Kako šumu zaštititi od štetnika
LANIŠTE, KLJUČ – Šumsko privredno društvo „Unsko-sanske šume“ u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu upriličilo je u Šumarkom domu na Laništu kod Ključa Okrugli sto o zdravstvenom stanju šuma i mjerama njihove zaštite od štetnika, među kojima je široko rasprostranjen potkornjak. Istaknuto je kako se potkornjak brzo širi s jednog oboljelog na čak osamnaest stabala smrče i izaziva njihovo sušenje i propadanje.
Stalni monitoring
Okrugli sto o zdravstvenom stanju šuma, rezultat je potpisanog ugovora o pružanju savjetodamih stručnih usluga ŠPD „Unsko-sanske šume“ i Katedre za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Sarajevu, kako bi U-S šumama pomogli u borbi protiv štetočina. O preventivnim i represivnim mjerama zaštite šuma govorili su dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirsad Dautbašić i profesor Osman Mujezinović. -Zdravstveno stanje šuma mora se pratiti kontinuirano jer nije dovoljno da analizu radimo i mjere preporučujemo samo jednu godinu a onda da prestanemo. Oni koji su na određeni način vezani za šumarstvo znaju da je prije na području BiH postojao monitoring sistem za praćenje zdravstvenog stanja šuma, jedan od njajboljih monitoring-sistema na područlju bivše Jugoslavije. Na žalost, taj sistem je prestao funkcionisati početkom rata. Sve druge zemlje na prostoru bivše Jugoslavije su uspostavile taj monitoring, samo u BIH on ne postoji, kaže prof. dr. Osman Mujezinović, šef Katedre za zaštitu šuma i urbano zelenilo Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Dodaje kako bi sva poduzeća šumarstva na određen način trebala kroz saradnju sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu kao najozbiljnijom obrazovnom institucijom u šumarstvu, svakako definisati taj monitoring koji bi svakako bio neprekidan, veli Mujezinović.
Sanitarna sječa
U „Unsko-sanskim šumama“ provode preventivne mjere borbe koje podrazumijevaju cijeli spektar aktivnosti na zaštiti šuma, ne samo od potkornjaka, već i od ostalih štetnika. Nakon što se šume počnu sušiti, a određeni štetnici namnože, primjenjuju se represivne mjere borbe, poput sanitarne sječe i biotehnoloških metoda zaštite šuma. -Pojava potkornjaka kao sekundarnih štetnika nije ništa novo. Potkornjaci kao štetnici su prisutni u određenom broju i u određenim kritičnim fazama oni se prenamnožavaju i prelaze u tzv. kalamitete i čine ogromne štete u šumskim kompleksima. Zbog strahovitih klimatskih promjena povećava se broj potkornjaka a njiihovom razvoju pogoduju i visoke temperature, kaže Rasim Mehmedović, inžinjer za uzgoj i zaštitu šuma i divljači u ŠPD „Unsko-sanske šume“. Prošle godine radnici ŠPD „Unsko-sanske šume“ su na cijelom području šumsko-privrednog društva, koje obuhvata šest šumarija, posjekli oko 32.000 oboljelih stabala a najveća koncentracija oboljelih stabala je na području bosanskopetrovačke šumarije, oko 19.000 kubnih metara. U odnosu na okruženje, mi možemo reći da ovo stanje zasad držimo pod kontrolom, kaže Mehmedović.
Neškodljivi preparati
Haris Mešić, direktor ŠPD „Unsko-sanke šume“ Bosanska Krupa naglašava kako se velike površine šuma suše usljed destruktivnog dejstva tzv. potkornjaka. -Kod nas je situacija znatno bolja ali nam u svakom slučaju, to ne daje za pravo da se opustimo. Otišli smo korak dalje angažirajući stručnjake koji nam u toj borbi mogu pomoći, kaže Mešić. Zaposlenici ŠPD „Unsko-sanske šume“ koji se bave neposrednom zaštitom šuma su uz pomoć profesora sa Šumarskog fakulteta na terenu imali priliku vidjeti šta to nisu dobro uradili tokom proteklog perioda i šta bi to ubuduće trebali uraditi. Potkornjaka nije moguće iskorjeniti za jednu godinu već će se to činiti dugoročno u skladu s operativnim planovima koje donosi svaka od šumarija, postavljanjem feromonskih klopki, neškodljivih preparata za biološko suzbijanje, do sanitarnih sječa i uspostave šumskog reda. Samir TULIĆ