Još se koji miliončić stanovnika bivše države može se dobro prisjetiti maja 1980. godine kada su se njeni građani i veliki broj državnika svih „kalibara“ sa svih kontinenata opraštala od Josipa Broza Tita (1892.-1980.). Nije bilo mjestanca od Triglava do Đevđelije u kojem se nije plakalo i pjevalo: „Druže Tito, mi ti se kunemo…“. Bila je to sahrana koju svijet ne pamti! Sve je bilo veličanstveno sa nezapamćenim izlivom emocija. Šta se sve i kako dešavalo u narednoj decenije (1980.-1990.) opisano je u nebrojeno knjiga na svim kontinentima. Omiljenu navedenu strofu zamjenila je: „Druže Tito, mi ti se koljemo“! Tko je izdao Tita? Prvo su ga izdali njegovi generali kojima je obezbjeđivao sve što je bilo (ne)zamislivo (stanove, plaće, ljetovanja, privilegije, utjecaje,…). Izdala ga je većina visokih partijskih funkcionera među kojima i jedan Kladuščanin sa trenutnom adresom u Opatiji, izdali su novembra 1990. na kraju krajeva i većina onih koji su suze ronili i pjesmu pjevali maja 1984.!
Nedavno smo mogli svjedočiti kako se Sarajevo oprostilo od legendarnog generala Jovana Divjaka. Sve je bilo veličanstveno: komemoracija u Narodnom pozorištu, brojne smrtovnice, nekrolozi, impresivan izliv emocija,… Čika Jovo za dobar broj Bosanaca i Hercegovaca, za nebrojeno Sarajlija bio i ostao oličenje ljudskosti, poštenja, skromnosti, humanosti, čestitosti, patriotizma,… General Jovan Divjak (1937.-2021.) se srčano, zdušno, bezrezervno borio za BiH u ratu i miru. Jovo je bio čovjek nadajući se, očekujući da drugi budu ljudi! Znam još nekoliko Bosanaca i Hercegovaca koji su rođeni 1940-tih i prije koji bi po plemenitosti, ljudskosti,…, čije vrline su slične „referencama“ pokojnog generala! General Jovo je nedvojbeno imao prepoznatljiv sistem vrijednosti (pravednost, humanost, istinitost,…) kojeg je dosljedno implementirao u svako vrijeme i na svakom koraku. Ako bi ljudski i pošteno vrednovali „ideale“ generala Jove te iste stavili u kontekst „ideala“ beha vodećih lidera i stranaka za koje Sarajlije glasaju zadnjih 30-tak godina onda smo najbliže zaključku kako su Sarajlije glasali suprotno onom što su bili idelai generala Divjaka. Skoro isto vrijedi i za Kladuščane!
Prevrtljivost po definiciji može da znači nebrojeno nepoželjnih „atributa“ (licemjerstvo, podlost, lažljivost, podmuklost, nepoštenje, poganost,…). Među mentalno punoljetnim Kladuščanima, a slično je i u Sarajevu, dominiraju prevrtljici, ili ne glasaju ili i često mjenjaju subjekte glasanja, ili glasaju za prevrtljivce ili…! Jedno od mogućih pitanja: Može li dan sahrane generala Jovana Divjaka, prvi dan svetog mjeseca ramazana (13.04.2021.) kada muslimanski vjernici „pročišćuju dušu, um,…“ biti prekretnica da većinsko Sarajevo konačno shvati, razumije, slijedi,… ideju BiH za koju je general Divjak živio i tako pošalje poruku nama svima kako za državu trebamo ljudski raditi. Odgovor na navedeno ili slična pitanja daće rezultati općih izbora, ako ih bude, iduće, 2022. godine! Na osnovu tih rezultata moći ćemo i dokučiti odgovor na pitanje u naslovu ovog Teftera!
Abdić – Mulalićeva razvojna … ili samo Good for them
Dopunu u podnaslovu ostavljam po volji zainteresovanim, može: strategija, revolucija, netransparentnost, nazadovanja, bijeda i siromaštvo, nepravde i nejednakosti, pohlepe,…? Možda je najbolje to sublimirati u sloganu „build back better/ izgradimo nanovo bolje“ i-ili „properous economy for all/uspješna ekonomija za sve“ ili… obzirom na aktuelnu kohabitaciju. Ne koaliciju, jer ista podrazumjeva postojanje javno obznanjenog „papira“ (sporazuma, platforme, mjera,…)!
