Već duže vremena (preciznije od Općih izbora 2018.) šira javnost se putem medija obmanjuje sa „uspješnim“ rezultatima aktuelnog saziva Vijeća ministara na čelu sa Denisom Zvizdićem. Također smo svjedoci oskudnih podataka o kretanju industrijske i poljoprivredne proizvodnje i veoma zbunjujućih podataka o migrantskoj situaciji općenito. Nemam ambicija šire elaboracije „uspješnosti“ Zvizdića i njegovih ministara, ali osjećam potrebu kao samozvani analitičar-publicista sa zavidnim referencama upozoriti da podaci o kretanju industrijske proizvodnje, podaci o podmirenju potreba stanovništva sa hranom iz domaćih izvora (oko 10%), diletantski nehuman tretman migranata su krupne fleke na obrazima Zvizdića, Šarovića, Dedića, Mektića,… Nedavno je Agencija za statistiku procijenila povećanje BDP u 2018. realno za 3,62% u odnosu na 2017. u čemu industrijska proizvodnja učestvuje sa skromnih 20-tak procenata. Porast GDP/pc je preoptimističan (9.556 KM ili 4.886 €ura ili 5.765 $) zbog rapidnog smanjivanja stanovništa radi iseljavanja.
Razlozi prekomjernog iseljavanja su besperspektivnost, korupcija, nefunkcionisanje institucija države, nemoral političkih kvazi elita, povećanja nepravdi i nejednakosti građana… Uvrede zdravog razuma oko migranata su medijski naslovi, izjave ministara Mektića, Kljajića,… Jadna je vlast (ne država pod kojom podrazumjevam teritoriju, građane i izabarane vlasti svih nivoa) koja vlada sa oko 2,5 mil. stanovnika koju 10-tak hiljada migranata zaokuplja već dvije godine. Svjedoci smo da na području Velike Kladuše ima imovine u 90-postotnom vlasništvu FBiH (Dispanzer u Polju, natkriveni hangari,…) u koju se sasvim komformo može smjestiti više od polovine migranata koji se nalaze na području USK-a. Zašto se navedena imovina ne može privremeno iskoristiti za poboljšanje smještaja nesrećnih ljudi? Po kojem to zakonu i paragrafu državni ministar Mektić mora tražiti odobrenja, saglasnosti lokalne zajednice da izvrši međunarodnu obavezu države (smještaj, sigurnost,…) prema migrantima. Zašto Vlada USK-a ignoriše medijske inicijative koje sugerišu da se situacija sa migrantima iskoristi kao razvojni izazov? Stidim se Vučijaka, neljudskih tretmana po Velikoj Kladuši,… Kao da smo zaboravili kako smo pred četvrt stoljeća strašno i bolno podnosili predrasude, gaženje dostojanstva, pozivali se na kršenje ljudskih prava,… Čudim se aktuelnom sastavu Općinskog vijeća Velike Kladuše i stanovištima prema migrantima! Zamislite hipotetički situaciju sa migrantima na području Velike Kladuše po kojoj je u Dizpanzer i dvorište moguće kvalitetno zbrinuti oko 500 migranata, u postojeće hangare instalirati kontejnere i kvalitetno smjestiti 1.500 migranata,… Tužno je kako se neprepoznaje 15-tak kvalitetnih radnih mjesta, siguran plasman poljoprivrednih proizvoda od 2,5-3,00 hiljade obruka dnevno, ostali benefiti,…! Aktuelna Vlada USK-a sa Mustafom Ružnićem na čelu kidiše na dnevnoj bazi svojim jalovim angažmanom oko migrantske situacije. Gospodine premijeru, pokaži ljudskost pa privremeno „mobiliši“ državnu imovinu na svom području, zavedi red, delegiraj migrantsku situaciju svojim ministrima i međunarodnim organizacijama, a primi se strateških pitanja Kantona: revidiraj Strategiju dugoročnog razvoja i primi se posla na njenoj realizaciji. Smiješno je slušati kako Operativna grupa traži rješenje, a neće da vidi prostorne resurse za smještaj migranata na području USK-a. „Može zatajiti ministar, načelnik…, ali nebi smjela zatajiti ljudskost. Ponosan sam na one Kladuščane koji pomažu migrantima“, rekao je reis Kavazović koncem jula 2018. nakon obilaska „Kampa“ u rakitama u Velikoj Kladuši!
