„Višegodišnje konfrontacije oko promjene Ustava SFRJ iz 1974. godine, statusa SRBiH unutar bivše Države, tretman većinskog naroda u BiH, nemoć političkih i državnih organa, isplivale su na površinu tokom mjeničnog skandala Afera ’87. Društveno-politička kretanja na stoljetnoj razmeđi u širem okruženju i na području gdje su se „koplja lomila“ ostavila su trajne pečate i tragove“, piše Mehmed Koštić (1948) najavljujući svoj feljton Afera ’87 (vidi: ReprezenT 52-66 iz 2007.). U drugoj polovini osamdesetih godina „Agrokomerc“ je najveće poprište političke krize u bivšoj Državi. Prema opće raširenim mišljenjima i nebrojenim publikacijama mjesto i uloga „Agrokomerca“ u kladuškoj recentnoj povijesti je od prvorazrednog značaja po svim društvenim aspektima.
Tokom proteklih 32 godine borbe za „Agrokomerc“ određenu ulogu imaju radnici-dioničari, pojedinačno kao fizička lica i kolektivno kao udruženja (sindikat, udruženja građana-dioničara,..). U periodu 1987-1993. borbu za „Agrokomerc“ vodio je Koordinacioni odbor na čelu sa Seadom Kajtezovićem. Ovaj neformalni, ali veoma utjecajni organ prestao je s djelovanjem januara 1993. godine. Spisak od 55 članova (prvi Redžo Halkić i 55-ti Hasan Alibegić) zainteresovani mogu vidjeti u knjizi Afera ’87 (str. 137/38).
U periodu od 1987. godine „Agrokomerc“ je imao više statusnih promjena među kojima za potrebe ovog teksta posebno su važne dvije. Prva, Rješenjem Osnovnog suda udruženog rada u Bihaću od 31. 10. 1991. izvršena je statusna promjena Društvenog preduzeća „Agrokomerc“ Velika Kladuša u Dioničko društvo sa strukturom kapitala 47,00% društveni kapital i 53,00% interne dionice. Druga bitna statusna promjena izvršena je 12. 05. 2005. godine (Kantonalni sud U/I-406/05) sa 310.248.730,00 KM osnovnog kapitala podijeljenog na 31.024.873 redovne dionice nominalne vrijednosti 10,00 KM sa strukturom 90,33% državni kapital i 9,67% privatni kapital. Istog mjeseca direktor Mujo Milak pribavlja porezni broj i Registraciju kod Komisije za vrijednosne papire. Navedena struktura vlasništva je još važeća u formalno pravnom smislu (de-jure i defacto) u pravnom prometu i za one Kladuščane koji svoja uvjerenja temelje na vjerodostojim dokumentima koji su rezultat forezničke analize. Treba imati u vidu da je Uredbom sa zakonskom snagom 1994. stopirana privatizacija po Zakonu o pretvorbi društvenog kapitala (Sl. list SFRJ br. 84/89 i 46/90), kolokvijalno nazvan Markovićev zakon (tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća) tako da je preostali društveni kapital preimenovan u državni kapital. Moratorij na privatizaciju trajao je oko pet godina (priprema institucionalne regulative, osnivanje agencija,…) tako da je privatizacija u FBiH nanovo započeta 1999. godine. U narednih nekoliko godina vodila se lavovska borba oko dokazivanja prvobitno upisane vlasničke strukture u „Agrokomercu“. Uprava Društva sa Šefikom Štulanovićem (1963) na čelu nije uspjela vjerodostojno dokazati 53,00% vlasništva privatnog kapitala. Rađene su brojne analize, ekspertize od eminentnih ustanova i pojedinaca (prof. dr. Dragoljub Stojanov,…) vođeni sudski sporovi, izricane presude,… ali… Epilog većine analiza, ekspertiza, presuda,… upućivao je na početne greške, nezakonitosti, propuste, nečinjenja, čudna bilansiranja,… Fikreta Abdića (1939) u funkciji odgovorne osobe za poslovanje 1990-te.
