Autor: Hasan ZULIĆ
Rebalans budžeta USK-a za 2016. godinu temeljni je dokument Vlade SDA-SBB iz kojeg se može išćitati stupanj fiskalne sređenosti budžeta. On je nužan u vremenu fiskalnog stresa u zemljama u tranziciji (fiskalni deficit, brzo rastući javni dug) kada se očekuje budžetski manjak veći od planiranog zbog pada prihoda. Vlada Huseina Rošića, putem Ministarstva financija utvrdila je da u 2016. ostvarenje ukupnih prihoda i primitaka u odnosu na planirani manji je za 14,28 odsto. Analiza je ukazala na potrebu donošenja odluke o izmjeni i dopuni i na prihodovnoj i rashodovnoj strani budžeta. Po Zakonu USK mora predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja u iznosu od 0,3 odsto od ukupno planiranih prihoda. Rebalansom Vlada je planirala sredstva u iznosu od 500.000 KM. Rebalans za 2016. iznosi 215 miliona KM što je 0,8 odsto manje od planiranog budžeta. Planiran je i tekući manjak od 10,5 miliona KM što se svodi na 3,5 odsto prihoda (BDP za kanton je nemoguće izračunati). Skupština USK-a je na sesiji od 23.11.2016. usvojila Rebalans budžeta. Želim Vladi skrenuti pažnju da na osnovu mojih sagledanih relevantnih makroekonomskih pokazatelja, prihvaćena fiskalno statistička vjerovatnost tekućeg deficita pada u sjenu akumuliranog duga na kraju fiskalne godine. Siguran sam da će Izvještaj o izvršenju budžeta USK-a za 2016. i nezavisni revizorski izvješta pokazati da se povećao akumulirani javni dug, koji će ozbiljno ugroziti 2017. fiskalnu godinu. Moja saznanja o kretanju financijskih tokova u USK-u nedvosmisleno ukazuju da će akumulirani dug za 2016. iznositi preko 185 miliona KM (obaveze 69 miliona KM + namjenska sredstva 21 milion KM + tekući deficit 10,5 miliona KM + najmanje 85 miliona KM obaveza po sudskim pravosnažnim, konačnim i izvršnim presudama). Obaveze u iznosu od 90 miliona maraka odnose se prema općinama i dugovanjima koji se mogu razložiti, ali ne i ugasiti.
U Budžetu USK-a kronično su prihodi precijenjeni, a rashodi potcijenjeni. Minus u budžetu iziskuje zaduženje. Komercijalni krediti Kantonu daju nešto kredibiliteta što osigurava zajmove za pokrivanje minusa u budžetu. Saradnja sa domaćim bankama ne zasniva se na programu fiskalne konsolidacije koji podrazumijeva zaustavljanje javnog duga, ali i njegovo smanjenje na srednji i duži rok. Vlada USK-a već šest godina kreditno se zadužuje kod komercijalnih banaka (Overdraft i dugoročni kredit). Prekoračenje računa omogućuje Zakon o dugu, zaduženju i garancijama FBiH za premošćivanje kratkoročnih neusklađenosti između priliva i odliva sredstava kantonalnog budžeta. Vlada se zadužuje po sopstvenom nahođenju bez posebne strategije zaduživanja, odobravanja i usmjeravanja s jasnim ciljem gdje bi ona odlazila. Zato se i radi rebalans kako bi se išlo na zaduživanje. Federalni Zakon omogućava Kantonu dug u obliku zajma. Taj dug nije obaveza Federacije. Kratkoročni dug može nastati samo radi financiranja deficita nastalog iz gotovinskog toka i otplaćuje se u fiskalnoj godini u kojoj je zaduženje i nastalo. Skupština USK–a je 23.11.2016. odlučila se za pokretanje postupka za kreditno zaduženje po komercijalnom računu overdraft za fiskalnu 2017. godinu. Radi se o kreditu koji Vlada podiže na 12 majeci u iznosu od 7 miliona KM. Ova srestva služiće za premošćivanje sraza prihoda i rashoda prilikom isplate plata za budžetske korisnike. U razvijenim ekonomijama overdraft portfolio (prekoračenje bankovnog računa) u revolving kreditu (obnavlja se kredit na zahtjev komintenta), poput porezne utaje je opasno krivično djelo kojim se podriva država, ekonomski sustav i standard svih građana na račun bogaćenja pojedinaca. Definitivno je bjelodano da USK razdire kriza javnog duga. To ograničava slobodu vođenja fiskalne politike. Manjak u kantonalnoj kasi i prijeteći golem dug doveo je Kanton u stanje da ne može servisirati preuzete obaveze iz ranijeg fiskalnog perioda, čak ni sa jednom markom. Uzrok razduženja valja tražiti u nedovoljnom prilivu novca u prihodovnu stranu budžeta, te loše planiranje i rasipničko trošenje novca bez pokrića za plate i naknade, transfere… Nestvarno novcem podržana potrošnja radno je mjesto krize iz koje Vlada SDA-SBB u zakašnjenom i razložno bizarnom rebalansu. (Rebalans se morao dogoditi u februaru, a ne u novembru!). Projektovani prihod očekivano je manji. Na veći priliv sredstava Vlada ne može puno učiniti, jer Vlada Fadila Novalića dva puta odbija novac po osnovu vanjskog duga Federacije. Prvi put ga Vlada FBiH uzme sa jedinstvenog računa, a onda kasnije ponovo fakturiše. Zato je ključ rebalansa budžeta rashodovna strana. Nužnost je smanjenje javnih troškova i brojni rezovi interesa korisnika budžeta. Iako je zadiranje u stečena prava korisnika i štednja klizav politički teren valjalo se uhvatiti u klinč sa sindikatom kako bi se otvorio prostor da financijski učinak rješava preuzete, a zamrznute obaveze. Kako očekujem da u idućoj fiskalnoj godini niotkuda neće doći financijska infrastrukturna podrška (Budžet Federacije je u kolapsu, nije moguće dugoročno zaduženje dok se ne otplati stari kredit), pod pritiskom korisnika iz nagomilanih obaveza, sredinom ljeta biće šta i od kuda kad presuše izvori dotoka para, jer najprije treba doći do novca (quarenda pecunia primum!). Idući put ću analizirati Budžet USK-a za 2017. godinu.