Priča se zatvara(3)
Norveški književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1920. g., Knut Hamsun (1859-1952) u svojoj 77 godini života napisao je veličanstven i specifičan književni opus-roman „Krug se zatvara“. Za razliku od drugih poznatih pisaca (Crnjanski, Dostojevski,…) kojima se nije posrećilo da napišu sve što su željeli, skandinavskom magu je to uspjelo. Ako bi po uzoru na Hamsuna i njegov roman „Krug se zatvara“ pokušali posložiti „kamenčiće“ jednog povijesno skandaloznog događaja koji je naprasno hiljadama Kladuščana živote preokrenuo na sasvim nenadane strane, onda bi naslov ovog Teftera (Priča se završava, vjerovatno uskoro) mogao biti izazovan i inspirativan. Izazovan u smislu da se još nešto važno ima za dopričati, a inspirativan da se identifikuju instruktivne pouke kao nezaobilazni „aksiomi“ kladuške recentne povijesti. U knjizi Afera ’87 (Phoenix 2007.) na str. 220 naveden je dio odgovora jednoj čitateljici koju je zanimalo: „Kad će točka biti stavljena“. Odgovor koji je tada ponuđen se uspješno ostvaruje zadnjih decenija. Mala privatizacija (aukcija, tender) završena u vaktu 1999-2002. godine. Dio „Agrokomerca“ (maloprodajni objekti, nešto skladišta, asfaltna baza,…) su odavno dobila pravog titulara. Veliki dio „Agrokomerca“ je Porezna uprava rasprodala (AS Food,..) i-ili su u toku procesi i pripreme tako da je za očekivati kako će i preostali dijelovi dobiti stvarne preduzetničke vlasnike. Album „Agrokomerca“ kao pravnog subjekta se postepeno dovršava-zatvara. Novi vlasnici-pravni subjekti otvaraju nove mape kompanija na kladuškom tlu u kojima neće biti mjesta stranačkim politikama. U fokusu će biti poslovna politika, profit, sigurnost (u smislu odšteta na račun kompanije) radnika i poslovanja! Brend (ime „Agrokomerca“) će novi vlasnici koristiti shodno njihovoj poslovnoj filozofiji! Medijska privlačnost „Agrokomerca“ se podudara sa onim šta sam davno u jednom Tefteru napisao, a to je regionalni krajiški aspekt. Posjet bošnjačkog člana Predsjedništva RBiH Bakira Izetbegovića AS Food-u 19.08.2017. povodom 300-milionitog pakovanja Topsa se u potpunosti uklapa u mozaik. Beha grupacija AS Group može imati svjetliju perspektivu ako se mani pokroviteljstva poludoučenih političara. U suprotnom je na pomolu beha Agrokor i-ili „Agrokomerc“ iz 1985-tih u modernijem izdanju! Nedavno je beha Oslobođenje (subota, 19.08.2017.) na dvije stranice objavilo prilog „Afera Agrokomerc, 30 godina poslije. Ko ju je otkrio“? Klasična repeticija događaja, datuma, ličnosti,…Novijih saznanja, rezultata istraživanja nema ni u najavi. Od poznatog beha publiciste Emira Habula smo poslije 30 godina više očekivali. Treba podsjetiti na njegove lucidne prognoze koje parafrizirano glase kako je šteta od neprimjerne involviranosti beha vrha u Aferu ’87 veća od štete nastale poslovanjem sa „šupljim“ mjenicama.