Čudno, ružno, tužno dokazivanje nedokazivog
Među više od 140 civilnih udruženja građana koja djeluju na području Velike Kladuše koncem 2018. svega nekoliko je punoljetno. Jedno među njima je i „Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca“ registrovano kod Federalnog ministarstva pravde 04. 05. 1999. godine (Broj: U3-054-579/99) sa svojstvom pravne osobe koju zastupaju i predstavljaju u to vrijeme Muhamed Škrgić, predsjednik Skupštine i Enver Munjaković, predsjednik Izvršnog odbora. Iste godine na Sjevernoamerički kontinent faksirana je Obavijest – Pismo kojim nas Enver obavještava, poziva,… (Dragi moji,…).Puni tekst Pisma zainteresovani mogu pogledati u knjizi Afera ’87 (str. 365/66). Elaboracija proteklih 20 godina rada i djelovanja navedenog Udruženja je posebna tema. Za potrebe ovog priloga podsjećamo na činjenice: da 7.327 registrovanih dioničara ni jedan nije dobio-dobivao dionički certifikat, ili godišnji izvod o dionicama, da je u više navrata vršena „revizija“ vlasničkih prava, da je upisom u sudski registar 2005. stavljena tačka na vlasničke odnose, da bi vlasnička struktura shodno Zakonu o pretvorbi iz 1989. pod pretpostavkom da su na iznose koji su obustavljani od dioničara uplaćene važeće obaveze iznosila 18,64% dionički kapital, da… 
Koncem septembra (24. 09. 2019.) održana je Skupština Udruženja nezaposlenih dioničara Privrednog društva „Agrokomerc“ d. d. Velika Kladuša. Raspoloživi materijal sugerira da je topic tema „Presjek aktivnosti UO po pitanju revizije privatizacije putem razvoja“ (10 stranica). Iz pripremljenog materijala za Skupštinu saznajemo da Udruženje ne priznaje važeće vlasničke odnose i nastavlja borbu za dokazivanje nedokazivog. To je OK pod pretpostavkom da pri tome ne troše javni novac. Navodno se prisustvo na Skupštini 24. 09. 2019. honoriralo sa 25,00 KM!? Gospodo iz Udruženja, vaše fantazije (mašte, sanjarenja,…) kako ste vlasnici 53% previše dugo traju bez ikakvih rezultata da bih vas se ozbiljnije percipiralo. Nije li vas stid i sram trošiti 250.000 KM javnog novca na jalove aktivnosti-poslove koncem druge decenije 21. stoljeća u vrijeme kada su poticaji za poljoprivredu simbolični, kada se objekt Doma kulture „ne može“ dovršiti već 10 godina, kada je obuhvaćenost predškolske djece predškolskim obrazovanjem (oko 7%) duplo manje od beha prosjeka, kada lokalna vlast svojim (ne)činjenjem generira nepravde i nejednakosti, kada… Prestanimo biti podanici, budimo građani, razgovarajmo, diskutirajmo, proizvodimo avangardna mišljenja i odluke koje će efikasnije doprinositi unapređenju naše bajkovite Čaršije!
Šta činiti da nam bude bolje
Većina mentalno razboritih Kladuščana, ma gdje bili i šta radili, koji još uvijek imaju iole patriotski odnos prema zavičaju mogu biti saglasni da možemo imati još kvalitetniji životni standard ako bitnije poboljšamo opći ambijent. Za unapređenje ambijenta nužno je formulisati generalni cilj koji u fokusu ima pravednije i naprednije kladuško društvo u odnosu na ovo što sada uživamo. Pri ostvarivanju i/ili djelovanju prema navedenom cilju neophodno je na moderan način precipirati i implementirati univerzalne vrijednosti (pravednost, jednakost,…). Zainteresovanim može pomoći Koncept unaprijedimo Kladušu zajedno kojeg promoviše Bilten za društvena kretanja (devet izdanja od 2014.).
Velika Kladuša, 12.10.2019. ramoh45.07@hotmail.com