Još je u prijatnom sjećanju prošlogodišnje obilježavanje Dana općine u Sportskoj dvorani pred respekatbilnim auditoriumom. Kako znamo svečana sjednica završila je „Samitom kohezije“ promovisanjem projekta „Kesten“! Ove godine koncem januara još ne znamo kakav Program obilježavanja 23. februara 2021. se nagovješćuje, tko će pročitati „svečani referat“,… Događanja od febrauara 2020. do februara 2021. obilježena su trajnim tragovima, neadekvatnim reagovanjem na izazove, pandemijom kornavirusa, općom ravnodušnošću, hapšenjima načelnika i službenika Jedinstvenog Organa uprave, lokalnim izborima, migrantskim nevoljama, daljnim iseljavanjima, padom zaposlenosti za oko 198 radnih mjesta (podaci Porezne uprave FBiH) što je 198 manje u odnosu na konac 2019. (5.083-4.885), poremećajima u izvršenju budžeta,…
Sve u svemu Kladuščani sa ogromnim preteškim i raznovrsnom prtljagoma ulaze u treću deceniju 21. stoljeća i četvrtu deceniju višestranačja! U prenešenom prtljagu zainteresirani mogu pronaći svega i svačega. Autor ovog priloga prvenstveno primjećejuje: nepovoljan opći ambijent koji „struji“ kladuškim društvom, ubrzanu depopulaciju Kladuše, nepovoljnu migrantsku situaciju, egzistencijalne prijetnje i ugroze (pandemija, siromaštvo,…), nelikvidnost, opću ravnodušnost i samozadovoljstvo narodnih izabranika, učmalost političkih stranaka i civilnih udruženja, koruptivno klijentalistički režim načelnika Abdića,…
Opće nepovoljne tendencije u okruženju (strahovanja od Covida-19, nade u vakcine, oporavak ekonomije, novo normalno, egzistencijalne prijetnje, tromost birokratskih struktura, nedovoljnu pripremljenost civilne zaštite, rivalstva,…) će djelovati otežavajuće na konsolidovanje stanja kod siromašnijih, nazadnijih, ravnodušnijih,… U prilog navedenih konstatacija dovoljna su dva primjera, prvi: Svjetskoj zrdavstvenoj organizaciji (WHO) trebala je godina dana da se postigne koncezus o formiranju deseteročlane ekspertne skupine koja će otputovati u Kinu da zaista pokuša „proniknuti“ šta se i kako dogodilo sa nevidljvim virusom koji je „svijet bacio na koljena“? Drugi primjer je iz našeg komšiluka koje je zadesila serija snažnih razarajućih potresa koji su prouzrokovali neslućene dugotrajne posljedice. Imali smo priliku svjedočiti kako „organizovana vlast“ Lijepe naše ni u roku od dva tjedna „ne stigne“ do svih zaseoka na teritoriji Banije, veličine teritorije kao npr. Cazinska krajina! Nadu u bolje čovječanstvo daje opća solidarnost na širim geografskim prostorima!?
Zgrada Stare škole
Kako stvari stoje početkom februara 2021. malo je vjerovatno da će Dan Općine 2021. biti obilježen na tradicionalan način shodno važećoj institucionalnoj regulativi. Još ne znamo tko u novom mandatu Općinskog senata čini Komisiju za „odlikovanja“, a Komisija je osnovni „nosilac“ programa obilježavanja!
Ono šta znamo jeste da je Alternativni dom kulture najavio ambicioznu izložbu „kulture“! U sklopu „Programa izložbe“ biće izloženo nekoliko desetina stavki o začetku i dvodecenijskom razvoju industrijalizacije Velike Kladuše 1957. – 1977. Zašto „začetak“, a ne odmah početak? Odgovor leži u činjenici da je industrijalizacija Velike Kladuše začeta u Staroj školi 1957. – 1959. sa 17 radnika, pa prekinuta i nastavljena 1962. Više pojedinosti zainteresovani mogu pročitati u prvoj i jedinoj monografiji „Velika kladuša kroz stoljeća“, Rijeka, 1987.
