USK ima 107,20 km² sumnjive površine

BOSANSKA KRUPA – U Bosanskoj Krupi je jučer povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina organiziran okrugli sto na temu „Mine – stalna prijetnja sigurnosti građana i kočnica razvoja USK-a“. Aktivno učešće događaju, osim ovogodišnjeg domaćina načelnika Armina Halitovića, uzeli su predstavnici Oružanih snaga Bosne i Herecegovine, Regionalnog ureda BH MAC-a, EUFOR-a, Policijske uprave Bosanska Krupa, općinske službi civilne zaštite, kantonalnog i općinskog Crvenog križa, nevladine organizacije „Inicijativa preživjelih od mina“, kao i kantonalni i općinski koordinatori deminiranja. Na početku skupa koji je moderirao Sead Gorinjac, šef Službe za civilnu i protivpožarnu zaštite, u svojstvu domaćina se obratio općinski načelnik Armin Halitović i kazao da je porazna činjenica što se i poslije više od sedamdeset godina suočavamo sa zaostalim minama iz Drugog svjetskog rata, baš kao i ta da se strategija protuminskog djelovanja iz 2008. godine neće realizirati do 2019. kako je planirano.

Načelnik Halitović je kao osnovni uzrok takve situacije pronašao u neozbiljnom odnosu države i viših organa vlasti koje za ove namjene izdvajaju minimalna ili češće nikakva sredstva, kao i činjenicu da lokalne zajednice nisu u mogućnosti izdvojiti značajna sredstva koja kao podršku u projektima traže donatori. -Najveći dio deminiranja na području Bosanske Krupe realizovan je kroz dobru saradnju sa ambasadama Njemačke i SAD-a. Uz stalne opasnosti od mina, najveći problem nama predstavlja činjenica da sporo deminiranje površina, odnosno čekanje na certifikate za očišćene teritorije direktno utječe na razvoj općine. Investitori nemaju vremena toliko čekati, a poljoprivredne površine i šumski prostori se ne mogu maksimalno koristiti – kaže Halitović.

Presjek stanja na području Unsko-sanskog kantona kada su u pitanju mine i minirana područja u uvodu ovog okruglog stola dao je Nedžad Hadžić, operativac Regionalnog ureda BH MAC Bihać. -Početkom ove godine pod sumnjivom teritorijom evidentirano je 107,20 km², što je 9,8 % sumnjive površine Bosne i Hercegovine. Sve to direktno ugrožava oko 129 mjesnih područja ili 170.778 stanovnika na Unsko-sanskom kantonu. U ukupnoj površini od 556 km² općine Bosanska Krupa, sumnja zasićenosti minama leži na nešto više od 20 km². Više od 44,8 % tog sumnjivog prostora su površine direktno vezane za mjesta gdje se nalazi stanovništvo i lokaliteti od strateškog značaja za razvoj, a isto toliko procenata su površine koje se na taj prostor naslanjaju i služe stanovništvu, istakao je Hadžić.Statistika kaže da je na području Unsko-sanskog kantona za proteklih dvadest godina deminirano 15.763 km². Najviše na području Bihaća, 8.807 km² sa 3.375 neeksplodiranih ubojitih sredstava, a potom slijedi Bosanska Krupa sa deminiranih 2.144 km² i pronađenih 2.428 neeksplodiranih sredstava. Demineri su na području Unsko-sanskog kantona registrovali i uklonili 7.301 ubojito sredstvo. U ovom periodu stradao je 131 građanin Unsko-sanskog kantona, od čega 48 smrtno. Podaci za općinu Bosanska Krupa u kojoj su mine najgušće posijane govore da je do 2013. godine šest lica izgubilo život od mina, a da ih je 16 povrijeđeno. Na okruglom stolu je istaknuto da je u posljednjih osam godina sumnjiva površina u BiH smanjena za oko 593 kvadratna kilometra, što znači da je za deminiranje ostalo oko 1091 kvadratni kilometar. Gotovo apsurdno zvuče podaci o vrijednosti radova koji se plaćaju deminerima. Kako se moglo čuti na okruglom stolu, mnogo je isplatnije, čak tri puta, postaviti kvadrat keramičkih pločica nego očistiti od mina jedan kvadrat sumnjive površine. Zbog toga je ukazano na činjenicu nemarnog odnosa države prema ljudima koji obavljaju deminerski posao. Za razliku od susjedne Hrvatske gdje su demineri posebna kategorija, čak iznad podržavanja socijalnih slučajeva, oni u Bosni i Hercegovini najčešće imaju dvomjesečni angažman privatnih deminerskih firmi, bez prava na odšetu i bez uplaćenih doprinosa, sa ličnim dohocima koji su daleko ispod cijene rada u nekim drugim zemljama.Na današnjoj sjednici bili su i predstavnici kantonalnog i općinskog Crvenog križa koji su sve ove godine uz one koji žele educirati stanovništvo o svjesnosti opasnosti od mina. Svake godine se organiziraju predavanja u osnovnim i srednjim školma u svih osam općina Unsko-sanskog kantona, a realiziraju se i takmičenja. U Crvenom križu imaju i certificirane instruktore koji provode aktivnosti, a osim toga često se organiziraju i projekti kojim se učenici kroz pisanje i crtanje priključuju borbi o svjesnosti opasnosti od mina. Takva jedna izložba bila je postavljena u Domu kulture u Bosanskoj Krupi. Samir TULIĆ