Kako i kada ubrzati opći društveni razvoj Velike Kladuše
Zahvaljujem posjetiocu portala reprezent.ba što me malo „bocnuo“ oko termina „razvojna paradigma“ Kladuše koji se pojavljuje u par posljednih brojeva Teftera. Da bi se bolje razumjeli moje poimanje „paradigme“ percipira pravila i ili osnovne pretpostavke (engl. deflaut/parametri-vrijednosti) u kontekstu stvarnosti. U konkretnom slučaju osnovnih faktora, indikatora,.. razvoja Kladuše. Praktično, to između ostalog, znači šta i kako učitavamo u svoju memoriju, kako interpretiramo stvari, ljude, pojave oko nas. Konkretno, u svoju memoriju „učitavam“ pouzdane podatke, pokazatelje, činjenice koje su najdirektnije u vezi društveno ekonomskog razvoja Kladuše u kontekstu važećih prilika-uslova,.. Prihvatam mogućnost da različiti ljudi, skupine (npr. političke stranke,..), obitelji, profesije,… imaju različite „paradigme“. Možda je najbolja komparacija „paradidigme“ sa obojenim naočalama. U kladuškim dugogodišnjim (ne)prilikama dominira nametanje „razvojnih paradigmi“ mimo vjerodostojih pokazatelja, činjenica,.. odnosno njihovo nametanje pod utjecajem „autoriteta“ (npr. načelnika, vladajuće stranke,..). Nametanja „razvojne paradigme“ bez vjerdostojnih pokazatelja kod zabrinjavajuće velikog broja Kladuščana stvara mentalni filter kroz koji ljudski um propušta samo one informacije koje se uklapaju u postojeću „sliku stanja“, koje podupiru nastojanja autoriteta da mimo logike, odnosno vjerodostojnih pokazatelja nameće i održava nerealno stanje. O nametanjima svoje slike stanja svjedočimo praktično na svakoj sjednici kladuškog Senata!
Bilo bi poželjno da narodni izabranici Kladuše, svih nivoa, (članovi savjeta mjesnih zajednica, članovi džematskih odbora, vijećnici, poslanici,..) shvate i prihvate kako su simboli, simbolizam, mitovi… u europskoj politici davno prestali biti najvažniji čimbenik (npr. da financijski kapital „rješava“ sve, da „pučani“ mogu šta hoće, da…). Nažalost, u kladuškim uvijetima to (simboli, mitovi,..) je još uvijek cijenjena moneta koja privlači (kvazi)elite, (pseudo)biznismene, benefite, sinekure, apanaže,… Tome u prilog vjerodostojno svjedoči aktuelna kladuška razvojna stvarnost oličena u poljoprivrednim apotekama, pjeskanama, kafićima, uljima od bundeva,… Logika stvari ukazuje da se prvenstveno držimo onog što već imamo: povoljan reljef i klimu, demografsku strukturu stanovništva, prirodne i izgrađene resurse, raznovrsne „sekundarne sirovine“, tradicionalnu proizvodnju mlijeka, respektabilnu proizvodnju malina, zapuštenu poljoprivredu i selo,… Autor ovog priloga već 10-tak godina vjerodostojno ukazuje na nazadovanje Kladuše u svakom pogledu (socioekonomski pokazatelji, ljudska prava, građanske slobode i slobode medija,…) i osluškuje da li će se pojaviti „kritična masa“ Kladuščana zrelije dobi koja će javno promovisati svoju „viziju“ Kladuše, javno obznaiti šta i kako hoće, kako…?
Nedavno je Federalni zavod za programirani razvoj FBiH na svojoj web stranici ažurirao socioekonomske pokazatelje po općinama FBiH. Tako npr. 2007. godine, kada sam preko kolumne Tefter upozoravao na početak nazadovanja Kladuše, osvaren je opći indeks razvijenosti 60,2 % prosjeka FBiH čime smo zauzimali 19 mjesto na rang ljestvici od 79 općina da bi 2016. godine ostvarili isti pokazatelj sa 68,2 % odnosno rang od 56. mjesta. Nedovoljan porast indexa razvijenosti sa 60,2% na 68,2% za deset godina potvrđuje, između ostalog, kladuške prljavštine oko privatizacija, evazije poreza-carina, sivu ekonomiju, jalove konfrontacije, efekte vladavina, pohlepe,… U istom periodu susjedni Cazin ostvario je prosječni nivo razvijenosti od 50,3 2007. godine do 92,4% i time dostigao rang od 37. mjesta u FBiH. Prosječni nivo razvijenosti USK-a za 2016. iznosio je 76,1% i zauzeo 8. mjesto na ljestvici od 10 kantona. Bez obzira na stanovite nedostatke i nepreciznosti navedenog izvora pokazatelji imaju svoju ulogu oko strateško-taktičnih priprema odluka, stavova,… Najkrupniji nedostatak izvora jeste što ne prati stvarnu individualnu potrošnju kao najpouzdanijeg pokazatelja kvaliteta života kućanstva-domaćinstva, po uzoru na Eurostat! Ako se malo uporedimo sa prosjekom EU onda BiH nije dostigla ni trećinu životnog standarda današnjeg Europejca (R. Hrvatska je dostigla 59%), a Kladuščani jedva jednu petinu!? Geografski tako blizu, a socioekonomski predaleko!
