… tokom pola stoljetne kladuške recentne povijesti nisu još korektno i objektivno sveukupno valorizirane! Već nekoliko decenija dominira jednostranost: kako se iz ničega tokom 1970.-1987. stvorilo svjetsko čudo, pri čemu se prenaglašava Abdićevo vizionarstvo, dalekovidnost,… Za većinu boljih poznavalaca kladuškog sveukupnog društvenog razvoja Velike Kladuše tokom druge polovine minulog stoljeća nije sporno Abdićevo preduzetništvo, sposobnost motiviranja, patriotizam, marljivost, njuh za namaknuti financije, dobro korištenje pogodnih uvijeta, smisao za izuzetnu suradnju sa susjedima, obavještajna lucidnost,… kao izuzetno pozitivne osobine – vrline. Isto tako nisu sporne i izuzetno negativne osobine – vrline kao npr.: ponašanja na rubu zakonskih odredbi, podilaženje narodnim masama, sklonost mešetaranjima i spletkarenjima, zavist i ljubomora, kapricioznost, preuveličavanja, pohlepe, krimogenost,… Šta, kod koga preteže, stvar je kantara kojim se mjeri? Koga interesuju primjeri – dokazi navedenih pozitivnih i negativnih karakteristika neka pažljivo isčita kladušku memoristiku – enciklopedistiku zadnjih 30-tak godina i uporedi sa skoro trisatnim intevjujem novinaru Mariću 21.11.2021. u Velikoj Kladuši! Dobro načitani Marić ipak ne prati trendove oko Kladuše i Agrokomerca što potvrđuje svojim bajatim pitanjima i ili ignoriše novija sazanja hrvatskih povjesničara (npr. Hrvoja Klasića, Tvrtke Jakovine,…) koji u svom Feljtonu ’71. pišu: „Smjena reformskog krila SK iz Hrvatske i način kako je izvedena načela je Jugoslaviju. To što se tamo (u Karađorđevu) dogodilo i sve ono što se događalo neposredno nakon toga bio je uvod u raspad Jugoslavije“! Ovaj stav donekle revidira dosadašnja „tumačenja“ kako je Afera ’87. bila uvod u raspad Jugoslavije!?

Da li su tri navedena događaja slučajnost, koincidencija,… ili ima još nečega i čega? Odgovori mogu biti slojeviti, višeznačni,… uglavnom nedovoljno jasni – zamagljeni. Osobno pripadam skupini Kladuščana koja je sklona više vjerovanjima da nije po srijedi puka slučajnost! Naime, Abdićeva opća popularnost i utjecaj rapidno slabi, blijedi,… o čemu najbolje svjedoči nevjerovatno smanjenje broja glasova od miliončetredsetsedam hiljada 18.11.1990. na svega oko sedam hiljada novembra 2021.! Od 14 općih i lokalnih izbora u međuvremenu Abdić nije učestvovao na četiri. Abdićeva stolica načelnika se rasklimava već duže vremena, a zanjihana je augusta 2021. Prizivanja opoziva je sve intenzivnije, argumentovanije, a time, vjerovatno, i sve izvjesnije! Sve je veći broj neizvršenih Abdićevih obećanja, Kladuša sve otmjenije tone, a broj nezakonitih i sumnjivih Abdićevih radnji sve veći! U Abdićevom radu i djelovanju sve je očitija već davno poznata „maksima“, parafrazirano: nekoga možeš obmanjivati (čitaj: lagati) duže vremena, ali sviju ne možeš dokle hoćeš! Sedam hiljada glasova koje Abdić izbjegava javno promovisati u odnosu na izborni potencijal Velike Kladuše (više od 40 hiljada registrovanih birača) je preskroman i njemu omogućuje vladavinu samo zahvaljujući nedorečenosti i nekorektnosti Izbornog zakona (zašto nema drugog kruga izbora za načelnike koji u prvom krugu nisu osvojili natpolovičnu većinu?, ovlaštenja oko proglašenja budžeta, …).