Izazovi u sektoru poljoprivrede
Aktuelno stanje je globalno takvo da se uvozi oko 92% potreba hrane. Stanje u onom sistemu bilo je takvo da se oko dvije trećina potreba za hranom proizvodilo u BiH. Na području USK-a dobar primjer je Cazin (sa 31.12.2018. dostigao nivo zaposlenosti koncem 1990-tih oko 7.200, oko dvije hiljade registrovanih poljoprivrednih obrta, najveći proizvođač mlijeka u FBiH, stabilni i solidni poticaji,…).
Već duže vremena zainteresovani subjekti (u različitim statusima) vode kolokvijalne razgovore o nužnosti sasvim nove strategije razvoja općenito, a posebno poljoprivrede. Kako nas mediji obavještavaju (Krajina 27.09., 11.10.2019.,…) Vlada USK-a je konstuituisala Ekspertni tim za izradu Strategije za razvoj poljoprivrede USK-a. Kantonalni ministar poljoprivrede Sulejman Kulenović snažno podržava strateško planiranje. Za očekivati je da će Ekspertni tim pokazati primjernu transparentnost u svom radu i poticati angažman zainteresovanih subjekata bez obzira na formalni status.
Na području Velike Kladuše poljoprivredna proizvodnja „tone“ već duže vremena. Šest poljoprivrednih udruženja su kooperativna samo oko općinskih poticaja koji su više nego skromni. Tužno je da jedno malaksalo udruženje građana može dobiti grant od 250 hiljada KM što je haman pa duplo više od poticaja kompletnoj poljoprivredi. Već duže vremena su u opticaju najmanje dvije vrijedne pozitivne stavke: ogledna plantaža kestena, unapređenje govedarstva (uzgoj krava-tele) uvođenjem prikladnijih mesnih grla stoke,… Sasvim je nepoznato šta se čeka sa realizacijom „Agrocentra“ kao veoma značajnog infrastrukturalnog projekta za razvoj poljoprivrede. Ovaj projekt prvi put je zapisan u Strategiju dugoročnog razvoja od 2007., a obuhvaćen je i aktuelnom Strategijom 2014-2023. ( str. 157).
Ostali izazovi
O napredovanju Velike Kladuše u nazadovanju se stidljivo priča i kukavički šuti. Ignorišu se činjenice i nezaobilazni pokazatelji! Nosioci mandata (vjećnici, poslanici, članovi savjeta mjesnih zajednica, članovi džematskih odbora), civilna udruženja, članovi nadzornih odbora, skupština, pripadnici intelektualni krugova,…), zaposlenici u javnim preduzećima i ustanovama „uživaju“ blagodeti privilegija, apanaža, sinekura, stečenih pozicija, rahatluka kojeg su uglavnom naslijedili. Preduzetnici iz realnog sektora su sve nekonkurentniji na otvorenom tržištu. Skromna zaposlenost (procjena polovinom 2019. oko 5.200), niske plaće, 80% penzionera (oko 2.200) sa zagarantovanom penzijom (375 KM), nedopustivo niska stopa obuhvaćenosti sa predškolskim obrazovanjem (oko 7%),…
Kladuščani ma gdje bili i šta radili, pojedinačno i/ili organizovani polako, ali sporo shvataju da je opći ambijent već duže vremena toksičan, kontaminiran sa svih nivoa, te da je neophodno bitno poboljšanje. U tom smislu valja i podržati izazove Udruženja preduzetnika na unapređenju ambijenta, Udruženja „Naša zajednica“ realizacijom projekta „Alternativni dom kulture“, kao i druge vrijedne napore sa svih strana. Svima dobronamjernim Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ može biti od koristi. Prihvatimo plebiscitarno da nam je osnovni cilj pravedno napredno građansko kladuško društvo sa modernim percepcijama i implementacijama temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost,..). To je putokaz u prosperitetniju budućnost!
Velika Kladuša 21.10. 2019. povodom 27-godišnjice rastanka sa YDIN.