U knjigama je opisano da je većina Kladuščana na izborima 1946. godine izabrala „komunizam“ – jednopartijski sistem. Ako se malo pozabavimo sa kretanjem starosne strukture Kladuščana u doba jednopartijskog sistema lako ćemo „izračunati“ da je svega 10-tak procenata (oko dvije hiljade osoba) onih koji su glasali 1946. imali mogućnost glasanja 18.11.1990., učestvovati u prvim višestranačkim demokratskim izborima. Da li i kako su glasali, ne znamo?!
Izborna statistika 11 proteklih izbora Kladuščana sistematizirana je u Biltenima za društvena kretanja čija osnovna namjena jeste promocija Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“. Sklonost Kladuščana ukrcajima na biračke liste najbolje odražava broj kandidata na jedno mjesto u „senatima“. Tako npr. na prošlim lokalnim izborima 11 subjekata kandidovalo je 233 osobe ili 8,3 po jednom vijećničkom mjestu. 
U kreaciji predizbornog ambijenta za predstojeće Opće izbore Velike Kladuše sa mandatom može učestvovati sedam političkih stranaka, 14 savjeta mjesnih zajednica, 27 džemata, preko 140 udruženja civilnog društva. Ako se malo detaljnije pozabavimo analizama lako ćemo ustanoviti da se radi o 270-300 Kladuščana koje su građani neposredno birali na izborima svih vrsta i nivoa i nekoliko stotina Kladuščana koji su članovi rukovodstava političkih stranka i civilnih udruženja. Prema aktima Centralne izborne komisije od jula 2018. (Ovjerene kandidatske liste) nije teško raspoznati da je na izbornim listama: 6 Kladuščana-kandidata za državnog poslanika, 9 kandidata za federalnog poslanika i nekoliko desetina kandidata za Skupštinu USK-a. Nikad dosada ovako velik broj Kladuščana nije ovjerio Boarding Pass/ukrcajnu propusnicu za mjesta na biračkim listama, kada, npr. za jedno mjesto u Skupštini USK-a ovisno o procentu odaziva, npr. oko 50% po proporcionalnom modelu treba oko 4 hiljade glasova (254.877 x 50%/30).
Šta reći o kandidatima? Uglavnom radi se o kandidatima sa skromnim ili nikakvim referencama. Među kandidatima ima i onih koji su veoma zaslužni za nazadovanje Kladuše, ima i onih koji su se već okušali kao narodni izabranici, ima i onih koji imaju nerješenih pitanja za zakonom (vlasnici krivičnih prijava, pa čak i pravosudnih presuda), ima utajivača poreza-carina, ima i onih koji ne znaju tko su im predsjednici mjesnih zajednica, džematskih odbora, ima i onih koji se upiru na zadnje noge da se zadrži „bijeli kruh“, ima javnih promotora ekonomske nejednakosti građana, ima i onih koji klasična uhljebljivanja nazivaju zapošljavanjima, ima i eksploatatora, ima onovčarenih pojedinaca na tuđoj muci, ima… svakojake čeljadi, igrača za svakojake igre! 
Demokratski deficiti kladuških kandidata
Među kandidatima gotovo da nema osobe koja je kladuškoj (ne)laičkoj javnosti poznata po modernim percepcijama i implementacijama temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost, solidarnost, istinitost,..), nema neprikosnovenih promotora ljudskih prava i građanskih sloboda, nema kandidata koji jasno i precizno zagovara autentični kladuški interes u sintagmi „pravedno napredno građansko društvo“, nema kandidata sa intelektualnim kapacitetom i građanskom hrabrošću za ozbiljnije društvene izazove, kao npr. konferencija o viziji budućnosti bajkovite Čaršije, i-ili…, nema pokretača građanskih inicijativa bilo kojeg značajnijeg projekta od lokalnog ili šireg značaja, nema ih na sastancima mjesnih zajednica, džemata, na okruglim stolovima, panel raspravama, promocijama knjiga, a na zvaničnim javnim raspravama samo ako moraju.
Obzirom da su kandidati na izborima i glavni organizatori promotivnih predizbornih aktivnosti, radnji,… koje su veoma slične ili gotovo identične prethodnim, bilo lokalnim, bilo općim izborima sa fokusom na paradiranja, slikanja, prozivna predstavljanja teško da možemo očekivati radiklanije promjene. Zašto se umjesto dosadašnjih paradiranje kao tema ne odabere nešto iz strateških nadležnosti, npr. kako i koliko povećati učešća lokalnih zajednica u preraspodjeli poreznih prihoda (sada je to ispod 10%), da li je moguća Federacija općina i kantona, zašto USK nazaduje zadnjih 20-tak godina,….pa da se kandidati predstave svojim nastupima i konkretnim očitovanjima? Na predizbornim skupovima nema sučeljavanja ideja, rješenja. Prevladavaju opjevavanja, isticanja nečega čega se u uljudnijim sredinama srame!
