Prof. dr. Husein Muratović
Zbog preokupiranosti poslovima završetka udžbeniku („Efekti javne potrošnje na privredu BiH“), duže vrijeme bio sam van zbivanja koja se odvijaju na lokalnom nivou. Ali, nakon što sam informisan da je u pitanju dominantno čaršijska kombinatorika oko kandidata za načelnika općine i ko će s kim, odnosno ko će protiv koga, zaključio sam da se ponavlja stara priča koja se može sažeti u jednoj rečenici: mi smo veći rodoljubi (javno isticanje) i kao takvi nemamo granica u pravu na korištenje javnih sredstava, čak i onda kada ih sramno zloupotrebljavamo (ovo ne navode, ali se to podrazumijeva), a obaveze polaganja računa za javno djelovanje za nas se važe! Čitaoci će se zapitati: pa ljudi moji, zar je to moguće? Moguće je s obzirom da je ovdje u igri odnos ličnog (i stranačkog), zasnovanog na nesposobnosti za stvaranje javnih dobara, ali sposobnosti za bezobrazno i primitivno pljačkanje javnih sredstava, što sam najavio u tekstu „Izuzetno povoljni uslovi za finansiranje poljoprivredne proizvodnje“. Naime, već tada sam naveo da se bojim da dobro zamišljen projekat podsticanja poljorivredne proizvodnje ne bude promašaj u implementaciji, odnosno da sredstva povuku uredno začešljani i kravatom pojačani „biznismeni“, koji će na raznorazne načine obezbijediti kolateral, ali koji neće „omirisati“ đubrivo u štali, niti znoj na njivi. Nadalje, naveo sam da ako im pri tome na ruku bude išlo članstvo u strankama na vlasti ili bliskost sa uticajnim, ali beskarakternim ljudima, onda se ne treba čuditi da će i ovdje najviše koristi imati virusni profiteri. Dakle, već tada sam upozorio na realnu opasnost od raznih „respiratora“, „poljskih bolnica“ i sličnih javnih zala, koji mogu zagaditi naš javni, a Boga mi i finansijski prostor, što se, nažalost, i desilo.
No, vratimo se na kombinatorike vezane za kandidate za načelnika općine. Moram priznati da u njima ima čak i duhovitosti. Naime, izvlače se kandidati kojima je već skrojeno predizborno odijelo. To da li je ono preveliko ili ne i kakvih je boja, nije važno, već je važno ko su krojači, jer ozbiljnih kreatora je vrlo malo. Kandidatima se daju takvi atributi koje i njih same iznenađuju. Još kada se pod „naš“ kišobran okupi više političkih opcija, onda se veselje širi na sve strane. U vezi s ovim, za početak javno postavljam tri pitanja: 1. ko su krojači načelničkih odijela; 2. ko su kandidati za načelnika; 3. koji im je program rada? Nakon što stanovnici općine dobiju odgovore na ova tri pitanja, pozivam kadrovske kombinatore, njihove stranke i kandidate za načelnika općine na slijedeće:
- da pred javnošću iznesu svoj i program rada kandidata,
- da taj program javno brane pred ljudima, a ne na stranačkom vašaru,
- da kod notara ovjere odluku da njihovi vijećnici neće uzimati mjesečne paušale i da se njihovi vijećnici obavežu da u postizbornom periodu neće biti preletačevići,
- da navedu koje su to ljudske, stručne i druge reference zašto bi trebali biti vijećnici,
- da navedu koje su to dosadašnje reference kandidata za načelnika,
- da sam potencijalni kandidat ponudi i brani svoj program pred javnošću. U slučaju da pri prezentiranju svoga programa pred javnošću ne bude uspješan, bilo bi časno da se povuče.
Pri predstavljanju programa kandidat bi se morao odmaknuti od fraze „viši nivoi vlasti!“ Naime, do sada se većina kandidata pozivala na više nivoe vlasti, pa je ispalo da je bolji onaj kandidat koji više moljaka, odnosno kojem je majkača (stranka) na vlasti na tom nivou. Potencijalni kandidati za načelnika moraju javnosti direktno odgovoriti na naredna pitanja:
- koji su im razvojni ciljevi općine?
- koji su im prioriteti razvoja općine?
- kako će izvršiti selekciju ciljeva razvoja općine?