Abdić ignoriše činjenice
Fikret Abdić (1939.) u svojoj recentnoj knjizi „Od idola do ratnog zločinca i natrag“ (Rijeka 2016.) posvetio je šest poglavlja „Agrokomercu“ (str. 411-470). Naravno, nemam ambicija, bar za sada, detaljnijeg osvrta na navedeni prilog. Želim samo podsjetiti zainteresirane na činjenice koje se (ne)svjesno prešućuju iz sasvim nerazumljivih razloga, a koje su nezaobilazne kada je u pitanju „novo isčitavanje“ mjeničnog skandala iz 1987. godine. Prva činjenica jeste da su Kladuša i Cazin 1979/80 zahvaljujući prvenstveno Abdiću i „Agrokomercu“ po stepenu opće razvijenosti od izrazito nerazvijenih općina SRBiH dostigle nivo nerazvijenih općina i samim time ostale bez određenih beneficija-privilegija među kojima su veoma značajno smanjena učešća sredstava iz fondova za nedovoljno razvijena područja. U globalnom pogledu sredstva za nedovoljno razvijena područja bivše države (savezna i republička), ovisno o djelatnostima, učestvovala su oko 60% u predračunskoj vrijednosti investicionih programa ako se isti realizuju na područjima izrazito nerazvijenih općina i ako se mogu podvesti pod „prioritete“! „Agrokomerc“ je sasvim opravdano maksimalno koristio navedene pogodnosti! Druga skupina činjenica vezuje se za obećanja i podrške rukovodilaca svih nivoa razvoju „Agrokomerca“ koja se nisu obdržala, koja su izostala-iznevjerena na veoma misteriozne načine (odlaganje uvrštavanja investicionih programa „Agrokomerca“ na dnevne redove Kreditnog odbora PBS-Udružene banke Sarajevo, a samim time i drugih banaka). Nije više pomagalo ni vodanje Munira Mesihovića, visokog beha dužnosnika koji je trebao 1988. godine preuzeti funkciju predsjednika Predsjedništva beha „Politbiroa“, po kancelarijama banaka. Abdić je sa svojim saradnicima imao određene procjene-sumnje oko priliva sredstava za investicije u toku i buduće programe iz „tradicionalnih izvora“ (čitaj: fondova za nerazvijene i banaka) pa je 1982. „kreirao“ veoma značajno tržište (bivša JNA i aranžmani njenim posredstvom). Malo je čudno da se Abdić opširno osvrće na laži nekog beha munafika u Americi (čitaj: Tahir Pervan). Dovoljna bi bila samo jedna rečenica. Kao generalni direktor firme, Abdić je sasvim legalno i legitimno tragao za novim kupcima-tržištima. U čemu je bio „grijeh“ oko saradnje sa bivšom Armijom?
Smanjeni priliv financijskih sredstava za investicije, sporosti oko aražmana sa JNA, nedovoljni prihodi od prodaje proizvoda i usluga po osnovu tekućeg poslovanja, inflacija i opća nelikvidnost preduzeća, kolebanja oko sprovođenja Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, obaveze po osnovu investicija u toku koje su se obično temeljile na pretpostavljenim izvorima financiranja i bez prethodnih odobrenja Službe društvenog knjigovodstva, su osnovni razlozi koji su rezultirali ozbiljnim poremećajima (neblagovremeno izmirivanje financijskih obaveza i-ili Cash flow tokovi) u poslovanju „Agrokomerca“ 1983/86. U ovakvim i-ili sličnim okolnostima Abdić je umjesto konsolidacije poslovanja shodno zaključcima Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH iz jula 1984. dao prednost mjenicama kao instrumentu obezbjeđenja plaćanja po osnovu uspostavljenih dužničko povjerilačkih odnosa, ali ne i po osnovu investicija. Jugoslovensko tržište novca i hartija od vrijednosti u jednom momentu bilo je spremno postići dogovor sa „Agrokomercom“ i Osnovnom bankom Bihać oko sporazumnog rješenja mjeničnih potraživanja. Tko je to i zašto „spriječio“ u zadnji tren? Radi se o veoma važnoj činjenici o kojoj Abdić šuti i nakon 30 godina! Što se tiče ključnih osoba u Aferi ’87 (str. 456) nema potrebe o njima tupiti zube. Jednostavno, radi se o čovjekolikim bićima koji su se, nažalost, u važno vrijeme našli na pogrešnim mjestima-funkcijama. To je sistemska greška koju je Abdić zdušno podržavao na svim nivoima, a u Kladuši i osobno kreirao. Takve greške još nisu eliminisane, a dokazi su glasanja po stranačkoj pripadnosti na svim nivoima, a posebno u Općinskom vijeću Velike Kladuše! U osobnoj prepisci sa gospodinom Dodikom (Petar), jednim od ključnih osoba u Aferi ’87., priznao je da je bilo igrača koji su igrali pokera sa obilježenim kartama, ali nije priznao da je među takvim i on bio! Treba podsjetiti da su upravo u periodu 1984/86. dugo vremena taloženi antagonizmi, ljubomore, pohlepe,… u bajkovitoj Čaršiji eskalirale poznatim progonom Muhameda Talakića (1930-1999.). Naime, Fikret Abdić i njegove pristalice su zagovarale „razvoj po svaku cijenu“ i „pobijedile“ u „sudarima unutar kladuške ljevice“. Muhamed Talakić i njegovi sljedbenici su zagovarali umjereniji razvoj na realnijim osnovama i doživjeli „progone“ (Talakić, Žalić, Čelebić,..)!
