BIHAĆ – Volonterskim radom ali i učešćem u projektima aktivnoga građanstva i promoviranja demokratskih vrijednosti tri studentice iz Sarajeva odlučile su se kratkim video radovima uz tumačenje na znakovnom jeziku pokazati ljepotu nekoliko bosanskohercegovačkih gradova. Projekt za koji su pored ostaloga dobile i podršku Razvojne agencije Unsko-sanskoga kantona, ovih dana u fazi je snimanja na lokacijama, Nacionalnog parka „Una“, Bihaća i Cazina. Sasvim slučajno na jednoj od radionica Hata, Tajra i Ajla upoznale su djevojke članice udruženja „Znak za riječ“ koje okuplja osobe oštećenoga sluha. Uz poznastvo te njihov entuzijazam u prevazilaženju svakodnevnih prepreka, rodila se ideja kako ovim osobama učiniti dostupnijim neke od najljepših lokacija u Bosni i Hercegovini.

Inkluzivno društvo

-U saradnji s Razvojnom agencijom USK-a snimamo kratki film o ljepotama ovoga područja na znakovnom jeziku. Cilj je prikaziti Bosnu i Hercegovinu kao inkluzivno društvo i promocija naše zemlje. Već smo posjetili NP „Una“, putovali rotari vozom a danas snimamo u Bihaću, kaže Hata Kurjaković iz Neformalne grupe „Bosna i Hercegovina u pokretu“. Hatina kolegica Tajra Hadžić, također, članica ove Neformalne grupe, kaže kako su odlučile raditi na inkluziji osoba oštećenoga sluha. -Povezali smo našu ljubav prema BiH s ljudima koji su marginalizirani u društvu, pa smo snimili film o četiri bosanskohercegovačka grada na znakovnom jeziku. Obišli smo Sarajevo, Mostar, Banju Luku i Jajce i sad došli u Bihać da nastavimo ovu pozitivnu priču, kaže Tajra Hadžić. Kako bi se bolje pripremile za ovaj projekt, ove tri prijateljice, koje su upravo diplomirale na Odsjeku međunarodnih odnosa i europskih studija, naučile su i znakovni jezik.

-Mi zaista želimo potaći druge a primarno turističke zajednice da i one rade na ovom problemu, da se u njihov program uvrsti nešto i na zankovnom jeziku kako bi se smanjila diskrimnacija osoba s oštećenim sluhom, kaže Ajla Keško, članice NG „BiH u pokretu“. Naser Husić dugogodišnji je certificirani tumač znakovnog jezika koji pored tumačenja koje radi za javne servise, rado učestvuje i u ovakvim projektima. Njegova uloga ključna je za ispravno korištenje znakovnog jezika za osobe s oštećenim sluhom koje su još uvijek malo zastupljejne u društvenim zbivanjima. -Po nekim procjenama, do 75. 000 u Bosni i Hercegovini, ima ih puno i u USK-u, oni nisu dovoljno zastupljeni ni u medijima nemaju dovoljno informacija što bi trebali imati po zakonu, borimo se i na ovaj način da promoviramo znakovni jezik kako bi i oni mogli dobiti informaciju ali uz tumačenje na znakovnom jeziku, kaže Naser Husić, ceritificirani tumač znakovnoga jezika. Želja da bosanskohercegovačko društvo stvarno bude otvorenije za osobe s bilo kojim teškoćama razlog je što se realizira i ovaj projekt kojim se inkluzija ranjivih grupa  stavlja u fokus  i ove neformalne grupe „Bosna i Hercegovina u pokretu“. Samir TULIĆ