Tefter 337 – Izbori 2016.

U susret lokalnim izborima 2016. (2)

Nema dvojbe da izborna godina ima stanovitu važnost za opće dobro stanovništva u smislu poboljšanja općeg ambijenta i povećanja kvalitete življenja. Nivo značenja izbora je u koleracijskoj povezanosti nivoa vlasti, konkretnih (ne)prilika, standarda života, razvijenosti civilnog društva, demokratskih tradicija i usvojenih standarda, percepcija temeljnih vrijednosti,… Nekoliko narednih brojeva Teftera namjenjeno je izbornoj godini raznim osvrtima s globalnog i lokalnog aspekta sa ciljem ponude osvješćavanja birača u smislu kako je prvi korak općeg poboljšanja demokratski izbor kompetentne i odgovorne lokalne vlasti i njena kontrola s jedne strane i općeg „stava okruženja“ sadržanog u sintagmi „pomozimo si sami pa će nam i drugi pomoći“!

Nedovršeni geopolitički esej o Kladuši

Među riječima čiji smisao i značenje je dosta obezvrijeđeno zbog pretjerane upotrebe svakako je i pridjev jubilarni. Svaka godišnjica dijeljiva sa pet za većinu Kladuščana je jubilarna i mnogi kidišu u tome ne mareći o povijesnoj zaminljivosti termina „jubilarno“. Priča oko ovog termina najvjerovatnije započeta je od pape Bonifacije VIII 1300 godine da bi od prvobitnih 100 godina sklizala na 25 godina po određenju pape Pavla II 1470. godine. Naravno, ne samo u tom smislu, činjenica da se iduće godine navršavaju najmanje dvije prevažne 30-to godišnjice za Kladušu (pojava prve monografije i obznjanjivanje Afere*87) i 45-godišnjica početka aktivnog spisateljstva potpisnika ovog priloga, predstavljaju u istinu vrijedne jubileje. U vrijeme kada se autor ovog priloga pripremao za izdavanje prvog kladuškog informativnog printanog medija, daleke 1972. (povijest je već zabilježila da su to bile novine „Saniteks“), Kladuša je prema popisu iz godinu dana ranije imala oko trećine stanovništva analfabetski nepismeno. Pet godina ranije, autor ovog priloga, sa mandatom šefa najvećeg proizvodnog pogona (Tkanonica sa blizu 200 zaposlenih) prvog kladuškog industrijskog previjenca, dekretom je „opismenio“ desetak žena-tkalja. Zabranio je preuzimanje  mjesečne plate ovjerom potpisa na platnim listama pritiskom prsta. Preko noći sve su uvježbale  svoje  potpise, a pisarica Fatma Ahmetašević (rođ. Koštić) je „odahnula“!

Desetak godina kasnije, dakle poslije 1980-tih, autor ovog priloga se pridružio  ravnopravnom  dijalogu sa pripadnicima akademske zajednice metropola okupljenim oko poznatog mjesečnika „Ekonomski analitičar“ iz Zagreba, „Kemijska industrija“ iz Beograda,… Uzor i podstrekač bio je prvi kladuški doktor kemijskih znanosti, prof. dr. Husein Džanić, koji je već stekao titulu uglednog saradnika u prestižnim časopisima tog vremena. Zajedno smo rasli „grade ja i ti“ (po uzoru na nezaboravnog Kemala Montena) do 1992. godine. Kladuša je iskorijenila analfabetsku nepismenost, dovršila elektrifikaciju, obezbjedila rezerve pitke vode iz dubinskih buština za još narednih 50 godina, znaatno poboljšala uslove života i zdravstvenu zaštitu, usvojila prvi Prostorni plan,… Skoro se potpuno industrijalizirala (na 1.000 stanovnika zaposlenost u industriji iznosila je oko 90), a savremeno domaćinstvo bilo je nezamislivo bez nekoliko proizvoda svakodnevne upotrebe (zubna pasta, deodoransi, sredstva higijene, tops, juhe, paštete, Emina kafa,…) koji su „made“ of  Kladuša.

Zašto ne spomenuti da sam zbog nepoštivanja „demokratskog centralizma“ koncem 1970-tih stao na „sapun“ (svjesno žrtvovao poziciju generalnog direktora u to vrijeme veoma perspektivne firme Jugoistočne Europe). Izbačen sam iz vladajuće partije s kojom je „drmao“ moj zemljak Fikret Abdić sa pobočnicima, današnjim kladuškim graktalima. Proveo sam 10-tak godina u „sivom domu“ sa časnim saradnicima u brojnim imenima sa akademskim zvanjima inžinjera (Suljo Omeragić, Said Jašić, Osman Grahović,…), farmaceutima (Milka Čečura, Mileva Talakić, gđa Purić, Vesna Miljković,…), ekonomistima, tehničarima, laborantima,… Upoređujući ondašnje totalitarno predinformacijsko doba i sve teškoće kroz koje je Kladuša do promjene društveno političkog sistema (18. novembra 1990.) prošla sa danjašnjom pluralističkom epohom druge decenije 21. vijeka u mnogima izaziva cijeli dijapazon različitih emocija, raspoloženja, gorčine,… Najkraće rečeno, pripadnici Baby boom generalije (1945-1955.) na kladuškom tlu proživjeli su bijedu, opće siromaštvo, „zlatno doba“, smrtna stradanja, socijalna poniženja,… To je njihova povijest!