Šta i gdje je istina o Aferi ’87
U knjizi „Na tragu zločina u Cazinskoj krajini“ (Phoenix 2002., str. 253-266) ponuđen je rezime Afere ’87. Zaključna razmatranja i otvorena pitanja koja do danas još niko nije pokušao ozbiljnije „uzdrmati“-dovesti u pitanja. U knjizi „Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca“, Sarajevo 2008, str.29-40) prezentovani su uzroci, tokovi i posljedice. Osobno mislim da ima pouzdane „građe“ o Aferi ’87 za jedan naučni skup: simpozijum ili stručna konferencija, da se fenomen mjeničnog skandala zaokruži! Odgovori na prvu riječ u podnaslovu (šta) su sadržani u dosadašnjoj publicistici o Aferi ’87. Odgovori na drugu riječ (gdje) zainteresovani mogu dokučiti: da li je istina o Aferi ’87 u javnoj publicistici, Abdićevim domišljanjima-dopričavanjima i-ili u čaršijskim maglama-predanjima? Sa vremenske distance od 30 godina nije teško zaključiti da je jednopartijski totalitarni sistem davna prošlost. Da je bio dobar nebi propao. Nismo ga znali, htjeli, mogli,… transformirati na civilizacijski način u parlamentarnu demokratiju i-ili „kineski model“. Transformacija društvenog kapitala koja je započeta 1990-tih Skupština RBiH je decembra 1994. „preoblikovala“ po mjeri vladajuće političke, SDA, stranke. Emitovanje certifikata, deviznih vojnih knjižica, privilegovani gotovinski krediti,… omogućili su „zaslužnim“ da se nezasluženo dočepaju društvene odnosno državne imovine. Koncem 1990. u Bilansima stanja kladuških prvanih osoba („Agrokomerc“, „Saniteks“, „Grupex“, „Kladušnica“,..) bilo je oko 420 mil. ondašnjih USD za transformaciju. Šta i kako se dalje odvijalo u knjigama je zapisano, a njih valja čitati. Činjenice o nazadovanju Kladuše zadnjih decenija smo elaborirali u Biltenima za društvena kretanja 2014-2017., koji se uredno protokolišu u zgradi kladuškog senata. Imena posebno zaslužnih Kladuščana za nazadovanje Kladuše smo također publikovali, a na čelu je ime Fikreta Abdića. Pripadnici srednje dominirajuće i mlađe generacije Kladuščana, ma gdje bili i šta radili, koji drže do sebe i svog zavičaja naslijedili su solidnu zaostavštinu. To što ne znaju šta, kako i s kime hoće-neće graditi perspektivniju budućnost je njihova stvar i njihovih birača. Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno je otvorena knjiga za sve realno pozitivne ideje koji ima svoju strukturu, procedure i još uvijek Kladuščani nemaju nešto uvjerljivije-prihvatljivije. To što se radi o preozbiljnom „štivu“ za nosioce mandata je njihov problem. Ambijent za opće poboljšanja oko napredovanja Kladuše je sine qou non, a nosioci mandata (čitaj: Kolegij OV) nemaju građanske hraborsti da se na pravi način suoče sa temeljnim pitanjima strateškog razvoja Kladuše! U idućem Tefteru: Šta su pouke u kontekstu Programa rada načelnika Abdića? Velika Kladuša, 22. 08. 2017. ramoh45.07@hotmail.com