BIHAĆ – Članovi Udruženja „Mehrudin Dedić“ koje kroz neformalnu edukaciju podučava šire mase ohistoriji Bosne i Hercegovine s posebnim akcentom na period odbrambeno-oslobodičakog rata, okupljanjem u muzejskoj spomen-sobi Petoga korpusa Armije RBIH, u Bihaću, prigodno su obilježili treću godišnjicu od smrti Mehrudina Dedića – dobitnika najvećeg policijskog priznanja – Zlatna policijska značka, koji je život izgubio u eksploziji nepoznate eksplozivne naprave  u maju 2019. godine.

U Mehrudinovoj privatnoj muzejskoj spomen-sobi 5. Korpusa okupili su se njegovi ratni saborci, prijatelji i članovi porodice kako bi razgledanjem oko 4.000 ratnih eksponata i evociranjem uspomena obilježili treću godišnjicu njegove tragične smrti. Mehrudin Dedić je bio pripadnik 501. Slavne brigade 5. Korpusa Armije RBiH i pripadnik Jedinice za specijalnu podršku Uprave policije MUP Unsko-sanskog kantona. Do kraja rata tri puta je ranjavan. Svoje slobodno vrijeme posvetio je očuvanju od zaborava herojske borbe 5. Korpusa i naroda ovoga dijela Bosne i Hercegovine formiravši privatnu muzejsku zbirku i sačuvavši mnoge vrijedne stvari vezane za odbrambeno-oslobodički rat u Bosni i Hercegovini. -Prvobitno je to bila ova prostorija u kojoj se trenutno sad nalazimo a koju je moj rahmetli otac sam priredio da bi je onda vremenom proširio jer je htio izložiti puno eksponata. One koje nije uspio izložiti ja imam namjeru da i njih izložim kako bi ta cijela naša spomen-soba Petoga korpusa postala potpunija, kaže Mehrudinova kći, Ajla Dedić Jusić.

Mehrudin je prvo počeo sakupljati lične stvari svojih prijatelja koje je izgubio, njemu bliskih ljudi koji su s njim proveli ratne dane agresije na Bosnu i Hercegovinu, pa je poslije rata uz svoj posao u Ministarstvu unutrašnjih poslova nastavio prikupljati ratne eksponate. Zbog nedostatka prostora puno eksponata Mehrudin za života nije uspio  izložiti pa su, kako kaže Ajla, nedavno sačinili idejni projekt proširenja ove muzejske zbirke kako bi u skorijoj budućnosti mogli izložiti i eksponate za koje dosad nisu imali mjesta.

Na bihaćko ratište bačeno 180 raketnih projektila „Volhov“

-Planiramo popisati sve eksponate, al’ mislim da ih imamo oko 4.000. Zasigurno imamo pronađenih osamnaest do dvadeset hiljada čahura koje su većinom s Grabeža i okolnih brda. To kad bi smo brojali, to je ogromna brojka, al’ oko 4.000 sigurno eksponata ima s pratećom dokumentacijom, novinama, fotografijama. U ovoj spomen-sobi su izloženi ostaci brojnih raketa „Volhov“ koje je agresor najčešće bacao na slobodni teritorij tadašnjeg Okruga Bihać. Oko 180 ih je bačeno na bihaćko ratište, a ova raketa se ne koristi za ciljeve na zemlji već je protuavionska. Bila je prenamijenjena da gađa tačkaste ciljeve. Među ratnim eksponatima su i modeli višecjevnih raketnih bacača – VBR-ova. Mehrudinova želja je da ovdje bude izložen i jedan VBR koji je bio pred kasarnom, a naći će se u postavci budućeg Muzeja 5. Korpusa u izgradnji pri kasarni Oružanih snaga BiH „Adil Bešić“.  Volio bih da takav VBR imamo ovdje u spomen-sobi, bila je Mehrudinova želja pa nam je naš prijatelj Sani Ramadanović koji živi u Švedskoj izradio maketu ovog višecjevnog raketnog bacača. Izložili smo i makete jednog helikoptera, transportera zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda s kojima su i novinari u Sarajevu, te kacigu Dirka Planerta, kaže Zijad Ćehić, Mehrudinov prijatelj i ratni saborac.

Tekovine odbrambeno-oslobodičaćkog rata i novije bosanskohercegovačke historije njeguju članovi istoimenog udruženja, „Mehrudin Dedić“ koji su u spomen-sobi sjećanjem na ovog velikog čovjeka, obilježili ovu tužnu godišnjicu. -Moja uloga ovdje je da kao i mnogi mladi nastavim baštiniti tu tradiciju i sačuvati od zaborava sve ovo zašto su se naši ljudi borili, zašto su krvarili i jednostavno, to je meni u krvi, i ja jednostavno ne mogu dopustiti da to zaboravim. Smatram se ponosnim članom ovog udruženja i dok je ljudi kao što je Mehrudin i nas koji će se sjećati njega, to nikad neće biti zaboravljeno, kaže Mirza Mujagić, član Udruženja „Mehrudin Dedić“. Ovu spomen-sobu od njenog otvaranja posjećuju brojne učeničke ekskurzije kojima se održi sat historije, ali i gosti – turisti iz svih gradova Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja koji s pažnjom razgledaju izložene eksponate učeći tako o novijoj bosanskohercegovačkoj historiji.  Samir TULIĆ