- koji su faktori privrednog razvoja općine?
- koje instrmente će kandidati koristiti za ostvarenje razvojnih ciljeva općine?
- s kojom ekipom (imenom i prezimenom) će realizovati razvojne ciljeve i u kojim rokovima i da li će podnijeti ostavku ako se ciljevi ne budu dinamički ostvarivali?
- na bazi čega će tražiti ravnomjeran raspored javnih sredstava od Kantona i FBiH?
Budući da projekti od javnog interesa moraju biti konkurentni i adekvatno ocijenjeni, znate li kako se vrši ocjena (evaluiranje) investicionih projekata u domenu javne potrošnje? Znate li šta je suština Cost-benefit analize i Cost-efektivines analize u ocjeni projekata sa šireg, društvenog aspekta?
S obzirom da su determinante bržeg razvoja općine ljudski faktor, tehničko-tehnološki faktori i vlastita akumulacija, a da nje nema dovoljno, kako će obezbijediti dodatni kapital (akumulaciju) iz domaćih, a kako od instranih finansijera? Koje projekte će kandidirati za finansiranje Razvojnoj banci Federacije, koje različitim fondovima nivoa Kantona, odnosno Federacije, koje Predpristupnim fondovima Evropske unije?
Mi nemamo dovoljno akumulacije za brži privredni rast ni na nivou Zemlje, pa je stoga neophodno angažovanje različitih modaliteta priliva inostranog kapitala. Da bi ovaj kapital i privukli, moraju biti ispunjene osnovne pretpostavke dobre investicione klime. Koje i kako ih kvantifikovati sa nivoa općine, posebno one koje se odnose na faktore mikrolokacije i na detaksacije? Budući da su najznačajniji modaliteti priliva inostranog kapitala različiti, pitam potencijalne kandidate za načelnika općine: kako će privući direktne inostrane investicije, kako zajednička inostrana i domaća ulaganja, kako koncipirati i realizirati priliv inostranog kapitala putem slobodnih zona? Ako kandidati nisu sposobni odgovoriti na postavljena pitanja, bilo bi časno da se odmah povuku.
Budući da je u BiH na sceni nemoć bošnjačke politike da se suprotstavi njenim protivnicima i to stoga što ta politika preferira nesposobne a poslušne, kandidati za načelnika ne trebaju se previše uzdati u taj (viši) nivo. To pogotovu jer sam pri obradi udžbenika („Efekti javne potrošnje na privredu BiH“) utvrdio da od osam milijardi na Jedinstveni račun uprave za indirektno oporezivanje BiH, Federacija je 2019. godine uplatila je 6,1 milijardu ili 76%, RS 1,7 milijardi ili 22%, a Distrikt Brčko (DB) 144 miliona ili blizu 2%. Federacija je uplatila više 2,6 milijardi nego što joj je vraćeno, a RS svega 36 miliona KM. Procentualno, Federacija je povukla manje sredstava sa Jedinstvenog računa za 11,76%, RS više za 9,92%, a Distrikt Brčko više za 1,55%. Dakle, Federacija je oštećena u odnosu na RS i DB za oko 850 miliona KM. Čitalac će postaviti logično pitanje: kako je to moguće? Odgovor: to je moguće jer Bošnjaci već više od dvije decenije prepuštaju finansije na nivou BiH Hrvatima i Srbima, a na nivou Federacije isključivo Hrvatima, a u Fiskalnom vijeću BiH samo jedan Bošnjak, malinar Fadil Novalić. Dakle, kvalitetnih i zadatku doraslih Bošnjaka nema tamo gdje treba da ih bude u interesu Države. Razlog je jednostavan: kvalitetni a neposlušni nisu strankama na vlasti poželjni čak i kada su u pitanju ne samo nacionalni već i državni interesi!
Na osnovu naprijed navedenog, jasno je da se lokalne zajednice moraju osloniti na svoje kapacitete i kvalitetnim projektima ravnopravno konkurisati pri raspodjeli fondovskih sredstava, namijenjenih finansiranju javnih projekata. Ako Federacija, kao viši nivo vlasti, bude korektna u raspodjeli javnih prihoda na lokalne zajednice, to će biti nabolji doprinos tog, „višeg“ nivoa! (*)