BIHAĆ – Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je početkom mjeseca Nacrt zakona o poticanju razvoja male privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine koji će urediti principe poticajnih mjera, strategije razvoja, akcionog plana, programa poticaja i njegovog provođenja, te utvrđivanje Vijeća za poticanje razvoja male privrede. U Obrtničkoj komori Unsko-sanskog kantona pozdravljaju vladin Nacrt Zakona kojim se želi unaprijediti poslovanje male privrede – obrta, no postavljene kriterije, poput propisanog godišnjeg prihoda od od oko 98.000.000 KM ili vrijednosti poslovne imovine do oko 84.100.000 KM, za obrtnike smatraju nedostižnim.

Godišnji prihod do 98.000.000 KM

Nacrt zakona o poticanju razvoja male privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine propisuje da su subjekti male privrede fizičke i pravne osobe koje trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dohotka i dobiti, uključujući samoupošljavanje i porodične poslove povezane sa zanatom i drugim djelatnostima, registrirane kod nadležnog organa, bez obzira na oblik organiziranja. Subjekti male privrede trebaju biti samostalni u poslovanju, zapošljavati prosječno manje od 250 osoba godišnje, ostvarivati ukupni godišnji prihod do 98.000.000 KM ili imati vrijednost poslovne imovine do 84.100,000 KM. -To su stvarno neki pragovi koji su za mnoge nas obrtnike nedostižni. Većina naših veoma zdravih obrta i porodičnih biznisa poslovanjem možda ostvaruje trideset do četrdeset hiljada maraka prometa godišnje, kaže Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona. Arapović naglašava da ukoliko Zakon o poticanju razvoja male privrede u Federaciji pravo na ostvarivanje poticaja ne omogući i malim porodičnim biznisima i obrtima, subjekti u ovom privrednom sektoru bi bili značajno oštećeni i u nepovoljnom položaju. Predsjednik OK USK-a tvrdi kako fizičke osobe i obrti trenutno ne ostvaruju pravo na sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije za šta ne krivi EU koja je donijela propise o tome već postojeći Zakon o obrtu Federacije. Smatra kako ga je potrebno prilagoditi europskim standardima. Stanje u obrtu je nezadovoljavajuće.

Ugašeno oko 2.000 obrta

-Kroz dvije i po godine, kako pratimo statistiku, oko 2.000 obrta je ugašeno. Mi smo u kantonu brojali početkom 2017. godine 3.500 i više hiljada obrta. Mi sad brojimo oko 1.300 do 1.500 obrta, tvrdi Arapović. Mnoge djelatnosti poput ugostiteljskih, turističkih i bilo koji drugih statistika prikazuje kao obrte, no Arapović tvrdi kako to nisu obrti jer ih tretiraju drugi zakoni. Obrta u USK-u koje tretira Zakon o obrtu, na žalost, nema više od 1.500. Najviše se registriraju smještajni kapaciteti, trgovine i ugostiteljski objekti. Na zaštiti obrtničke djelatnosti trebala bi poraditi lokalne uprave, kantonalno ministarstvo privrede i Federalno ministarstvo obrta, razvoja i poduzetništva, smatra naš sagovornik i dodaje kako smo proizvodne obrte faktički izgubili jer ih imamo vrlo malo. Samir TULIĆ