Pluralizam (grčka riječ=višestrukost,…) je koncept ideja i načina života gdje je u uslovima slobode, tolerancije, uvažavanja moguće izražavanje različitih pogleda, interesa pojedinaca, udruženih skupina, zajednica,… U filozofsko ideološkom smislu radi se o postojanju više oblika „sustancija“ i po kojem se realni-stvarni život pojedinca, zajednice sastoji od mnoštva samostalnih bitnosti, interesa koji su u političkom smislu često žestoko suprostavljeni. Dominacija pluralizma nad totalitarizmom u našem širem okruženju krenula je 1989. rušenjem Berlinskog zida.   Shodno institucionalnoj regulativi 18.11.1990. godine na prvim višestranačkim demokratskim izborima poslije napuštanja jednopartijskog sistema učestvovalo je šest subjekata (SKJ – Reformske snage, SDA, HDZ, SDS, MBO, Liberali) od kojih dva (SDA sa 17.629 i SDP sa 1.471 glas) imaju kontinuitet sa promjenljivim uspjehom. Navedene dvije partije-majke porodile su još po nekoliko kćerki i tako Čaršiju između Kuzmanova i Hukića brda svrstale u najplodnije političko leglo Bosne ponosne. Od 31.381 punoljetnih stanovnika ponosne Čaršije glasanju se 18.11.1990. godine odazvalo 23.027 ili 73,38%. Tokom prve tri decenije (1990.-2020.) na kladuškom tlu nastalo je i nestalo šest-sedam političkih stranaka, a formirano pet novih političkih subjekata koji su se sa već navedenim 07.10.2018. godine natjecale za naklonost 42.672 glasača. Lako prepoznatljive „konstante” svih političkih partija na kladuškom tlu od 1990-tih jeste odsustvo prepoznatljive ideološke profilacije fleksibilne prema kontekstu vremena i prostora kao sistema vrijednosti, kriza menadžmenta, nesposobnost veće motivacije građana za odaziv glasanju, pomanjkanje upornosti u izgradnji povjerenja i postizanju koncenzusa općenito, dominacije pohlepa, sklonost jeftinom populizmu, bahatost lidera, veliki doprinos nazadovanju Velike Kladuše zaključno sa 31.12.2016.,… Kandidirali su politički subjekti u vaktu 1990.-2018. bajkovite Čaršije  za osam mandatnih perioda preko hiljadu raznovrsne čeljadi kao narodne izabranike za sve nivoe vlasti (dva kandidata za članove Predsjedništva, 10-tak kandidata za Parlament BiH, 20-tak kandidata za Parlament FBiH, par stotina za Skupštinu USK-a, tri ministra u Vladi USK-a, više stotina za vijećnike, oko dvije desetine za načelnika Općine, nebrojene kandidate za savjete mjesnih zajednica, čak i džematske odbore). Za svake Opće izbore Kladuščanima su se nudili i drugi politički subjekti sa svojom čeljadi, kao npr. 2018. za Skupštinu USK-a čak 22 subjekta sa 369 kandidata među kojima 40-tak Kladuščana.                 

Kladuška galerija kandidata-izabranika

U brojnoj (više od hiljadu osoba) šarolikoj galeriji kladuških kandidata za narodne izabranike svih nivoa (članova savjeta mjesnih zajednica, džematskih odbora, vijećnika, kandidata za članove Predsjedništva BiH, poslanika za tri nivoa vlasti) proteklih 28 godina parlamentarizma na kladuškom tlu bilo je svakojake čeljadi, igrača-fajtera za sve, sa zanimljivim biografijama u kojima se može pronaći specifičnih zanimljivosti, ali i svakakvih bizarnosti. Nekolicina Kladuščana su proteklih 28 godina bili kandidati više raznih političkih subjekata za različite nivoe vlasti, među kojima 3-4 nisu dobivali ni do pet stotina glasova. Bilo je par kandidata za načelnika Općine koji nisu dobacili do trocifernog broja glasova. Teško je naći profesiju i-ili nivo obrazovanja koji je nedostajalo kandidatima (od doktora nauka do priučene raje). Ipak, dominirala su nastavničko profesorska zanimanja raznih specijalnosti, znači pedagogija u najširem smislu. Većina kandidata-izabranika su čestita i poštena čeljad bez prepoznatljivog građanskog aktivizma, različitog svjetonazora, ali bilo je i još su u mandatima razni probisvjetovi-pohlepaši, a poneki i sa nerješenim pitanjima sa zakonima. Malo ih je poznato po dobročinstvima, a posebno van teritorije lokalne zajednice. Suviše je malobrojnih sa neupitnim referencama koje bi se mogle preporučiti kao poželjne budućim naraštajima. Ponekima se posrećilo da im u životu ide sve kao podmazano. Rijetki duže vremena slove kao uspješni biznismeni čije firme sa 10-tak i više zaposlenih radnika bi se mogle prepoznati kao društveno odgovorni poslovni subjekti! Lako prepoznatljive osobine većine kladuških kandidata-izabranika su nerazmjernosti između poslovno obrazovnog siromaštva i primjernog materijalnog statusa, poslovnih (ne)uspjeha,.. Nekolicina je pretjerano sklona samohvalisanju, opjevavanjima nečega čega se u uljudnijim sredinama stide. Slabo baratanje činjenicama o strateškim kretanjima i nevješta obrazlaganja svojih stavova su najčešća zapažanja zainteresovane javnosti kako u općim komunikacijama tako i sa govornice. Brojni nastupi i pitanja su više uvrede zdravog razuma nego li doprinos konsktuktivnom razumjevanju i rješavanju različitog spektra problema i pitanja strateškog značaja. Javnosti nije poznato da je i jedan narodni izabranik Velike Kladuše proteklih 28 godina samoinicijativno pokrenuo neku ideju-projekat od općeg značaja na čemu se mogla okupiti „kritična masa“- nukleus građanskog aktivizma.