Jedan od redovitih posjetilaca Portala Reprezent.ba me (zlo)namjerno podsjeća kako bi trebao mnogo obazrivije baratati sa „socioekonomskim“ pokazateljima, a posebno „činjenicom“ da je Velika Kladuša koncem 1979. „napustila skupinu izrazito nerazvijenih općina“ SR BiH. Kao razlog navodi da su statistički podaci u ex sistemu „frizirani“! Cjenjenog posjetioca Portala podsjećam da u mojoj profesiji „analiza“ ima izuzetnu važnost (visoke fakultetske ocjene iz razvonje politike, analiza,.. neću navoditi, ali da se zna da postoje) u šta se zaintersovani mogu uvjeriti, pored ostalog, i u knjizi „Egzodus naroda Zapadne Bosne“ (Kopar/Ljubljana, 1995.g.).
Na osnovu friško publikovane knjige „Velika Kladuša na razmeđu 20 i 21. stoljeća“ (posebno period 1980.-2020.) koja je napisana koristeći vjerodostojnu i prihvatljivu „bibliografiju“ za potrebe ovog broja Teftera, podsjećam na identifikaciju osnovnih „razvojnih perioda“ recentne kladuše povijesti, kao npr.: Po završetku Drugog svjetskog rata Velika Kladuša sa statusom sreza koji je imao oko 24.496 stanovnika (popis 1948.g. s napomenom da se navodi podatak o stanovništvu još i 21.861) i dominacijom neimaštine, bijede, siromaštva, boleština, visoke nepismenosti, opće zaostalosti,… visoke nezaposlenosti (zaposlenih svega 629) i općim nivovom razvijenosti 44,82% prosjeka NR BiH.
Tokom centralističko-planskog perioda 1945.-1979. godine Velika Kladuša mijenja status (postaje opština polovinom decenije 1950..1960.), ostvaruje nadprosječne maestralne pokazatelje društveno ekonomskog razvoja, poboljšava svoj ekonomski status, koncem 1979. napušta skupinu izrazito nerazvijenih opština (opći nivo ispod 50% beha prosjeka) i prelazi u skupinu nedovoljno razvijenih sa općim nivovom većim od 60% prosjeka SR BiH. U ovom periodu, za većinu maestranih ostvarenja u svim segmentima, najveće zasluge imao je Fikret Abdić (1939).
U planskom periodu 1980.-1985. godine Velika Kladuša „malaksava“ u svom društveno ekonomskom razvoju, dominira opća nelikvidnost, financijska nedisciplina, rastrošnost na sve strane,… Polovinom 1984. godine iz službenog Sarajeva od Republičkog Izvršnog Vijeća Skupštine SR BiH u Veliku Kladušu dolazi „nalog“: usporiti investicije u „Agrokomerc“ i pristupiti izradi „Programa konsolidacije poslovanja“! (Pesudo) elite Velike Kladuše na čelu sa Abdićem sarajevski „haber ne fermaju“. Pripremaju i organizuju referndum koncem 1984. godine sa ciljem pribavljanja dodatnih sredstava za razvoj. Opća ekonomsko financijska situacija se rapidno pog0ršava i koncem 1986. godine „Agrokomerc“ (čitaj: Alija Alešević, direktor Interne banke i Fikret Abdić, predsjednik Poslovodnog odbora Složene organizacije udruženog rada) bespravno upadaju u platni sitem Države sa ciljem privremenog nezakonitog korištenja tuđih sredstava da bi privremeno kombinat „financijski prodihao“!
Isto ponavljaju i početkom januara 1987. godine. U kladuškim kuloarima rastu dugogodišnje tenzije (rivalvstvo, ljubomora,… na relaciji Fikret Abidić – Muhamed Talakić (1930.-1999.) eskalira polovinom 1986. godine, kolokvijalno nazvanim „sudar unutar kladuške ljevice“ sa znanim epilogom kojeg bi od još živih (sa)učesnika ponajbolje mogla opisati dvojica Vrnogračana (Ibrahim Iknović i Mujo Koštić).
Polovinom ljeta 1987. (14. august) obznanjuje se čuvena montirana mjenična afera „Agrokoemrc“, ostalo je opisano u bezbroj knjiga, između kojih preporučujem „Afera ’87“ (Phoenix, 2007. godine).
Period 1987. – 1997. sve u turbolentnim okolnostima odlazi u „vražiju mater“, promjena društveno političkog sistema novembar 1990., kolaps jednopartijskog sistema, Autonomija, Bratorat, Egzodusi,… prvi poratni lokalni izbori proljeća 1997. Demokratska narodna zajednica osvaja većinu, SDA odugovlači sa predajom vlasti, konačno koncem 1997. Husein Delić (1950) postaje načelnik Općine i DNZ neprikosnovena većina u svemu sa Husnijom Kudićem (prvakom SDA Velike Kladuše) u funkciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća.
