Na anketi „Za koga bi ste glasali u FBiH da su izbori danas“ najčitanijeg internet portala Klix.ba, Narod i Pravda zauzela je ubjedljivo prvo mjesto. Predstoje li tektonske promjene na političkoj sceni FBiH ili anketa predstavlja samo odraz trenutnog stanja dijela birača? Anketa je završena 28. aprila i oko 45.000 čitatelja portala Klix.ba iskazalo je svoje trenutno mišljenje o podršci političkim strankama u Federaciji BiH. Narod i pravda osvojila je 22% glasova, slijedi SDA sa 20%, a zatim Naša stranka (13%), SBB (11%), SDP (9%), DF (6%), HDZ (2%) i HDZ 1990 (1%). Čak 15% građana navelo je da ne bi glasalo ni za koga od navedenih političkih opcija. Anketa iz nejasnih razloga nije uzela u obzir više stranaka poput Nezavisnog bloka, A-SDA, itd.

Naravno da rezultati ankete ne odražavaju mišljenje cjelokupnog glasačkog tijela, ali ipak mogu poslužiti kao ilustracija trenutnih političkih odnosa, odnosno trenda smjera kretanja društvenih procesa u F BiH, najviše zbog velikog broja učesnika ankete. Manjkavosti u smislu tačnosti ove ankete su pretežna koncentracija glasača na Sarajevski kanton i općenito kantone sa bošnjačkom većinom, te maksimalan angažman botova velikih stranaka, čije djelovanje je bilo vidljivo naglim rastom, nakon početnih prilično mršavih rezultata njihovih stranaka u prvom dijelu trajanja ankete. Analizom ovakvih rezultata vidljiv je značajan trend promjene povjerenja bošnjačkog javnog mnijenja nakon posljednjih izbora. Kao najveći dobitnici ovog procesa ističu se „pobjednička“ NiP, NS i SBB. Kao najveći gubitnici ovog trenda mogu se označiti SDA, SDP i DF. Situacija je jasnija kad se grafički prikažu komparativni rezultati ankete i izborni rezultati iz 2018. godine.

Posmatramo li ove rezultate može se zaključiti da NIP i NS intenzivno dobivaju povjerenje dosadašnjih glasača SDA, SDP i DF, svako na svom političkom spektru. Kako je došlo do ovakve promjene tendencija glasača? Odgovor možda nudi Jean-Claude Larréché u knjizi „Momentum efekt“. „Momentum efekt“ autor opisuje kao “…snažan fenomen koji pod posebnim okolnostima stvara poseban organski rast – rast koji se hrani sam sobom. Zamah gomila energiju vlastitim uspjehom i omogućava sve veće ubrzanje onim organizacijama koje su dovoljno lukave da ga razvijaju i iskoriste. Takve organizacije ostvaruju uspjeh za uspjehom, podržavajući održiv rast koji mete sve pred sobom s uznemirujućom lakoćom…”. Prema pojedinim autorima „momentum efekt“ prvobitno opisan kao princip poslovne ekonomije može se primijeniti i na društvene organizacije. Čini se da on najbolje opisuje stanje u kome se trenutno nalaze političke organizacije NiP i NS.

Početne uslove za pojavu fenomena „momentum efekta“ postigle su zahvaljujući svom reformskom djelovanju putem Vlade Kantona Sarajevo, odnosno bivše “šestorke”. Izuzetan rast povjerenja javnosti zadobio je NiP, prije svega zahvaljujući principijelnosti i iskrenosti u političkom angažmanu. NiP je od svog nastanka početkom 2018-e g. dosljedno u praksi provodio svoje deklarisane ciljeve, u statutu naznačene kao vraćanje prava narodu i građanima, ali ne populistički, već sa konkretnim djelima. Ovakvo djelovanje u kombinaciji sa medijskom pažnjom koju svojom odvažnošću, iskrenošću i pronicljivošću dobiva Elmedin Konaković, kao predsjednik i svojevrsna ikona NiP-a, a nasuprot mnogobrojnim gafovima i aferama vladajuće garniture („Asim“,„Respiratori“ itd.), stvara još veći „momentum efekt“, odnosno zamah i u javnosti budi nadu u realnost promjena. Konaković, ali i mnogi drugi članovi NiP-a, kao malo ko do sada, pokazali su spremnost da se žrtvuju da bi sačuvali samopoštovanje, pokrenuvši proces preispitivanja kod mnogih koji se bave politikom. Najsvježiji primjer je Zlatko Miletić, bivši generalni sekretar DF-a, koji se prije par dana proglasio nezavisnim zastupnikom i konačno napustio DF.

Pojava korona virusa ubrzala je ranije otpočete geoekonomske i geopolitičke promjene i u toku je globalna transformacija svijeta, pa ni politička scena F BiH neće biti izostavljena. Da li će političke organizacije NiP i NS uspjeti da zadrže postojeći „momentum efekt“ i predstoji li nam korjenita promjena društva u kojem živimo, i to ne samo zbog korona krize, ostaje da se vidi i/na sljedećim izborima…

Piše: Samir Jašaragić, mag. oec. https://samirjasaragic.blogspot.com/