Neka od „zvučnijih“ imena Kladuščana u prve tri decenije pluralizma

Polazni kriterijumi „zvučnijih“ Kladuščana jesu demokratski izbor i sudjelovanja u radu zakonodavnih tijela sa prepoznatljivijim nastupima. Shodno navedenom, a na osnovu vjerodostojno dostupnih izvora Fikret Abdić (1939) sa tri kandidature i jednim izborom za člana Predsjedništva SRBiH kao kandidat SDA (nov. 1990. sa 1.045.539 glasova ili 44,68% sa odazivom 74,42% od 2,339.958 registrovanih birača, 1996. kao kandidat DNZ dobio 25.406 glasova ili 2,71%, kao kandidat DNZ 1998.,,,). Kao kandidat DNZ-e 2010. za člana Predsjedništva RBiH Ibrahim Đedović dobio je 13.336 glasova ili 2,86%. Stranka je za Parlament BiH osvojila 14.234 glasa ili 10, 38%. Poslanici u državnom Parlamentu bili su Ejub Alagić, Nurija Miljković, Asim Ćemalović (sva trojica kandidati SDA izabrani nov. 1990.) i Rifat Dolić kandidat DNZ-e izabran 2006. sa 10.454 glasa, Stranka na istim izborima za Parlamnet BiH dobila 15.329 glasova). Prvi Federalni poslanici 1996. bili su Ejub Alagić (kandidat SDA), Ibrahim Đedović, Admil Mulalić, Husein Hadžić (sva trojica kandidati DNZ-e sa 23.660 glasova). Još su u Federalnom parlamentu FBiH „uživali“ Osman Čaušević, Elvira Abdić-Jelenović, Nermin Purić, kao kandidati DNZ-e i Elma Đogić kao kandidat Laburista BiH.

Kandidati za načelnika Općine Velika  Kladuša 1990. – 2016.

Tokom osam višestranačkih izbora za načelnika općine kandidiralo se više Kladuščana, među kojima i Ejub Alagić (kandidat SDA 1997.) prvi predsjednik Skupštine općine Velika Kladuša, Husein Delić (1950) kandidat DNZ-e 1997., Husein Delić kao nezavisni kandidat 2004., Senad Kajdić kandidat SDA 2004., Adamil Mulalić kao kandidat DNZ-e 2004. (pobjedio sa 8.394 glasa), 2008. (pobjedio sa 11.620 glasova), 2016. (osvojio 5.589 glasa), Džemal Dautović kao kandidat Kongresne narodne stranke 2004. i dobio 57 glasova, Arif Čaušević kao kandidat Narodne stranke Radom za boljitak 2004., dobio 119 glasova, Muhamed Galijašević 2004. kao kandidat SDA i dobio 2.128 glasova, Šefik Sulejmanagić 2004. kao kandidat Socijaldemokratske unije BiH dobio 149 glasova, rehmetli Ibrahim Miljković 2004. kao kandidat SBiH kada je osvojio 78 glasova, prof. Ibrahim Kajtezović 2004. kao kandidat SDP i dobio 246 glasova, prof. Asim Karajić 2004. kao kandidat Bosansko hercegovačke stranke prava i dobio 79 glasova, Edin Behrić kao nezavisni kandidat 2012. pobjedio sa 13.212 glasova, Renato Đogić 2012. kao kandidat SDP (185 glasova), Husnija Kudić 2012. kao kandidat SDA (1.314 glasova), Boris Horvat 2012. kao kandidat KSPP (308 glasova), Sinan Huskić 2012. kao kandidat SBB (88 glasova). Fikret Abdić kao kandidat Laburista BiH 2016. pobjedio sa 9.026 (48,09%), Asmir Ćufurović 2016. kao kandidat SDA sa 2.010 glasova, Adem Pajazetović kao nezavisni kandidat 2016. dobio 2.926 glasova,…Nema sumnje da je najzvučnije ime kladuškog totalitarizma druge decenije minulog stoljeća i kladuškog pluralizma prve tri decenije ista osoba s pokrićem Fikret Abdić (1939), aktuelni načelnik Općine. Svjedoci smo njegovog recentnog javnog nastupa u sedam video serijala putem JP Radio Velike Kladuše tokom septembra/oktobra 2018. koja su u dijelu kladuške (ne)laičke javnosti percipirane na različite, kontradiktorne namjere. Detaljnije u narednom broju Teftera?

Velika Kladuša, 06.11.2018. povodom dvogodišnjice mandata aktuelne lokalne vlasti. ramoh45.07@hotmail.com