Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na godišnjicu masakra građana i građanki Sarajeva, žrtava monstruoznih zločina počinjenih 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani, podno Trebevića, na području Starog Grada Sarajeva.
U povodu tridesete godišnjice izražavamo žaljenje zbog neprincipijelnog suočavanja sa prošlošću predstavnika Grada Sarajeva. Apelujemo gradskim vlastima da isprave grešku koju su nanijeli neunošenjem relevantnih informacija na spomen-ploču na Kazanima. Manjkav tekst kakav se i dalje nalazi na spomeniku žrtvama Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH, sramota je, a ne ponos svih nas. Ploča sa nepotpunim brojem imena, ali i bez navođenja počinitelja zlodjela, relativizija je zločina počinjenih nad nedužnim Sarajlijama.
Samo sa jasnim distanciranjem od zločinaca iz „naših redova“ imamo priliku tražiti isto od drugih. Zato još jedan zahtjev UDIK-a ide prema Gradu Sarajevu. Da se podigne spomen-ploča na groblju Sveti Josip. Mjesto je to reekshumacije žrtava ekshumiranih na lokalitetima Kazana, Gaja i Grm Malina. Uostalom, to je i jeste naša prvobitna inicijativa o jednom spomeniku na dvije lokacije (na Kazanima i u centru grada). Potrebno je zbog suočavanja sa prošlošću. Zbog naše budućnosti. Da se više nikada i nigdje ne dogode Kazani.
U dnevnom listu Oslobođenje, UDIK objavljuje čitulju kao sjećanje na žrtve sarajevskih Kazana. Informacije koje su izostavljene na spomen-ploči navedene su u osmrtnici. Primjer su kako bi tekst na spomeniku trebao izgledati i kako bi Grad Sarajevo mogao pokazati da zaista teži ka iskrenom pomirenju i boljoj budućnosti svih njegovih stanovnika. Također, u povodu godišnjice, a u saradnji sa partnerima, UDIK organizuje konferenciju „Kazani: trideset godina poslije“. Događaj biti će održan u Hotelu Holiday u Sarajevu, 27. oktobra 2023. sa početkom u 12:00 sati.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam. (UDIK)