Među više desetina eksponata (dokumenata i slika) ovog segmenta izložbe zainteresovani će moći prvi put vidjeti sliku Stare škole koja je bila locirana na mjestu gdje se danas nalazi hotel „Konak“! Ovaj objekat ima neprocjenjivu važnost u kladuškoj povijesti tokom 19. i 20. stoljeća. Prema dostupnim saznanjima objekt je izgrađen sredinom zadnje decenije 19. stoljeća za obrazovne potrebe, a nastava je počela 1896/97. Nastava u ovom objektu odvijala se do završetka Drugog svjetskog rata. Prema sjećanju malog broja Kladuščana, kao npr. Emina Okanovića, Kasima Alibegića…, po završetku Drugog svjetskog rata nastava se odvijala „po kućama“, a objekta Stare škole služio je kao „internat“ za ratnu siročad i djecu iz okolnih sela koja su počela pohađati Nižu gimnaziju u objektu današnje Prve osnovne škole! Od polovine 1950-tih produženi dio objekta koristio se za fiskulturne potrebe (Društvo „Partizan“?). Potpisnik ovog teksta je kao polaznik petog razreda Narodne osnovne škole Velika Kladuša 1955/56. u navedenom objektu prvi put u životu vidio i koristio fiskuturne sprave (kozlić, vratilo, strunjača, vratila,…). Nastavnik fiskuture bio je Jusuf Purić!
Polovinom 1957. Narodni odbor općine Velika Kladuša donosi odluku kojom se mijenja namjena objekta u „Tekstilnu radionicu“. Za Dan republike iste godine počela je sa radom „Tekstilna radionica“ sa 12 tkalačkih mašina i 17 radnika. Radionica je radila naredne dvije godine dok nije donešena odluka (septembar 1959.) o izgradnji Tvornice zavojnog materijala. U Klauši ima još živih nekoliko desetina Kladuščana, kao npr. Slavo Flak, koji se sjećaju buke iz „Tekstilne radione“ naročito ljeti kada bi prozori bili otvoreni. Slavo je sasvim slučajno autoru ovog priloga pomogao da utvrdi tip tkalačkih razboja (mašine sa gornjim udarom) navodeći detalj kako je provirivanjem kroz otvoreni prozor vidio „nekakve maljice“! Po prestanku rada „radionice“ jedan broj radnika odlazi na praktičnu obuku u Dugu Resu, a rukovodstvo na čelu sa Ismetom Rizvićem priprema „Šivaonu“ koja će kasnije prerasti u „Konfekcijatekstil“. Još su živa dva Kladuščanina sa beogradskom (Miloš Pajić) i novosadskom (Slavko Drobac) adresom koja su obavljala funkcije direktora ovog bivšeg preduzeća! Početkom 1970-tih „Konfekcijatekstil“ se preseljava u novi objekt u krugu Tvornice „Saniteks“, a objekat se 1971/72. uklanja za potrebe izgradnje hotela „Konak“ koji je prve goste primio za Novu godinu 31.12.1973.
Organizatori izložbe povodom Dana Općine 2021. očekuju od posjetilaca i korisnika Portala ReprezenT.ba dodatnih informacija koje bi pomogle da se upotpuni biografija Stare škole! Slike ovog objekta nema u prvoj monografiji „Velika Kladuša kroz stoljeća“ iz 1987., niti se može naći u ostalim publikacijama. Zahvaljujući privatnim arhivama Rasim Hirkić iz Kanade je uspio napraviti fotomontažu koja vjerodostojno odražava objekt Stare škole. Kladuške elite (Stevo Komadina, u funkciji predsjednika Skupštine opštine, Husein Muhamedagić, u funkciji sekretara Komiteta,…) koje su 1971/72. uklonile objekt Stare škole postupile su brzopleto, naivno i nepromišljeno. Objekti sa ovakvim povijesnim značenjem nekog mjesta se ne ruše lako! Bilo pa prošlo, kaže stara narodna poslovica!
Velika Kladuša se nalazi u fazi izmjena i dopuna i-ili donošenja novog Prostornog plana Općine. Bilo bi dobro da se za relikt objekta Stare škole predvidi lokacija u donjem dijelu Gradskog parka? Navedena izložba i ovaj tekst pozivaju zainteresovane Kladuščane, ma gdje bili i šta radili, da svojim sugestijama i mišljenima iskažu svoje stavove!?
Čuvajmo ljudskost, sebe i druge, koronavirus je među nama!
Velika Kladuša, 01.02.2021. ramoh45.07@hotmail.com
