Puno toga zavisi od Programa rada aktuelnog načelnika

laduščani su u dobrom smjeru da tokom 2017. godine poduzmu odlučnije korake poboljšanja općeg ambijenta koji bi, između ostalog, trebao rezultirati usporavanju dinamike nazadovanja Kladuše u odnosu na beha prosjek kada su u pitanju privredni, kulturno obrazovni, normativno pravni, socijalno prihvatljiviji i drugi aspekti. Preliminarni podaci o blagom porastu realne zaposlenosti, konsolidovanje novoizabrane lokalne vlasti, konstruktivniji odnos opzicije, sveobuhvatne analize stanja, nagovještaji tokom javnih rasprava o Nacrtu budžeta za 2017., Program rada Općinskog vijeća, pojava knjige „Od idola do ratnog zločinca i natrag“, rezultati rasprava na Drugoj redovnoj sjednici Općinskog vijeća (26. januar 2017.), su važne i realne pretpostavke za smanjivanje nazadovanja Kladuše. Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno i Bilteni za društvena kretanja mogu poslužit kao nezaobilazni „alati“/busole-kompasi! Opće je znano da u istom smjeru do cilja samo je jedan put optimalan (svi putevi vode u Rim)! Da li će se novoizabrana lokalna vlast opredijeliti za optimalan put (sa što manje ulaganja do što povoljnijih efekata) ovisi o Programu rada načelnika za mandatni period 2016-2020. (statutarni rok 90 dana od konstituisanja Općinskog vijeća znači 01. marta 2017.), Prijedloga Budžeta za 2017., konstruktivnog odnosa opozicije i, naravno, kladuške (ne)laičke javnosti, odnosno aktivnije participacije građana u kreiranju perspektivnije budućnosti.

Dinamika-tempo napredovanja Kladuše po svim aspektima zavisi od volje, obrazovanja, strategija (duhovni napori da se definišu realni ciljevi i pronađu optimalni načini ostvarenja), percepcija i implementacija temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost, istinitost,…) i nadasve da se iz kladuške prošlosti znalački iskoriste motivi-snage buđenja bolje budućnosti. Važna sposobnost (primjena stečenih znanja, vještina, mudrosti,…) velikih ljudi, idola, znamenitijih ličnosti, pripadnika intelektualnih krugova sastoji se upravo u tome da iz recentne prošlosti, korektno, sagledaju sadašnjost i snagom svoje volje utječu na kreaciju perspektivnije budućnosti. U kontekstu navedenih „premisa“ Kladuščani tradicionalno boluju od samohvala, sporog učenja i brzog zaborava,.. (vidi: Tefter 339 Kladuške amnezije.). Ova, dakle 2017. godina, je prepuna jubilarnih godišnjica kladuške recentne prošlosti, npr.: 30-ta godišnjica januarskog požara u Agrkomercu iza kojeg se krenulo na mrcvarenje kladuškog idola (čitaj: Fikreta Abdića, aktuelnog načelnika Općine), razaranje Kladuše, rastjeravanje Kladuščana,.. i-ili 20-ta godišnjica proljetnih lokalnih izbora poslije Bratorata 1993/95,…i-ili 10-ta godišnjica detekcije očitih signala kladuškog nazadovanja sa sramotnim budžetima,…i-ili 5-ta godišnjica izlaska iz zatvora bivšeg kladuškog idola sa trajnim atributom sa kojim se valja nositi, i-ili… U drugoj polovini januara 2017. godine malo sam anketirao srednjedobne Kladuščane. Od desetak anketiranih samo su trojica donekle „zadovoljili“, npr. da je svako modernije domaćinstvo moglo kvalitetno podmiriti oko jedne trećine suvremenih potreba u ishrani i higijeni sa proizvodima proizvedenim u kladuškim pogonima! Od desetak anketiranih Kladuščana, pripadnika intelektualnih krugova i akademske zajednice, trojica su počela sa čitanjem knjige „Od idola do ratnog zločinca i natrag“, petorica u dilemi da li je uopće pročitati i dvojica nisu još uspjeli nabaviti knjigu!

