U jesen iduće, 2020. godine, navršava se 30 godine kladuškog pluralizma. Od tog 18.11.1990. do oktobra 2020. Kladuščani su izlazili na izbore 14 puta. Prema Izvještaju  o rezultatima izbora… Općinske izborne komisije od trećeg decembra 1990. godine na izbore 18.11.1990. se odazvalo 23.027 birača ili 73,38%. Biralo se 70 odbornika, a učestvovali su: Savez komunista BiH i Savez reformista za BiH sa 1.471 glasa (4 odbornika); Muslimanska Bošnjačka Stranka sa 1.670 (5); Srpska Demokratska Stranka sa 867 (3); Stranka Demokratske Akcije sa 17.624 (56); Savez Socijalističke omladine sa Demokratskim savezom za BiH 219 (1); Hrvatska Demokratska Zajednica 242 glasa  (1). Nosioci lista u imenima: Zuhdija Šakanović, Sead Kajtezović, Miroslav Vajagić, Mirsad Veladžić, Bajro Hašić i Ilija Perković sa svojim strankama poveli su Kladuščane u doba pluralističke demokratije, izazove globalizacije – Novog svjetskog poretka, privatizacijske pljačke, krvave okršaje, neviđene zločine,…

Na istim izborima kao kandidati SDA u Skupštinu SRBiH izabrani su: Ejub Alagić (1957), Asim Ćemalović i Nurija Miljković, a za člana Predsjedništva SRBiH Fikret Abdić (1939). Abdić je pobjedio sa 1.045.539 glasova ili 44,68%. odnosno 166.273 više nego što je dobio Alija Izetbegović (1925-2003).

Rezultati preliminarne obuhvaćenosti kandidata na 13 demokratskih višestranačkih proteklih izbora za organe državne i vjerske vlasti pokazuju da je 5.500-6.000 Kladuščana moglo pročitati svoje ime na nekoj od kandidacionih-izbornih lista, glasaćih listića,… U lokalnu vlast (Skupštinu – Općinsko vijeće) 1990-2016. birano je oko 450 imena, državnu i federalne organe oko 10, Kantonalnu skupštinu oko 20, savjete mjesnih zajednica…, džematske odbore…, Islamsku zajednicu Velike Kladuše-Medžlis,…

Narodni izabranici novijeg doba i njihove „legendarne ostavštine“

Praktično svako od 48 naselja-zaseoka na području Velike Kladuše ima svoje legende, junake, poznatije osobe-ličnosti o kojima se nameću brojna (pod)pitanja, u glavi se zavrti svakakvih (ne)zgoda. Čini mi se najzgodnije dopisati-parafrazirati krajiškog književnika iz Mutnika, Izeta Perviza (1969), koji pišući o legendama (magazin Stav, 08.09.2016.) po prilici piše da je o „legendama lakše sve uzeti zdravo za gotovo i nastaviti dalje. Legende zato valjda i postoje. One nas ukorjenjuju u prostor i uziđuju u vrijeme. S njima mi ga opipavamo, sigurni da smo još tu i da ono prolazi mimo nas, i kroz nas same, izniče iz naših života i kalemi se na naše smrti“. Na kladuškom tlu, na svakom koraku moguće je uplitati se u gusto kolo „legendi“, a možda u toj činjenici i leži objašnjenje (ne)prijateljskog „sudara-suživota“ dviju civilizacija, veoma čudnih implementacija temeljnih vrijednosti, dominacije ravnodušnosti prema izazovima novijeg doba (vehabije, droga, iseljavanja-migranti, pohlepe, ljubomore, povrede ljudskih prava,…),…

Zbog bitnih poremećaja u funkcionisanju narodnih izabranika, nadležnih organa,… poduzimane se i mjere „viših organa“: 1995/97 na području općine boravile su Internacionalne policijske postrojbe, dvije osobe sa nivoa USK-a su imale posljedica zbog (ne)činjenja neophodnih ili pogrešnih radnji na području općine (guvernar 1999., ministar policije,…), jedan državni poslanik je ostao bez mandata zbog sukoba interesa (Rifat Dolić), Islamska zajednica BiH je intervenisala 2013. imenovanjem povjerenika, evidentirane su česte kadrovske promjene u rukovodstvu Policijske uprave,… Koncem septembra 1993. i član Predsjedništva RBiH ostao je bez mandata zbog „političkih skretanja“. Imala je Velika Kladuša i svoja tri ministra u Kantonalnoj  vladi (Šefik Štulanović, Senad Kajdić i Ibrahim dr. Kajtezović).

Svi oni imaju svoje priče o djelovanjima, postignućima, rezultatima, koje birači „puše“ kao od šale. Rezultati sviju njih jeste jadna pozicija Velike Kladuše kao lokalne zajednice u  skupini nedovoljno razvijenih općina. Znači, isti status 1980-tih i 2020-tih! Napredovanja u nazadovanjima zainteresovani mogu potražiti u Biltenima za društvena kretanja, 10 izdanja 2014-2020. Povrede i gruba kršenja ljudskih prava (nezakoniti otkazi, zakidanja od zarada, eksplotacije radnika, evazije poreza,…) su redovita praksa. U protekle dvije decenije zbog povreda ljudskih prava, neodgovornog odnosa prema zaštiti javnog interesa,… isplate iz općinskog budžeta iznosile su oko milion KM.