Svi skupa, građani i kandidati, bi trebali biti svjesni i načisto da ovakvim ustavnim ustrojstvom BiH nema bitnijeg poboljšanja standarda života! Presipanja iz šupljeg u prazno malo pomažu! 
Radio serijali i njihovi dometi
Zainteresovani Kladuščani koji redovitije posjećuju službenu web stranicu Radija Velika Kladuša mogli su zapaziti i odslušati (20.09.2018. u 14:05) prvu epizodu sa aktuelnim načelnikom Općine. Pripadam onoj skupini Kladuščana koja se raduje svakoj „dijaloškoj emisiji“ na aktuelnu kladušku situaciju. Na osnovu jedne odslušane epizode rano se baviti dometima ovog poduhvata. Od svega što se moglo čuti tokom 40-tak minuta Epizode I za potrebe ovog priloga napominjem ono kome se prvenstveno načelnik obraća (biračkom tijelu svom i/ili Laburističke stranke BiH), koga se sve najavljuje u serijalu i sa kojim temama,…
Obzirom na timing serijala i drugih sadržaja Radija Velika Kladuša (npr. razgovor sa gosp. Silićem,..) nedvosmisleno je jasno neposredno uključivanje u predizbornu kampanju što i ne mora nužno biti loše, ako će iste šanse imati i ostali subjekti na izborima 07. oktobra 2018.?!
Primjernije kontekstu vremena i prostora mogla je biti najava pripreme i održavanja II Kladuškog sabora na temu razvoja sa najavljenim (sub)temama. Serija održanih debata (okruglih stolova, panel rasprava, radio emisija,..) sa zaniteresiranim učesnicima i postignutih koncenzusa ključnih aktera kladuškog društva mogla je, između ostalog, rezultirati revizijom aktuelne Strategije razvoja 2014-2023.?
Ovako kako je najavljeno, a Epizoda I to uglavnom potvrđuje serijal je pokušaj da se predizborna kampanja pred Opće izbore iskoristi za povećanje broja glasova Laburističkoj stranci (sada je 8.231 ili oko 46%) kako bi najava nove ekonomije sa novom praksom obezbjedila i formalno pokriće većine bez vjerodostojnog sučeljavanja činjenica, mimo svekladuškog dijaloga. Nema sumnje da je Kladuši neophodna nova „razvojna paradigma“ kao rezultat kritičkih promišljanja i koncenzusa ključnih faktora kladuškog društva!
Nadamo se da će serijal ponuditi i odgovore na aktuelna pitanja, kao npr. transparentnost i institucionalnost funkcionisanja aktuelne lokalne vlasti, raspolaganja sa javnim novcem, efekti poticaja Javnom poduzeću „Komunalije“ u iznosu 1.176.869 KM, efekti transfera neprofitinim organizacijama (294.618 KM), ignorisanje građanskih inicijativa, izdaci po osnovu povreda ljudskih prava, rezultati zaključaka tematske sjednice na temu „revizije privatizacije“, šta je sa „revizijom“ male privatizacije „dućana“ u Kladuši i drugim mjestima,…? Jedno od ključnih pitanja, obzirom na raspolaganje s budžetom, povećanja broja zaposelnih u Općinskom organu uprave, favoriziranju i privilegiranju javnih medija, povredama ljudskih prava, može biti i globalni smjer kladuškog društva, prema ili kontra EU?!
Svako ulaganje javnog novca u kontekstu vremena i prostora van „jačanja poljoprivredne infrastrukture“, zbrinjavanja otpada, klasične infrastrukture na kladuškom tlu je bahato trošenje sredstava poreskih obaveznika. Svako ulaganje u biznis projekte samo javnog novca je podsticaj korupciji. Zapošljavanja u profitnom biznisu koji je osnovan isključivo javnim novcem i koji je isključivo pod „državnim“ upravljačko menadžmentskim izborima je čisto uhljebljivanje!
Kladuščani ne bi smjeli ponoviti greške koje su se desile 1985/86, konvencionalno nazvane „sudar unutar ljevice“ na temu strategije i koncepcije razvoja! Povedite računa kako investirati svoje glasove. Nažalost, dosada smo bili neuspješni, nije nam se posrećilo! Izbori su šansa mladima da pokažu da nisu taoci svoje dezorjentiranosti, lijenosti i podaništva svojih roditelja!
Velika Kladuša, povodom 25. godišnjice kad smo omrkli kao Muslimani, a osvanuli kao Bošnjaci! ramoh45.07@hotmail.com