Prvu polovinu maja obilježili su značajni datumi (Dan Europe,…) i neslavni pokušaj uspostavljanja nogometne Superlige koji se urušio unutar 48 sati. Ovaj pokušaj je, između ostalog, potvrdio da „Zajednica nije mrtva“! Mogli smo primjetiti da iz brojnih anglosaksonskih kapitalističkih medija frcaju ideje Eduarda Kardelja (glavnog ideologa samoupravljanja u bivšoj Državi) koje plediranju da se dekretima uvodi samoupravljanje u nogometne klubove! Nije li vrijeme da ljubitelji nogometa u Velikoj Kladuši konačno ponude koncept funkcionisanja „Krajišnika“ shodno „vjetrovima sa Mediterana“?
Aproksimativno onom što se zbivalo oko propale Superlige pokušajte zamisliti da je samo pet posto (oko 300) od silnih sedam hiljada i kusur dioničara „Agrokomerca“ bilo istinski opredjeljeno da svoj dionički kapital (cca 2 mil. KM) izdvoji u obliku neke lokacije sa nekim objektima i počne stvarati firmu po uzoru na već dokazanu „filozofiju“ od „polja do polja“! Nije nerealno konstatirati da bi nakon desetak godina dioničari imali profitnu kompaniju!
Pokušajte zamisliti da je koji slučajem Fikret Abdić koncem 2011. umjesto diletantskog neraelnog „Koncepta preuzimanja Agrokomerca“ ponudio ambiciozniji i realniji „Koncept krajiškog Gavrilovića“ sa sjedištem u Pjanićima po istoj „filozofiji“ (od polja do polja) koja je već tada u slavonskoj Đakovštini davala fascinantne rezultate. Porazno je da su stotine Kladuščana sa privremenom adresom u Gašincima 1996/7. odlazila na slavnoska polja raditi kao privremena sezonska radna snaga, a da nisu osjetila, primjetila,… „nove vjetrove“ u novoj koncepciji poljoprivredne proizvodnje. Još je poraznije da su desetine tih „privremenih nadničara“ gralto sudjeovalo u pokušajima zaživljavanja mrtvorođenčeta zvanog Agrofeniks 2013. godine.
Nesporna je činjenica da Velika Kladuša zadnjih decenija nazaduje u odnosu na skromni beha prosječni rast društveno ekonomskog razvoja. Socioekonomski pokazatelji to nedvosmisleno pokazuju, ali to nije dovoljno da se Kladuščani, ma gdje bili i šta radili, „trgnu“. Tek smo se u maju ove godne približili zaposlenosti (5.034) koju smo imali koncem 2019. godine (5.083). Najveći broj Kladuščana godinama (ne)primjećuje nazadovanja, nepravde, nejednakosti, diskriminacije,… makar kad se mrdnu iz ove čamotinje, pa bilo to i do Čajina potoka.
U Velikoj Kladuši Dan pobjede-Europe (09.05.2021.) prohujao je skromnim i stidljivim sjećanjima. Nisam primjetio ni uobičajenu čestitku koju načelnik i predsjedavajući OV ponekad znaju uputiti svojim biračima. Nije li Dan pobjede bio idealna prilika da predsjedavajući OV Admil Mulalić (1965) bar nagovjesti nešto od onog što je spominjao u svom referatu na svečanoj sjednici povodom Dana općine, 23. februara 2021.? Očito da je sve „gurnuto u zaborav“! Nije li ovo prešućivanje jasno namigivanje sa naci-fašizmom u bajkovitoj Čaršiji gdje dominiraju blećci (oni koji ne izlaze na glasanje i ili glasaju za one koji podržavaju nepravde, nejednakosti,…).
U susjednom Cazinu povodom majskih praznika (06. maj – 71. godišnjica Cazinske bune 1950.) otvorena je izložba starih fotografija, dokumenata,… koji podsjećaju i opominju na nepravde, nejednakosti,… Da među Kladuščanima mlađe i srednje starosne dobi dominira raspamaćena čeljad ukazuje i „predmet poslovanja“ Alternativnog doma kulture u Velikoj Kladuši. Sa malo više maštovitosti, htjenja,… mogli bi svaki mjesec organizovati po izložbu sa kojom bi bar pokušavali uzburkavati ovu žabokočinu u kojoj se, po svoj prilici, mladi Kladuščani komforno osjećaju!?