Znam da generalizacija nije poželjna! Poznajem nekoliko čestitih imena među narodnim izabranicima proteklog perioda, veoma društveno odgovornih preduzetnika, ali njihov izborni angažman nema bitniji utjecaj na konačne odluke. Mladi Kladuščani odrastaju u ambijentu nepravdi, nejednakosti, povrede ljudskih prava,… kojeg glasanjem (ne)biraju njihovi roditelji!

Kakav je poželjan moderan Kladuščanin 21. stoljeća

Sva ljudska bića su Allahova volja i u normalnim okolnostima rođena su sa prilično istim predispozicijama shodno kontekstu vremena i prostora na (ne)uspjeh. Opća je saglasnost da najvrednije ljudske osobine formira ambijent, porodica, obrazovni sistem, osobni afiniteti, volja, marljivost, radinost,…

Vrijeme globalizacije, ubrzanog tehnološkog razvoja, neslućenih mogućnosti digitalizacije, dostupnosti svega i svačega, širokog spektra (ne)mogućnosti zahtjeva osobe sa izraženim patriotizmom,voljom i sposobnostima za suočavanje sa izazovima svih vrsta (ekonomija, kultura, građanski aktivizam,…). Osnovne pretpostavke su solidno obrazovanje, softiciranost, discipliniranost, učinkovitost sa etičkim promišljanjima u skladu sa modernim percepcijama i implemntacijama univerzalnih vrijednosti.

U Velikoj Kladuši trenutno egzistira osam političkih subjekata koji imaju ambicija da učestvuju na lokalnim izborima idućeg oktobra 2020. godine. Obzirom na ovlaštenja i nadležnosti najviše pozornosti usmjereno je na kandidate za općinskog načelnika. Po kladuškim koularima se već nagađa kako se već dogovora „zajednička platforma“ o nastupima sa jednim (protiv)kandidatom. Ima i partijskih zvaničnika koji potvrđuju koularska nagađanja. Ambicija ovog priloga je višestruka: da potencijalne kandidate blagovremeno suoče sa „okvirima“, da subjektima pomogne oko definiranja „platforme“, da medijima preporuči fokusiranje, da aktivistima „otvori“ oči oko propitkivanja, da birače snabdije sa kvalitetnijim i pouzdanijim osnovama oko opredjeljenja, da…

Među prvim, ako ne i prva, fakta-činjenice koje sva ljudska bića trebaju imati na umu na svakom koraku u svako vrijeme jeste kao „sine quo non“ da najveći belaji, poremećaji, zla na svim nivoima (globalni, regionalni, lokalni, mjesni, familijski,…) nastaju zbog neljudskosti, nepravdi, nejednakosti,… Poželjno je da politički subjekti u svojoj „platformi“ definišu „kladušku vertikalu“ u sintagmi da je osnovni cilj i volja Kladuščana pravedno, napredno građansko društvo. Navedene pojmove svaka sredina za sebe definiše kvantitativno kvalitativnim „pokazateljima“ vodeći računa o opće prihvaćenim okvirima-„aksiomima“, kao npr.: temeljne-univerzalne vrijednosti institucionalizirane Deklaracijom UN od 1948. i kasnijim hronološkim „stečevinama“, ljudska prava definisana Europskom poveljom, već dostignuti standardi demokratski procesa (transparentnost, procedure,..), vrijedna iskustva drugih oko općih preformansi kandidata (državna pripadnost, dobna ograničenja, vrijeme stalnog prebivališta,…), lokalni „aksimomi“ (solidno poznavanje općih civilizacijskih dostignuća lokalne zajednice, „optika“ zapažanja aktuelnih izazova, građanski aktivizam,…), specifični kriterijumi (marljivost, radinost, gostoprimljivost, solidarnost, društvena odgovornost prema podređenim,…), nezaobilazni ograničavajući kriterijumi (da nema nerješenih pitanja sa zakonom po određenim djelima, da nije pravomoćno osuđivan za određena djela, da nije već prepoznat sa povredama ljudskih prava, da nije povezan sa nečasnim radnjama oko privatizacije, da je već imao šansi da pokaže šta zna i umije, da…), konkretne reference koje ga preporučuju za kandidaturu (kratka biografija sa fokusom na reference), javna provjera ispunjavanja dogovorenih kriterijuma (objava dijelova, biografije, referenci, odgovora na strateška pitanja, kritički osvrt na aktuelni mandatni period fokusiran na strateška dokumenta i akte koji su podržavali-generirali nepravde, nejednaksti, eventualne izmjene-dopune Statuta i Poslovnika,… osnovne smjernice Programa rada i djelovanja,…). Javnu provjeru treba posebno osmisliti i omogućiti participaciju zainteresovanih udruženja i građana.

Poželjno je o navedenom voditi računa općenito kod svih kandidovanja, a posebno za vjećnike, poslanike,… kako bi se unaprijedila demokratija fokusirana na poboljšanje općeg ambijenta kao bitnog preduvjeta za bolji standard života. Složili se mi ili ne, ali jedna od bitnih karakteristika 30-godišnje pluralističke demokratije na kladuškom tlu jesu blećci, podanici, kako među biračima tako i njihovim izabranicima! Nažalost, opći status Velike Kladuše na ljestvici nedovoljno razvijenih općine, poštivanja ljudskih prava, iseljavanja,… najvjerodostojnije potvrđuju da su birači promašivali u investiranju svojih glasova!

Velika Kladuša, 10.11.2019. ramoh45.07@hotmail.com