U ponedjeljak, za skoro 19.000 gorenjskih osnovnoškolaca i oko 6.000 srednjoškolaca počinje nova školska godina. Najveća novost jeste to da će roditelji punoljetnih srednjoškolaca od svoje djece morati imati pismenu saglasnost ako žele vidjeti njihove ocjene iz učenja i vladanja.

U 34 centralne i 39 područnih škola u slovenskoj pokrajini Gorenjska, danas je krenulo 18.979 osnovnoškolaca od čega 2.243 prvačića. Konačan broj učenika u srednjim školama će biti poznat do početka oktobra ali se pretpostavlja da će srednjoškolaca biti oko 6.000 od čega oko 1.700 onih koji polaze u prvi razred srednje škole. Nova školska godina donosi neke novine kako u vrtićima tako i u osnovnim i srednjim školama.U vrtiće se uvode novi, skraćeni programi koji traju 240 sati a imaju za cilj povećanje broja petogodišnjaka u vrtićima. Tačnije, kako su rekli u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta, ovaj program je namjenjen djeci koja naredne godine trebaju poći u školu a nisu pohađala vrtić. Program je zbog toga skraćen i, što treba posebno naglasiti, besplatan za roditelje.

U osnovnim školama se počinje primjenivati prošireni program za tzv. produžen rad u školi. Veliki broj djece, zbog zaposlenosti roditelja, i nakon prestanka redovne nastave ostaju u školi te će ovim programom biti predviđene i neke nove aktivnosti za takve učenike a da bi se, kako je rekla ministrica obrazovanja Maja Makovec Brenčič, ovom vidu rada sa djecom dao veći smisao i transparentnost.Ovim programom će biti uvedene i dodatne fizičke aktivnosti. Tako u 127 škola sa novom školskom godinim počinje eksperimentalni program svakodnevnog 45-ominutnog kretanja i vježbanja kao dio produženog boravka u školi. Osim toga, u 20 osnovnih škola se uvodi kao obavezno učenje dva strana jezika u posljednja tri razreda osnovne škole. U tim školama, uz roditeljski pristanak, omogućeno je i učenje jednog stranog jezika za đake prvake. U Ministarstvu kažu da je osnovni cilj ovog eksperimenta da se ispitaju različiti modeli i pristupi u učenju jednog stranog jezika u prvom, odnosno dva strana jezika u sedmom razredu.

Dvadeset škola će učestvovati u kompletnom eksperimentu koji podarazumijeva promjene u produženoj nastavi te uvođenje stranih jezika u prvom i sedmom razredu, dok će 155 škola uzeti samo jedan segment eksperimenta.

Promjena se dešavaju i u srednjim školama

Škole koje rade na principu realne gimanzije mogu odlučiti o uvođenju dodatne nastave u kojoj će se obrađivati interdisciplinarne teme a što će imati za cilj proširivanje znanja iz pojedinih predmeta na osnovu validnih nastavnih planova i programa. Doći će i do promjena koje se tiču zaštite ličnih podataka a koje su rezultat evropskih propisa o zaštiti ličnih podataka. One se odnose prvenstveno na odnos između punoljetnih učenika i njihovih roditelja pa će tako roditelji morati imati pismenu saglasnost svog djeteta ako žele da imaju uvid u njegovo učenje i vladanje i slično.Do određenih promjena će doći i kada su u pitanju vaspitno-disciplinske mjere. U dosadašnjoj praksi one su, ovisno o težini prekršaja, bile podjeljene na tri nivoa: ukor razrednika, ukor odjeljenskog vijeća i ukor nastavničkog vijeća. Novim pravilnikom se ove mjere, ovisno o težini prekršaja, ne dijele po nivoima već se nazivaju po onom ko ih je izrekao, npr. ukor razrednika ili ukor direktora. Na kraju, važno je napomenuti da zapolseni roditelji čija djeca polaze u prvi razred osnovne škole, imaju zakonsko pravo na plaćen neradni dan.

Gorenjska je planinsko alpsko područje uz gornji tok rijeke Save u Sloveniji, sjeverno i sjeverozapadno od Ljubljane. Povijesno je, zajedno s Dolenjskom i Notranjskom pripadala Kranjskoj, a danas je neslužbena pokrajina. Gorenjska se smjestila između porječja Soče na zapadu, porječja Drave na sjeveru, porječja Savinje na istoku, te posavskog gorja i Ljubljane na jugu.

Obuhvaća gorje Karavanki, zapadnu, kamničku stranu Kamničko-savinjskih Alpi, te istočni dio Julijskih Alpi. Jezgru Gorenjske predstavlja 300 do 500 metara visoka Ljubljanska kotlina, koja se proteže od Ljubljane do Žirovnice i Bleda. Veći su gradovi Kranj, Jesenice, Tržič, Škofja Loka, Kamnik, Domžale i Medvode.

Gorenjska spada među najrazvijenije dijelove Slovenije sa snažnom i raznovrsnom industrijom, obrtom i turizmom, kako ljetnim, tako i zimskim. U industriji prevladavaju tri grane: proizvodnja električnih strojeva i aparata, proizvodnja završnih drvnih proizvoda, te metalno prerađivačka industrija. Osobito je razvijeno stočarstvo te iskorištavanje šuma.

Gorenjska se prostire na 10,5% ukupne površine Slovenije, a sadrži 6,4% sve obrađene zemlje u Sloveniji, te 7,6% poljoprivrednog zemljišta, 12,4% šuma i čak 20,7 posto neplodnog tla.

Poljoprivredno zemljište zauzima ukupno 62.231 ha, od čega je 11.922 ha njiva i vrtova, 1.887 ha voćnjaka, 48.205 ha travnjaka i pašnjaka. Veliki dio poljoprivrednog zemljišta je u gorskom i planinskom području. Jusuf DIZDAREVIĆ