Kladuški majski vremeplov
Među nezaobilaznim događajima višestoljetne kladuške povijesti zabilježeno je i 50-tak majskih. Vjerovatno prvi značajniji događaj kladuške pisane povijesti zabilježen je maja 1584. godine kada su Turci potpuno paljevinom uništili gradić Hresno, pored rijeke Gline, nedaleko od ušća Kladušnice. Kasniji pokušaji obnove ovog mjestanca bili su besuspješni. Nebrojeno sitnijih i nekoliko krupnijih majskih događaja ostavilo je trajne tragove-pečate. Nažalost, krupniji događaji rezultirali su masovnim progonima, npr. Cazinska buna šestog maja 1950., pa progon u Srbac, Brezu,… Evo nekoliko majskih događaja kojih se respektabilna broj Kladuščana još sjeća na različite načine: maja 1944. počele su radom četverogodišnje škole u Kladuši, Polju, Vidovskoj, Glinici, Todorovu, Podzvizdu,…, maja 1962. Narodni odbor opštine Velika Kladuša proglasio je Josipa broza Tita (1892.-1980.) počasnim građaninom, početkom maja 1984. prvi put se čulo: „Ovdje radio Velika Kladuša“, 22. maja 1987. godine generalni direktor Službe društvenog knjigovodstva BiH obznjanjuje prvu Informaciju o kontroli mjeničnog poslovanja „Agrokomerca“ iz Velike Kladuše, koncem maja 1989. desetine autobusa voze Kladuščane u Beograd radi protesta zbog zbivanja oko „Agrokomerca“, maja 1994. prvi put poslije višestranačkih izbora novembar 1990. Veliku Kladušu posjećuje visoki funkcioner međunarodne zajednice, Lord Owen u funkciji kopredsjednika Mirovne konferencije, početkom maja 1996. iz Kuplenskog velika skupina izbjeglica odlazi u preseljenje u Ameriku, maj 1997. u Sarajevu tokom zasjedanja federalnog parlamenta uhapšen je poslanik iz Velike Kladuše Ibrahim Đedović (1961),…
Predbajramski sajmeni utorak 11. maja 2021. na kladuškoj pijaci prošao je u znaku Dervinog horoza. Srednjovečni horoz šarolikog perja našao se u fokusu šaljvdžija. Svezan za noge kaišem i zacijenjen 15 KM djelovao je otužno. Okupilo se 5-6 srednjovečnih stalnih posjetilaca sajma i odmah započelo pitanjima: koliko je star, je li pelcovan, koje je sorte, kakve je muškosti,…? Može li Dervo garantovati da horoz „gazi koke“? Horoz pritisnuto svezan za noge više je nujan nego živahan, kao polumrtav. Tetkin malo započne poznatu strofu Balaševićeve pjesme: „Njemu nisu samo koke slatke, Dervin hore skače i na guske i na patke. Princip je iste, sve ostalo su nijanse“! i dodaje: evo ovamo jedan prodaje dvije koke. Može li Dervo garantirati da će njegov „delija“ ako ga odveže i pusti među koke pokazati muškost? Elem, pade oklada…
Druga polovina maja 2021. na kladuškom tlu je meteorološki neuobičajena (pretežno oblačno, kišovito, prohladno, vjetrovito,…) atmosfera što će imati odraza na poljoprivrednu proizvodnju. Poslije duge pauze brojna dijaspora je posjetila zavičaj, a kolone na izlazu u nedjelju 16. maja bile su do vrha Hukuća brda. Kladuša je „pritisnuta“ toksičnom sumaglicom i još nema pravog odgovora na duže vremena aktuelne izazove kao što su: depopulacija, situacija sa migrantima, oporavak poslije pandemije,… Načelnik se „krije“ u samoizolaciji na lokaciji Drmeljeva, ovlaštenici načelnika presipaju iz šupljeg u prazno, a predsjedavajući OV Adamil Mulalić „snuje“ sne u koje ni sam ne vjeruje.
Čuvajmo ljudskost, budimo bolji ljudi neovisno koliko su nam narodni izabranici osobe od „formata“, pazimo na sebe i druge, vakcine će u Kladušu dolaziti kada se svi ostali podmire! Važno je da smo ponovo zamjenili direktora Doma zdravlja i „podebljali“ većinu u Općinskom vijeću!?
Velika Kladuša, 22. 05. 2021. ramoh45.07@hotmail.com