Prema oficijelnim podacima na području Velike Kladuše registrovano je 141 udruženje građana, nekoliko političkih stranaka, oko 500 poslovnih subjekata,… Obično je prvi kvartal vrijeme kada se održavaju izvještajno izborni skupovi koji ponekad obuhvataju i programe rada za tekuću godinu. Ambicija ovog broja Teftera je da podsjeti na određene jubileje (znači godišnjice koje završavaju sa nula i-ili pet) sa očekivanjima da mogu upotpuniti programe rada nekih subjekata koji „baštine“, ili bi to trebalo, svojevrsne zaostavštine čije tragove, pečate prepoznajemo u recentnoj kladuškoj povijesti. Svjedoci smo da institucionalne institucije (Centar za kulturu, brojne komisije, manifestacije,…) lokalne zajednice nemaju običaj i praksu da javnost unaprijed upoznaju šta, gdje, kada, kako, zašto, namjeravaju obilježiti čime pojačavaju dojmove o općoj zapuštenosti, učmalosti, malaksavosti općeg ambijenta za kojeg mnogi smatraju da je prvenstveno opterećen „migrantima“. Prema ad-hok anketiranjima građana od strane pripadnika trećeg razreda kladuške Gimnazije čije rezultate su prezentovali na „Javnoj tribini“ u Vijećnici 15.03.2019. migranti su „strateški“ problem Velike Kladuše. Prema veoma promjenjljivim podacima o brojnosti migranata na području Velike Kladuše većina izvora barata sa brojkom do jedne hiljade i-ili koju stotinu više što se približava procentu od 3% u odnosu na broj stanovnika za koji se kolokvijano smatra da jeste stanje koje može biti alarmantno. Velika Kladuša se već više od godinu dana (ne)uspješno bavi migrantima, njihovim nevoljama, problemima koje prouzrokuju,… Dobro bi bilo kada bi čitavu „priču“ o migrantima na kladuškom tlu sagledavali u kontekstu važećih međunarodnih obaveza BiH (Konvencije,..,) prema migrantima (sigurnost, smještaj,…) i kladuškog „tradicionalizma“ (bujrum za svakog dobronamjernika,…) kao izazov u smislu primjernije promocije, oprihodovanja njihovog boravka, sticanja novih znanja, vještina,… Naša kritičnost prema ovom izazovu treba biti fokusirana na funkcionisanje nadležnih državnih organa (Ministartsva sigurnosti,…), a manje prema nesretnicima u potrazi za boljim životom usprkos nečasnim radnjama koje se pripisuju migrantima. Bio bi radosniji da su mladi gimnazijalci i njihov direktor Asim Karajić kao strateški problem Velike Kladuše prepoznali iseljavanja, zamagljena budućnost, pohlepe, korupcije, ugroze ljudskih prava,…Hronološki pregled jubileja tokom 2019.

Nije ambicija ovog priloga „sveobuhvatnost“ što je svakako poželjno. Da bi se tome približili neophodno je da zaintersovani upotpune ovaj pregled. Autor se opredjelio za „dokumentovanje“ onih jubileja koji su ostavili trajne tragove, čije „plodove“ je koristilo nebrojeno Kladuščana, koji su i danas bitne sastavnice društveno-ekonomskog života. Pored jubileja koje sam obradio u prethodnom broju Teftera ovom „almanahu“ valja još pridodati događaje koje preporučujem u ovom prilogu. Ove godine najstariji jubilej 445-godina bilježi događaj od februara 1574. kada je biskup i Ban Juraj Drašković otkupio od turskih osvajača sina sudca kladuškog. Pregledom svojih arhiva pronašao sam da se ove godine (26. januara) navršila 420- godišnjica od potpisa Karlovačkog mira (1699.) od kada se današnje područje Velike Kladuše ucrtava u geografske karte BiH.

Prije 130 godina (1889.) hrvatski povjesničar (Radoslav Lopašić, 1835-1893) je na ovim prostorima  prikupljao građu za knjigu „Bihaćka krajina“, Zagreb 1890. koja je nezaobilazna bibliografija kladuške povijesti.Vrlo malo je zabilježeno događaja tokom 1924. koje ove godine vrijedi obilježiti sa 95-godišnjicom. Ne bi smjeli nikako „prešutiti“ 95-godišnjicu osnivanja Crvenog križa Velike Kladuše i njegovog osnivača hadži Hasan ef. Rizvić (1876-1939). Možda je sada zgodna prilika da se povodom 80-godišnjice smrti ovog kladuškog velikana pokrene inicijativa trajnog obilježavanja ove ličnosti koja je neopravdano ignorisana od svih sistema i režima vladavina na kladuškom tlu! Nevjerovatno, ali istinito da do sada nisam pronašao ni jedan događaj i-ili ličnost koja može obilježiti 85-godišnji jubilej?