U periodu 1997. – 2007. dominira „razvojna stihija“. Adamil Mulalić (1965) u funkciji načelnika Općine pokreće aktivnosti na izradi prve Strategije razvoja 2007. – 2017. općine Velika Kladuša bez Akcionog plana, mrtvo slovo na papiru. U periodu (1998. – 2012.) neprikosnovene vladavine i dominacije DNZ pod Abdićevom „palicom“ u razvojnom pogledu Velika Kladuša napreduje u nazadovanju, pored ostalog kroz čitavo 14. godišnje razdoblje gubi po 80-tak radnih mjesta na godišnjem nivou!
U periodu 2013. – 2020. Fikret Abdić osobno preuzima sve poluge vlasti i odgovornost za razvoj Velike Kladuše. Njegov (ne)zavisni kandidat Edin Behrić (1988) sa preko 13 hiljada glasova koncem 2012. postaje načelnik i već 06. januara 2014. Općinsko vijeće proglašava „Strategiju razvoja 2014.-2023.“ općine Velika Kladuša. Načelnik Behrić se pokušava izvući „ispod Abdićeva šinjela“, djelomično konsolidira katastrofalan budžet naslijeđen od Adamila Mulalića, završava mandat 2016. godine sa rekordno malim brojem zaposlenih (3.926, a nasljedio 4.343),…
U periodu neposrednog načelnikovanja Fikreta Abdića (izabran 2016. sa nešto više od devet hiljada glasova) Velika Kladuša nastavlja napredovanja u nazadovanjima po svim aspektima, pogoršava opći nivo razvijenosti (koncem 2019. manji za dva posto u odnosu na zatečeno stanje 2016.). U periodu 2016. – 2020. Velika Kladuša smanjuje broj stanovnika za oko 5.500 (u istom periodu Cazin za oko 640). Sjećamo li se njegovog obećanja kako će zaustaviti iseljavanje,..!?
Početkom 2021. dva najvažnija faktora razvoja Velike Kladuše (Općinsko vijeće i načelnik) u dobroj mjeri drže dva dobra poznanika, Abdić i Mulalić, koja sa još četvoricom vrelih Kladuščana (Ejub Alagić, Šefik Štulanović, Husein Delić i Rifat Dolić) čine glavnu šetorku zaslužnu za nazadovanje Velike Kladuše u periodu 1995.-2020.!
On the End/na kraju, konstatirajmo činjenice, kao npr.:
Velika Kladuša već 40-tak godina ima isti ekonomski status (nedovoljno razvijena lokalna zajednica) i „tapka“ u nazdovanjima u odnosu na okruženje i beha prosjek (koncem 2019. 66% beha prosjeka ili skoro pa isto kao 1980); u formalnom smislu Velika Kladuša ima Strategiju razvoja 2014. – 2024. o čijem statusu javnost nema relevantnih informacija (tokom proteklog mandata Općinsko vijeće nije razmatralo nijedan dokument strateškog „razvojnog aspekta“, osim budžeta); Velika Kladuša formalno nema Prostorni plan i nužne prateće dokumente; Velika Kladuša ima nepravedan i rastrošan proglašeni budžet za 2021.u iznosu od 16,741 mil. KM (ostvarenje za 2020. oko 10,374 mil. KM); Velika Kladuša nema Strategije kulture kao dokumenta sine quo non savremenog doba; Velika Kladuša ima reizabranog načelnika (Fikret Abdić sa nešto više od sedam hiljada glasova od 44 hiljade izbornog potencijala i vlasnika optužnice za nečasne radnje) za period 2021. – 2024. čije „Osnove programa i politike… 2021 – 2024. (Statutarna obaveza tri mjeseca od konstituisanja…, član 51) (ne)laička javnost „željno očekuje“;…
Oni koji su navedeno približno dobronamjerno i korektno „ukapirali“ lakše će razumjeti slogan s početka: Izgradimo nanovo bolje!
Poruka Mulaliću: budi čovjek da bi drugi bili bolji Kladuščani, a svima: čuvajmo sebe i druge, nevidvljivi podmukli virus Covid-19 ne bira!
Sretan Prvi maj!
Velika Kladuša, 24. 04. 2021. ramoh45.07@hotmail.com