Vlast neodgovorno prosipala novac u vjetar
Iako do danas nije pokrenuta ni jedna reforma, u uvjetima kada je javni sektor skup, a njegov pritisak težak, kada zdravstvo kolabira, a javna uprava glomazna i neučinkovita, Vlada USK-a najavila je namjeru da konačno, korak po korak, započne rekonstrukciju i reorganizaciju javnih institucija. Glavni razlog promjena je pojednostavljenje poslova u sektoru prosvjeta i zdravstvo. Svrha je poboljšanje i ekonomičnost školskog sustava, podizanje kvalitete u osnovnom i srednjem obrazovanju i bolji standard prosvjetnih radnika, te usklađivanje i stabilizacija poslovanja zdravstvenih ustanova, poboljšanje uvjeta rada zdravstvenih radnika i poboljšanje uvjeta liječenja svih pacijenata. Uvođenje Reformske agende u promjena žedan Unsko–sanski prostor ipak nije zlo, inače bi je se zacijelo vlast ne bi mogla lahko osloboditi. Ukoliko ne dođe do prevrata i novog preslagivanja izvršne vlasti, kako sada stvari stoje, sasvim je izgledno da se promjene nužno razumijevaju i shvaćaju. Način opravdanja neprovedbe obvezujućih promjena i zamagljivanje interesnih skupina koje se opiru reformi stavlja se na kušnju. Za nesprovođenje reformi u školstvu i zdravstvu više se ne traži opravdanje u otporu interesnih skupina. Bilo je potrebno samo da se nad javne financije nadvije financijski slom budžeta da se Vlada Huseina Rošića trgne iz sna i pokuša oduzeti nezarađeno od prekobrojnih, džabahljebaroša i uhljeba u prosveti, bolnici, domovima zdravlja….
Vlast je neogovorno prosipala novac u vjetar i sada od onih kojima ne pretječe zahtijeva da plate njezine kaprice, nesposobnjake i lupeže. A izgleda zna i država svome post, pa hoće da štedi na onima koji neće dignuti kuku i motiku i poći, nedaj Bože, nekome u vlasti učiniti žao i nepravdu. Snižavanje troškova u cilju povećanja kvaliteta usluga prekomjerno povećane javne potrošnje u sustavu školstva i zdravstva kroz njenu troškovnu opravdnost i održivost njenog fiskalnog kapaciteta u funkciji je stabilizacije javnih financija. Pojeftinjenje javnih usluga podrazumijeva ograničenje i preoblikovanje broja zaposlenih u školskim i zdravstvenim institucijama što na provedbenoj razini znači smanjenje broja zaposlenih. Iz ugla eksperta za organizacijski menadžment, s pregršt uvodnih napomena, pridružujem je kantonalnim resorskim ministarstvima u potrazi za prilagodbom poslova koji se obavljaju u osnovnom i srednjem obrazovanju i zdravstvenom bolničkom sustavu. Smanjenje broja zaposlenih ili otpuštanje povezano je sa promjenama izazvanim objektivnim ekonomskim uvjetima uzrokovanih promjenama u okolini, strategiji i poslovanju (engl. termin layoff), koji vodi ukidanju radnih mjesta. Polazište da utvrđivanje strukture zaposlenih uzima se ključno osoblje i na temelju njega određuje potreban broj tzv. osoblja podrške odnosno broj zaposlenih podrške u podržavajućim stručnim djelatnostima i službama. Primjerice, u obrazovnim ustanova (škole, fakulteti) ključno osoblje su nastavnici i prema broju nastavnika treba odrediti broj drugog pratećeg osoblja ili osoblja podrške. Taj odnos mogao bi biti 5:1 tj. na pet nastavnika jedan zaposleni izvan nastave. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a je 26.09.2015. evidentiralo 250 prosvjetara – tehnološki višak. Taj višak zaposlenih škole su strateški riješile na taj način što su podijelili radna mjesta (eng. izraz job sharing) kako bi se izbjeglo otpuštanje zaposlenih usljed smanjenja poslovne aktivnosti (smanjenja broja učenika). Resorno ministarstvo trebalo bi da izradi elaborat koji će govoriti o eventualnom spajanju određenih osovnih i srednjih škola u Kantonu što bi za cilj imalo uštede. Koje škole ne ispunjavaju zakonske uvjete da bi bile matične? Imaju li minimalan broj odjejenja? Na ta osovna pitanja trebao bi odgovoriti elaborat koji će predstaviti postojeće stanje i predložiti fuziju. Fuzija ne znači nestanak jedne škole nego samo da će određena škola izgubiti matičnost. Brojnost učenika škole uzrokuje različitu kompletnost administracije: bibliotekara, psihologa, pedagoga, direktora, sekretara, pomoćnog osoblja. Mjere racionalizacije morale bi poboljšati sustav kako bi se dosegnulo najbolje moguće rješenje da odjeljenje broji 24 učenika (po Zakonu je minimalno 18, a maksimalno 36 učenika). Bila bi velika greška ako se prvi koraci u reformi zdravstvenog sustava završe tako da bi novi menandžnent u Kantonalnoj bolnici u Bihaću funkcionirao bolje od sadašnjeg, kao da je u tome problem. Osnovni uzrok u Unsko-sanskim zdravstvenim ustanovama je nedostatak novca, a on se u uvjetima poslovanja blokade rada (01.06.2017. kumulativno dugovanje Kantonalne bolnice u Bihaću iznosi 14,5 miliona maraka) može pronaći u uštedama. Reformske tačke od kojih valja početi u izradi unutrašnje organizacije poslova ove zdravstvene institucije su: osnovna zdravstvena zaštita za sve građane po principu društvene solidarnosti, racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava, reforma zdravstvenog osiguranja i depolitizacija zdravstva. U djelatnostima zdravstva valja ostvariti sređen sustav sa smanjenim dugovima. U strukturi zaposlenog nemedicinskog osoblja zastupljena su zanimanja: spremačice, perači rublja, vozači, zaštitari, električari, administratori, pravnici, ekonomisti, informatičari, socijalni radnici, psiholozi.
U organizacijskoj praksi preporučuje se udio u strukturi zaposlenih nemadicinskog kadra do 10%. Jedan od načina za smanjenje troškova i povećanje zarade jeste outsourcing (ili vanjsko ugovaranje usluga). Bolnica „Irfan Ljubijankić“ mogla bi koristiti outsourcing kao svojevrsnu strategiju upravljanja troškovima. Nemedicinski radnici u Kantonalnoj bolnici čine 30% zaposlenih i troši 30% bolničkog budžeta. Zato izdvajanjem poslova, primjerice pranje rublja, usluge čišćenja, održavanje IT opreme, računovodstveni poslovi, smanjuju se troškovi i štedi vrijeme. Osiguranje i korištenje stručnjaka i praksi koji se uklapaju prema potrebi u bolnički budžet značajno će optimizirati troškove u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Pored toga, outsourcing u zdravstvu ima vlastiti menandžment. Od Cicerona izrečena, u praksi provjerena i od naroda prihvaćena je izreka: štednja je veliki prihod. Hoće li ova dva milenijuma dokazana mudrost biti misao vodilja Vladi USK-a u postupku usklađivanja troškova u obrazovanju i bolničkom poslovanju? Hoće li Vlada Huseina Rošića imati snage da pokrene reforme u javnom sektoru ili će kao sve dosadašnje gasiti vatru benzinom? „Non omnis moriar?“ Ne štede li vjeverice? Autor: Hasan ZULIĆ