Kakve su doista socijalne (ne)prilike u Kladuši

Među „top“ obilježja epohe koju živimo su: nasilja svih vrsta, ekonomske nejednakosti, terorizam, ozbiljniji ekološki poremećaji,… Svako od navedenih obilježja u Kladuši su itekako prisutna, a poneka i veoma izražena. Zatvaranje očiju pred navedenim činjenicama rezultira pogrešnim politikama koje Kladuščani decenijama podržavaju. Npr. zadnjih desetak godina Budžet Kladuše je nepravedan, generira ekonomsku nejednakost građana mimo doprinosa rezultata rada, socijalno je neprihvatljiv,… na kraju krajeva nemoralan! Ove konstatacije su bolne, nažalost istinite. Njih potvrđuju brojke iz Budžeta i ostvarenja samo što ih mi isčitavamo diletantski! Opće je prihvaćena „mjera siromaštva“ u količini novca koju dnevno pojedinac ima na raspolaganju za podmirenje svojih egzistencijalnih potreba (stanovanje, prehrana,…), npr. 3 KM/dnevno. Nedavno je uvaženi beha prof. Žarko Papić, u beha Oslobođenju publikovao  veoma poučan prilog na temu siromaštva. Prema njegovim procjenama temeljenim na određenim istraživanjima oko 950.000 stanovnika BiH živi u „zoni siromaštva“! Prema fušerskim anketnim istraživanjima oko četvrtine Kladuščana (oko 10.000) nema tri marke dnevno za podmirenje egzistencijalnih potreba. Prema podacima koji se već par godina pojavljuju u kladuškoj (ne)laičkoj javnosti oko 200 Kladuščana (od čega polovina djece) su osobe sa dokazanim posebnim potrebama. Veoma zabrinjavajuće stanje prezentovala je Asima Dekić 20. januara 2017. učestvujući u javnoj raspravi povodom Nacrta Budžeta 2017!

U sadašnjem sastavu Općinskog vijeća ima nekoliko vijećnika u imenima Refika Purić, Fikret Bašić, Ejub Keserović, Fuad Sulejmanagić, Ibrahim Kajazović,… koji služe drugi ili treći mandat i trude se da budu veoma zapaženi u svojim istupima, što je svakako za pohvaliti! Javnosti su donekle poznati njihovi stavovi oko budžeta. Svaka čast onima koji su glasali protiv budžeta! Među tradicionalne prepoznatljive pozitivne osobine Kladuščana spadaju prvenstveno gostoprimljivost, bogobojaznost, osjećaji socijalne pravde,… i kao negativne karaktristike su prvenstveno povodljivost, idolopoklonstvo, pohlepe,… Opće je poznata kladuška solidarnost oko izgradnje kuća, sakupljanja novaca za liječenja, pomoći siromašnim i iznemoglim,… Među 100-njak najpoznatijih beha dobročinitelja ima i nekoliko Kladuščana!

Zainteresovana kladuška (ne)laička javnost mogla je poslušati radio snimku Druge redovne sjednice Općinskog vijeća (petak, 28. 01. 2017 u 09:15) na kojoj, između ostalog, nije prihvaćena dopuna Odluke o Centru za socijalni rad u dijelu koji se odnosi na javnu kuhinju. Mogli smo čuti tko je inicijator (aktuelni načelnik), tko je „vođa projekta“ (aktuelna federalna poslanica), tko je elaborirao situaciju (aktuelna direktorica Centra…), tko je kidisao oko ubjeđivanja (aktuelna predsjednica vodeće Stranke i voditeljica Kluba vijećnika), tko je sve nastupao i sa kakvim argumentima. Baratalo se uglavnom podacima sumnjivih izvora (npr. Kladuša među starijim općinama po dobnoj strukturi, oko 250 potencijalnih korisnika javne kuhinje, oko 300 hiljada KM 10-mjesečni budžet pilot pokusa,…). Kako smo odslušali i saznali da predstvnici većine nisu uspjeli argumentovano uvjeriti opziciju, Odluka nije podržana (14 „ZA“ i 10 SUZDRŽANIH), zahvaljujući opravdanom odsustvu jednog vijećnika Laburističke stranke. Nije jasno zašto nije predložen i usvojen zaključak da općinski načelnik imenuje autoritativniju Komisiju koja bi za 20-tak dana ponudila vjerodostojniji Elaborat o socijalnoj situaciji na području općine i mogućnosti poboljšanja!?

Kada bi „moji“ Ameri rješavali pitanje siromaštva javnim kuhinjama onda bi u svakoj drugoj većoj ulici bila potrebna najmanje jedna. Moja „analiza“ i pogled na aktuelni izazov javne kuhinje jeste da počnemo sa „foodstapsima/bonovima za hranu“ sa kojima bi korisnici takvog vida socijalne pomoći mogli jesti gdje hoće, šta hoće, kupovati prehrambene namirnice gdje hoće i kakve hoće,… da ojačamo Crveni križ, nevladime organizacije, mjesne zajednice tako da dotacije iz budžeta vežemo za praćenje i unapređenje socijalnih (ne)prilika na terenu! Čudi me da Hilmija Smaltić nije reagovao ili su ga „škartirali“? Sve mimo navedenog je čisti populizam, bez obzira na argumente! Kladuško društvo u cjelini nije toliko siromašno da svakom svom građaninu ne može obezbjediti pristojan smještaj i odgovarajući zalogaj!

Na kraju javno pitanje svima: Kada će i šta konkretno nosioci mandata poduzeti da kladuščani povrate svoj „Dispanzer u Polju“ (izgrađen 1979. i još uvijek upotrebljiv) po bilo kojem modelu (pravo upravljanja, kupnje,…) te isti pretvore u Centar socijalne pravde i prestanu snivati snove-gluposti zapisane u Strategiju razvoja 2014-2023. o kojima direktorica Veljačić „suvereno“ barata?!  Velika Kladuša, 29. januar 2017.  ramoh45.07@hotmail.com