Kako smo  i zašto dospeli dovde

Kladuša kao dio Republike BiH je veoma „zaslužna“ za raspad bivše države Yugoslavije 1990-tih i bitno „doprinijela“ trasiranju budućnosti samostalne države BiH. To je povijest zabilježila! Poslije svog „zlatnog doba“ koncem 1990-tih Kladuša ubrzano potanja u historiju političkih, ekonomskih, socijalnih, ljudskih,… poraza! Završeno je totalitarno doba na kladušom tlu sa najkrvavijim sukobima. Prva javna procjena bilansa Bratorata 1993/95. iznosi oko 1.800 smrtno stradalih osoba. Da li i koga okriviti? Ili šta…? Koncem druge decenije 21. stoljeća teško je i zamisliti da bi neka kladuška firma  isporučila zahtjevnih proizvoda izbirljivom zapadnoeuropskom tržištu mjesečno u vrijednosti oko jedan milion američkih dolara i od čijeg priliva se trećina podijeli za plaće radnika. Gotovo je nezamislivo da bi današnje moderno domaćinstvo svoje svakodnevne potrebe za prehrambenim i higijenskim proizvodima najmanje jedne trećine moglo podmirivati proizvodima iz kladuških pogona. Previše je tužno da smo od prvih sadnica maline na kladuškom tlu (davnih 1960-tih donešenih od izvjesnog gospodina Juzbašića iz okoline Petrinje, susjedna Hrvatska) i prvih sadnica jagoda (doveženih davne 1965. iz Velike Plane, Republika Srbija) tek u drugoj decenije 21. stoljeća uvidjeli kako se za par mjeseci rada može osigurati pristojna egzistencija tokom čitave godine. Ljeta 2016., poslije obilno kišovitog proljeća, prinos malina se procjenjuje na 40-tak procenata slabiji, sadržaj šećera manji, a otkupna cijena početkom berbe nepoznata. Oslobođenje (slavi prestižan jubilej, 25.000 broj) piše da će otkupna cijena za centralnu BiH biti oko 3,60 KM/kg, u susjednoj Srbiji oko 2,3 eura/kg, a Upravni odbor friško organizovanog udruženja „Kladuški voćar“ informisan je od kladuškog lidera-otkupljivača malina, Nermina Bašića-Baše, kako ne može ponuditi ni 2,70 KM/kg. Kladuški kuloari prepričavaju liste za naredne izbore. Svađe oko pozicija na listama u Demokratskoj fronti završile se na jedino mogući način, svojstven grobarima kladuške ljevice. Kladuška perjanica, KSPP, samo tri mjeseca poslije „kongresa“ u rasulu. Sve što nešto zna u toj Stranci može stati u omanji autobus! Nezavisni kandidati za Općinsko vijeće i poziciju načelnika javnosti poznati. Još mudro šute i polutajno pričaju šta će uraditi ako dobiju mandate! Nisu spremni za javna suočavanja sa javnosti i nemaju, bar javno znano, precizne stavove o rješavanju aktuelnih egzistencijalno strateških pitanja  današnje Kladuše! Bajkovito zapuštena Čaršija vidljivo nazaduje. O tome pripadnici intelektualnih krugova Kladuše (profesori, pravnici, ekonomisti, sociolozi, psiholozi,…) kukavički šute, građani trpe, podanici se zadovoljavaju šupljim obećanjima, a kvazi elite sa mandatima smišljaju nove obmane, prvevare,… Kandidati na nove mandate očito informacijski deficitarni, bez prepoznatljive vizije! Svi smo pred novim izazovima! Zahvaljujem onima koji su već svoje procjene rezultata izbora (odaziv birača, broj mjesta,…) saopćili i pozivam zainteresovane da to učine. Moja obećanja ostaju! Povodom 22. juna 2016. ramoh45.07.@hotmail.com

Preliminarni bilans Bratorata 1993/95.

 Javna procjena

Izvor: 1. Operativni spiskovi vojnih formacija

2. Monografije vojnih formacija
3. Monografije Crvenog križa
4. Bosanska knjiga mrtvih, Sarajevo 2013.
5. Monografija stradalih pripadnika ArBiH, Fojnica 2016.
6. Matični uredi, familije-potomci, roditelji
7. Spomen obilježja, mezarja

Dubinska provjera podrazumjeva sučeljavanje raspoloživih izvora, pojedinačne identifikacije za daljne provjere, konačan rezultat. Tako npr. kod 505. Viteške Bužimske brdske brigade po njihovoj monografiji broj poginuli je oko 260, a po operativnim spiskovima 202 i-ili u Monografiji iz Fojnice nema četiri imena, ili…Sve stavke su u toku provjeravanja sa ciljem da se postignevisoka vjerovatnost pouzdanosti (iznad 95%)! Eventualna pitanja, pojašnjenja moguća putem e-maila! Velika Kladuša, juni 20. 2016. ramoh45.07@hotmail.com