Nakon brojnih neizvjesnosti lokalni izbori konačno su održani 15.11.2020. po jesenjem novembarskom virusnom prohladnom vremenu. Uslovi pod kojim su izbori održani nisu sjajni, uglavnom zbog toksičnih odredbi Izbornog zakona, pandemije coronavirusa-opasnog Covida-19, lokalnih (ne)prilika,…
Već decenijama Velika Kladuša ima veći broj registrovanih birača nego što statistika evidentira stanovnika. Za ove novembarske izbore 2020. registrovano je 44.043 (od čega 863 registrovani u inostrantsvu) birača na 66 izbornih mjesta, plus mobilan tim, a broj stanovnika polovinom 2020. statistika iskazuje 40.099 što je 9% više ili znatno iznad statističke pogreške. Realno se procjenjuje da oko 15 hiljada Kladuščana ima važeća dokumenta BiH i uglavnom pretežno borave širom dunjaluka. Sasvim malo, a pretežno nikako ne učestvuje u izborima. On The End-summa-summarus u formalnom smislu Velika Kladuša bilježi veliki procenat apstinencije-neodaziva na izbore, oko 10% manje u odnosu na bh prosjek. Susjedni Cazin sa veoma sličnom demografskom konfiguracijom stanovništva ipak ima nešto nižu apstinenciju! U zadnja četiri izborna ciklusa za lokalne izbore nije bilo ni pokušaja da se bar približno pouzdano utvrde stvarni razlozi apstinencije. Još se nije pojavio Kladuščanin mlađe ili srednje dobi da malo „zagrize“ u „kladuškologiju“ općenito, a time i u fenomen apstinencije. Skromne kladuške biblioteke nude solidne „građe“ koja omogućuje da se „kladuškologija“ malo bolje sagleda sa sve četiri strane i osvijetli iz više vizura sa raličitim objektivima. Ni burni
događaji recentne kladuške povijesti kao što su: „zlatno doba“ 1970/87, nagli izborni preokreti 1990-te, proglašenje „Autonomije“ 1993., Bratorat 1993/95, egzodusi,… nisu dovoljno privlačni za dubinska sagledavanja ni za likovne portrete, ni za… Da su kojim slučajem knjige kladuških autora malo „primjećivije“ za prevode na strane jezike možda bi neko od „stranaca“ malo „zagrizao“ i ponudio nešto novo što bi Kladuščane usmjerilo „srećnom putu“ u perspektivniju budućnost. Međutim, bez obzira na moguće razloge neodaziva na glasanje teorijski i praktično najveću odgovornost snose politički subjekti (ove godine deset političkih stranaka), mediji, civilna udruženja, pripadnici intelektualnih krugova,… Po navedenim subjektima opća situacija je više nego tužna! Političke stranke malko živnu pred izbore pa što tko „ulovi“ i time se zadovolje, a njihovi izabranici 
dremuckaju četiri godine uz mjesečni paušal od 450 KM. Nezavisni mediji u Velikoj Kladuši su upereni prema prosijačkom štapu, a sve privilegije minulog rada i obilne budžetske dotacije koristi Radio Velika Kladuša da bi što bolje opjevavao vladajući režim. Situacija sa civilnim udruženjima je odavno „zrela“ za ozbiljan pretres i brisanja iz registara. Od oko 500 Kladuščana sa nategnutim pretpostavkama za ozbiljniji društveni aktivizam se uglavnom rasporedilo u zavjetrinu sa solidnim apanažama. Svega „šačica“ pripadnika intelektualni krugova koristeći nezavisne medije (Portal Reprezent.ba i Radio Trend) pokušava svojim angažmanom „pokvariti“ veselja krčmljenja budžeta, klijentalizma,… promovišući prepoznatljiv sistem vrijednosti manifestiranjem modernijih percepcija i implementacija temeljnih vrijednosti ljudskosti, pravednosti, jednakosti,…
Odlazeći na nogu na dženazu u Trnove 12.11.2020. malo iza podne vidim kolonu automobila-paradu za zastavama vodeće lokalne stranke kako prate kombi sa slikom kandidata za načelnika i vijećnike. Pitam kod benzinske šta je ovo i dobivam odgovor: „jurnjava uljeba“! kratko i jasno.
Ipak, u ovako zagušljivom općem bezvoljnom ambijentu nezavisni mediji Velike Kladuše promovišu „kritička promišljanja, propitivanja“ bez kojih nema samoodrživog napretka! Poteškoća je u tome što poludoučena raja malo čita, a „sve zna“, ne barata s’ činjenicama, gaji sklonost nasjedanju na slatkorječiva šuplja obećanja i marketinško političke smicalice.
Šta su Kladuščani izabrali
Pred 30 godina (18.11.1990.) 73,38% Kladuščana ili 23.027 se odazvalo prvim višestranačkim demokratskim izborima. Virusnog, meteorološki prihvatljivog novembra (15.11.2020.) na sedme po redu lokalne izbore odazvalo se 16.231 ili 37,66% glasača. Od 1990. broj stanovnika Velike Kladuše smanjio se sa oko 52 hiljade na oko 40 hiljada, a broj birača sa 31.381 povećao se na 44.043 ili 40,35%!
Tinejdžerica sa Begluka koja se preselila u Ljubljanu da izučava neke od zdravstvenih zanimanja poslala mi par strofa pjesmice o američkim izborima: „Ti si slovenska ruža, a on je manijak/Daj nađi muža koji nije psihopat ili ružan/Melanija, spasi svijet! Malo preambiciozno, ali? U nedjelju, 15.11.2020. u kasne sate, pred ponoć stiže e-mail: „Baš se potrefilo. Prevladavao je konzervatizam sa jakim primjesama inata. Sretno nam bilo naredne četiri godine“!