Od brojnih događaja tokom II svjetskog rata 75-godišnji jubilej ima skup, Okružna konferencija za Cazinsku krajinu održana u Šumici pored Velike Kladuše sa učešćem oko 200 osoba, završen prvi učiteljski kurs kojeg je pohađalo 40-tak kandidata, počelo s radom nekoliko škola, poziv (13.03.1944.) Huske Miljkovića (1905-1944) Muslimanima da se odazovu borbi za slobodu, izabrani prvi članovi okružne vlasti (Mahmut Zulić, Ubeid ef. Mujagić, Ahmo Hodžić, Sulejmen ef. Topić,…).U ekonomskoj povijesti Velike Kladuše svakako treba skrenuti pažnju na 70-godišnjicu osnivanja prve zemljoradničke zadruge u Glinici kojoj je pristupilo 25 domaćinstava, 65-godišnjica osnivanja prvog komunalnog preduzeća (14.04.1954.), te 60-godišnjicu (14.09.1959.) kada je Narodni odbor opštine donio odluku o izgradnji Tvornice sanitetskog materijala.

Događajima koji obilježavaju 45-godišnjicu priloženim u narednom podnaslovu treba dodati izuzetno dostignuće prof. Huseina Džanića ( 1933-1994) koji je 1974. godine odbranio doktorsku disertaciju na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu (Prilog poznavanju kemije metalohelata poliokso spojeva). Među jubilejima 40-godišnjice 2019. je i okončanje elektrifikacije na području Velike Kladuše (zaseok Hozdići).

Prvi glas Radio Velike Kladuše (03.05.1984.) ove godine ima 35-godišnji jubilej. Biće interesantno da li i kako će biti obilježen? Tokom 1984. u Sarajevu je donešeno nekoliko „dokumenata“ koji su tokom naredne 2-3 godine (1985/87) „producirale“ trajne „polarizacije“ Kladuščana. Od publikovanih knjiga 1984. koje „dotiču“ Veliku Kladušu valja spomenuti „Cazin-Ljetopis“, 1984.

Među događaje sa 30-godišnjim jubilejem mogu se upisati izlazak iz bihačkog zatvora Fikreta Abdića (1939) poslije 26-mjesečnog boravka, brojni događaji koje je priređivao Koordinacioni odbor za spas „Agrkomerca“ kojim je rukovodio Sead Kajtezović, brojni zborovi radnika „Agrokomerca“,….

Kao događaje sa 20-godišnjim jubilejem (1999.) bilježimo smjenu Mirsada Veladžića (1956) sa funkcije guvernera USK-a zbog opstrukcija oko povratka izbjeglica, početak „male privatizacije“ kojom je privatizirano preko 50 objekata koji su bili u „vlasništvu“ Privrednog društva „Agrokomerca“ d.d. Velika Kladuša, publikovanje fantastičnog romana (Brat njegov ili on) koji opisuje noviju povijest, publikovana knjiga: „Prilozi historiji zapadne Bosne“, „Rat u Hrvatskoj i Bosni“, „Uvod u medicinu“, „Pečat odbrane“, „Svi moji tajni pregovori“, „The War in Bosnia“,…Za noviju povijest školstva Velike Kladuša augusta ove godine navršava se 15-godišnjica posjete Federalnog ministra prosvjete (Zijad Pašić) koja je rezultirala bitnom poboljšanju učeničkog standarda i priznanja da je Velika Kladuša bila u „izolaciji“. Pet godina kasnije (05.02.2009.) dovršena je izgradnja anexa zgrade „Druga srednja škola“ u vrijednosti 900 hiljada KM, II Krajiški teferič u Vrnograču. Tokom 1994. zabilježeno je mnogo zgusnutih događaja (Miting solidarnosti, Amnestije, Bijela knjiga, Sporazumi, Pećigrad, Skokovi, Posjeta Taudeša Mazovjeckog, Sergia De Mela, Kasima Trnke, Prvi egzodus,…) koji su sudbine desetine hiljada Kladuščana preusmjerile na sasvim nenadane strane. Treba spomenuti i 25-godišnjicu publikacije prve knjige (Drmeljevo-svjedok optužbe, Svjedok genocida,…) koja opisuje stradanja Kladuščana i ostalih osoba u logorima, odlazak prvih Kladuščana sa statusom izbjeglica u Ameriku.

Ove godine ima više 20-godišnjica, jubileja o kojima još uvijek egzisiraju različite „istine“. U ovu skupinu prvenstveno ubrajam: II Krajiški tefetrič u Waterloou, početak publikovanja serijala „Džehenemska decenija“. Jubilej imaju i dva civilna udruženja formirana 1999. (Udruženje nezaposlenih dioničara sa 3.024 člana, Udruženje poljoprivrednik) koja na specifične načine promovišu svoje ciljeve. Polovinom 2019. navršava se 20 godina pravosnažnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu kojom se dozvoljava prodaja kladuške „Zagrepčanke“ (oko 450 kv.m. prostora procjenjene vrijednosti 2,o miliona DM).

Među događaje sa 15-godišnjim jubilejem 2019. bilježimo posjetu (20.02.2004.) delegacije Vlade FBiH sa predsjednikom Ahmetom Hadžipašićem „Agrokomercu“ Velika Kladuša, odluku Vrhovnog suda RH o žalbi Fikreta Abdića,…

Od publikovanih knjiga sa 15-godišnjim jubilejem spominjem „U obruču“, „Domovinski rat“, „Huska Miljković“, „Udba nije sudba“,…

Moj izbor su događaji sa 45-godišnjim jubilejem. U naredom broju Teftera slijede događaji sa decenijskim i petogodišnjim jubilejima!

Na Josipovo, 2019.  Ramoh45.07.@hotmail.com