Unaprijedimo Kladušu zajedno
Nespremnost Kladuščana mlađe i zrelije dobi koja dominira u dobnoj strukturi od 40-tak hiljada (do 19 godina starosti oko 28%, 20-29 godina oko 16% od 30-54 godina oko 36%) da spoznaju genezu svog nazadovanja i jasnu viziju realnih mogućnosti napredovanja u drugoj polovini druge decenije 21. stoljeća najdirektnije potiče demografsku depopulizaciju i srozavanje standard života. Praktično oko 20-tak hiljada Kladuščana ili jedna polovina ukupne populacije nema volje, htjenja, znanja, hrabrosti da se ozbiljnije pozabavi o svojoj budućnosti i budućnosti svoje djece. Dokle ćemo biti tuđi „konjušari“? Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ je rezultat višegodišnjih internet dijaloga među zainteresovanim Kladuščanima ma gdje bili i šta radili. Ima svoju strukturu (pet strateških dokumenata,..), svoje procedure („svekladuške dijaloge“ na teme pripreme stateških dokumenata za Općinsko vijeće). Radi se o otvorenoj „knjizi“ za sve realno pozitivne ideje čija konkretizacija implicira moderne percepcije temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost, solidarnost,..) fokusirane na autentični interes formulisan kao pravedno napredno građansko kladuško društvo. Na javnoj raspravi januara 2017. povodom Nacrta budžeta za 2017. godinu pred prepunom salom prezentovane su oštre konstatacije da se svi budžeti Kladuše od 2007. pa naovamo nepravedni, socijalno neosjetljivi, podsticajno razvojno nikakvi i institucionalno upitni. Za svaku od navedenih konstatacija naveden je po jedan primjer, a onima kojima se to „ne sviđa“ ponuđena je mogućnost da preko otvorene radio emisije „Radija svih građana“ izvršimo sučeljavanja za i kontra pa da građani procjene kako stvari sa kladuškom budžetskom pravednošću konačno stoje! Naravno, do danas nema signala da se tako nešto dogodi jer upravljačkim i rukovodnim strukturama „Radija svih građana“ odgovara da nema dijaloških emisija. Lakše i berićetnije je opjevavanje i monološke emisije hvalospjeva poludoučene raje. Sigurnije su sinekure i apanaže, a to Kladuščanima u upravljačkim strukturama javnih preduzeća i ustanova dobro paše! Kad je bilo unosnije opjevavali su DNZ, a sad su pribjegli Laburistima!
Šta bi valjalo odmah činiti
Programom rada Općinskog vijeća za 2017. koncem juna predviđeno je dovršenje Informacije o provođenju Strategije razvoja 2014-2023. Ovu Informaciju treba uputiti na javnu raspravu. Poslije okončanja i sumiranja rezultata javne rasprave treba promptno sačiniti kritičku analizu društveno ekonomskog razvoja za period 2007-2016. Nakon usvajanja navedenog dokumenta od strane Općinskog vijeća treba sačiniti „smjernice“ kao politički dogovor nosilaca mandata kao polazni dokument za reviziju Strategije razvoja 2014-2023. kao stručnog dokumenta fokusiranog na razradu mjera koje će poboljšati osnovne pokazatelje razvijenosti-kvaliteta življenja (stope (ne)zaposlenosti, (ne)poreske prihode, GDP p/c,..). Bilo bi uputno konkretnije redefinisati Osnove programa i politike općinskog načelnika za period 2017-2020. od marta 2017. godine! Nadležnosti lokalne zajednice fokusirati na kreaciju ambijenta za ulaganja i zapošljavanja; poticati bespovratna i dugoročna ulaganja kroz javnoprivatna partnerstva; poticati i osigurati samoodrživu poljoprivrednu proizvodnju mlijeka, bobičastog voća, kornišona, mesa, meda, putem registrovanih poljoprivrednih gazdinstava;… Osnovna područja mogla bi obuhvatiti: Reformu Općinskog organa uprave shodno EU direktivama (1,5 službenika na 1.000 stanovnika); Reformu budžeta kojom bi se troškovi-rashodi službenika sveli u dogledno vrijeme sa sadašnjih blizu dvije trećine na dvije petine sa fokusiranjem na neporezne prihode; Poticajne mjere za poduzetnike koji se uspješno nose na otvorenom tržištu, koji više od dvije trećine prihoda ostvaruju u izvozu; „Mobilizirati“ dio imovine privrednog društva „Agrokomerc“ koje je javnog karaktera (Stari grad, Bazen, Dispanzer,..); Naplatiti potraživanja budžeta od „Saniteksa“, „Agrokomerca“,… a prihode usmjeriti u javno-privatna partnerstva; Jedina dva obećavajuća razvojna koncepta u kojima lokalna vlast treba svrsihodnije angažovanje su: Upravljanje otpadom (oko 4 tone dnevno se nedovoljno koristi) i Revitalizacija poljoprivrede i sela. Za ova dva Koncepta Kladuša ima: nesporne neposredne institucionalne okvire-zakone, resurse (prirodne, izgrađene, demografske, financijske,..). Najoskudniji faktor je know how/znati kako koji se uz svrsihodnije i efikasnije angažovanje dijaspore može značajno revitalizirati. Zašto službena web stranica Općine nije ni blizu onog što današnje vrijeme očekuje? Ažurnost (npr. više od pola godine je prošlo od zvanične objave konačnih rezultata popisa stanovništa iz 2013. po kojem je Kladuša imala 40.419 stanovnika, a tamo stoji rezultat preliminarnog 44.770) i sadržajnost značajno zaostaje u odnosu na okruženje! Ramazan Mubarek Šerif, 2017! ramoh45.07@hotmail.com