Pregled kandidata za načelnika Općine Velika Kladuša 2004.-2020.
| R.br. | Ime-prezime/br.glasova | 2004 | 2008 | 2012 | 2016 | 2020 |
| 1. | Husein Delić | – | 3.372 | – | – | – |
| 2. | Admil Mulalić | 11.250 | 11.620 | 5.561 | 4.803 | – |
| 3. | Džemal Dautović | 57 | – | – | – | – |
| 4. | Arif Čaušević | 119 | – | – | – | – |
| 5. | Muhamed Galijašević | 2.158 | – | – | – | – |
| 6. | Ibrahim Miljković | 78 | – | – | – | – |
| 7. | Ibrahim Kajtazović | 246 | – | – | – | – |
| 8. | Asim Karajić | 79 | – | – | – | – |
| 9. | Šefik Sulejmanagić | 149 | – | – | – | – |
| 10. | Senad Kajdić | – | 1.725 | – | – | – |
| 11. | Edin Behrić | – | – | 13.120 | – | 603 |
| 12. | Husnija Kudić | – | – | 1.335 | – | – |
| 13. | Boris Horvat | – | – | 313 | – | – |
| 14. | Renato Đogić | – | – | 186 | – | – |
| 15. | Sinan Huskić | – | – | 92 | – | – |
| 16. | Fikret Abdić | – | – | – | 9.026 | 6.729 |
| 17. | Asmir Ćufurović | – | – | – | 2.010 | – |
| 18. | Adem Pajazetović | – | – | – | 2.926 | 943 |
| 19. | Jasmin Hušić | – | – | – | – | 6.391 |
| 20. | Ramo Hušidić | – | – | – | – | 534 |
Izvor: Arhiva CIK BiH, Oglasna ploča ispred zgrade Općine.
Prije 2004. funkciju prvog čovjeka Velike Kladuše obavljali su: Ejub Alagić izabran 18.11.1990., Šefik Štulanović, Husein Delić (1997.-2004.), Sulejman Behrić kao v.d. kratko vrijeme 2004. Na izborima 2020. Pravo glasa iskoristilo je 37,66% Kladuščana.
Meteorološki prihvatljivog (djelomično sunčano sa temp. oko 12 celzija) virusnog 15-tog 11. 2020. održani su sedmi lokalni izbori. Izborom Fikreta Abdića (1939) za načelnika Općine 2012.-2024. birači su (ne)svjesno doprinijeli njegovoj 50-godina dominirajućoj ulozi i 30-godišnjici izbora za člana Predsjedništva SRBiH sa oko 1,047 miliona glasova. Ovoliko glasova nisu dobilo sva trojica članova Predsjedništva BiH zajedno na izborima 2018.! Abdićevo ime više od 50 godina „struji“ kladuškim prostorima. Kontekst „strujanja“ neka svako „dešifruje“ za sebe!
Priložene tabele u ovom prilogu su iz knjige u nastajanju naziva „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“ čiji rukopis početkom decembra putuje u štampariju. Knjiga je krcata činjenicama perioda 1980.-2020. baš kao šipak zrncima sjemena. Priložena tabela sve govori.
Fikret Abdić (1939) je od bosonogog momčića iz siromašne Donje Vidovske „dogurao“ do državnika sa 1,047 mil. glasova i time se neizbježno upisao u povijest bh pluralizma. Sa 13.120 dobivenih glasova na osnovu habera Fikreta Abdića 2012. Edin Behrić (1989) se „upisao u povijest“ kladuškog pluralizma. Jeste da je Abdić polovinom 1984. godine svojom (ne)moći, (ne)znanju,… krenuo prema posrnućima koje će ga odvoditi u „provalije“, ali mu haber nije jenjavao. Osluškivalo se i poštivalo ono što je zborio, poručivao,… iz zatvorskih tamnica. Broj njegovih vjernih sljedbenika sa 13.120 na izborima 2012. „skotrljao“ se na 9.026 na izborima 2016. da bi se 2020. „zaustavio“ na 6.729. Ovako „klizenje“ Fikreta Abdića prema nestanku sa političke scene treba više brinuti njegove rodne nasljednike nego njega osobno!
Izborom Fikreta Abdića na poziciju načelnika Općine za mandatni period 2020.-2024. Kladuščani su izabrali kontinuitet vladavine sa katastrofalnim rezultatima, izabrali su napredovanja u nazodovanjima, velike poremećaje u budžetima, nepravde, nejednakosti, korupciju, klijentalizam… Usporili su svoj put prema modernijim civilizacijskim dostignućima, odrekli se transparentne digitalne demokratije. Onima koji su glasali za Abdića važnije su sitne osobne privilegije, inat, brlog,… od općeg civilizacijskog napredovanja prema vrijednosnom sistemu u kojem pravednost, jednakost, ljudskost,… nema alternativa! Odabrali su načelnika sa ozbiljnim poteškoćama oko tweetovanja i percepcije digitalizacije općenito. Veseli me što je Fikret Abdić „to big to fail/prevelik da bi propao“, ali sam još više tužan što oko sedam hiljada Kladuščana svoju budućnost povjeravaju osobi sklonoj nečasnim radnjama! Želim mu dobro zdravlje, sretan mandat pokušavajući okupiti „kritičnu masu“ za istraživački projekt radnog naziva: „Monografija idola i grobara Velike Kladuše“!
Kada bi se iz redova Općinskog vijeća profilirala „kritična masa“ vijećnika od formata, pravih „fajtera“ koji bi proveli kredibilnu istragu i utvrdili kako je Abdić sklon kriminalu, klijentalizmu,… eto razloga za pranje glave na suho (čitaj: opoziv)!
Velika Kladuša, 17.11.2020. ramoh45.07@hotmail.com