Prilike za dostajanstvene, osvješćene, zdravorazumske,… Kladuščane

Rijetka su na zemaljskoj kugli područja veličine 300-njak kmna kojem se evidentira 40-tak hiljada žitelja, a da su tokom pola stoljeća preživjela više uspona i padova kako se to posrećilo Kladuščanima! Od puste neimaštine, siromaštva, zapuštenosti, diskriminacija, nepismenosti,… samo u pola stoljeća proživljena fantastična renesansa, zlatno doba,… posrnuća, padovi,… usmjerenost prema prosijačkom štapu u odnosu na okruženja,… Nebrojeno sitnijih, desetine krupnijih događaja, iduće godine, znači 2022. imaju svoje jubileje. Spomenimo neke: 80-godišnjica prvog oslobođenja od fašizma, 35-godišnjica najvećeg požara svih vremena, 35-godišnjica publikovanja prve obuhvatnije publikacije (Velika Kladuša kroz stoljeća), 35-godišnjica financijskog skandala, 35-godišnjica prvog hapšenja Fikreta Abdića, 20-godišnjice …, npr. Abdićevog izlaska iz zatvora, 10-godišnjice,… 5-godišnjice…, npr. vladavine Laburističke stranke,… Opće je znano da o navedenim i drugim, posebno strateškim, događajima još uvijek egzistira više „istina“, ocjena, …Vremenska distanca je u današnje vrijeme digitalizacijskog vakta značajno revalitizirana što daje mogućnost objektivnijeg i svestranijeg sagledavanja, ocjenjivanja, tumačenja, novih interpretacija,… Biće interesantno da li, koliko, kakvih događaja (manifestacija u formi: okrugli stolovi, panel diskusije, stručne konferencije, simpozijumi,…) će biti obuhvaćeno već tradicionalnim Kladuškim proljećem, ljetom,… Ono što je sasvim sigurno, kao i do sada, Fikret Abdić neće biti „pokrovitelj“ ili nešto slično bilo kakvog ambicioznijeg jubileja sa jasno preciziranim ciljevima,… On se desetljećima oslanja na svoje eksperte, ranije iz Ljubljane, u novije vrijeme iz Splita, koji nikako da zajednički ostvare kakav vidniji rezultat, bilo u Strasbourgu, Beču, i-ili oko „revizije“ privatizacije našto se upecala i kladuška opozicija tokom Tematskog zasjednja Općinskog vijeća na istu temu, pa ih sada Abdić lagano mezi kako su ga podržali,…

Navedeni i drugi jubileji su posebna šansa za mlađe i srednjodobne Kladuščane, narodne izabranike,… da pokušaju dokučiti argumentovane, vjerodostojne odgovore na njima zagonetna pitanja. Iduća godina, 2022., je „kao naručena“ za mlađe i srednjodobne Kladuščane, ma gdje bili i šta radili, da pokažu svoje percepcije, odnos,… prema „kulturi sjećanja“ kao svojevrsnom fenomenu novijeg doba?

Novinar Milomir Marić

Kladuščani nastavljaju živjeti u svojoj BiH, voljenoj Kladuši, polarizovani, zavidni, potkupljivi, aplaudirajući Abdiću gdje god ga vide, slaveći svoje praznike, jubileje. Raduju se životu, nekad više, nekad manje, u nadama i zebnjama… strahujući od opake pandemije. Kladuška opozicija i njezin „arhitekta“ Abdićeva opoziva trebaju još mnogo učiti i naučiti. Abdić je „osuđen na pobjedu“ (završna rečenica u Marićevom intervjuu), a ponekad i na zatvor! Budimo bolji ljudi, poboljšavajmo svoju fundamentalnu obrazovanost koja nam je dobrana deficitarna, kako Abdiću tako i njegovoj aktuelnoj opoziciji! Čuvajmo sebe i druge, novi virus omikron putuje prema nama!

Velika Čaršija, 29.11.2021.  ramoh45.07@hotmail.com