Piše: H. Muratović

Onima koji precizno ne znaju značenje riječi „integritet,“ navodim da ona potiče od latinske riječi „integritas“ i da znači potpunost, nedjeljivost, besprijekornost, poštenje. E, sada, birači 2. oktobra trebaju sebi postaviti samo jedno pitanje: uz koje kandidate i njihove stranke može stajati riječ „integritet“? Ili, da budem precizan: da li ih odlikuje čojstvo u potpunosti, karakter koji je nedjeljiv, javno ponašanje koje je besprijekorno i poštenje, da ne primaju nezasluženo dobijeni novac po osnovu poslaničke funkcije, a na račun bosanske sirotinje?! Ako neko od vas poznaje kandidata koji udovoljava ovim kriterijima, molim ga da mi javi, jer će mi olakšati odluku koga ću birati. S obzirom da sam prije 20-tak dana napisao kolumnu „Za koga ne treba glasati u BiH“, nema potrebe da to opet ponavljam, već se fokusiram samo na integritet kandidata.

Predizborna kampanja u BiH u punom je jeku. Karakterišu je kulturološki kičeraj, mnoštvo zastava i još više otrcanih fraza, gomile stranačkih uhljeba i ortodoksne laži. O svakom od navedenih atributa mogla bi se napisati pripovjetka. Stoga ću se ukratko osvrnuti samo na otrcane fraze i na ortodoksne laži. Fraze da će nam ubuduće biti bolje ako oni pobijede, slušamo već 30-tak godina. Kandidati i njihove stranke toliko su nemaštoviti da skoro iste fraze nude već tri decenije i da su za njihova neostvarena, ranije data obećanja, krivi opozicija i oni drugi. Oni, koji su bili na vlasti, ni slučajno nisu odgovorni!? Dakle, zaključak je očekivan: ne treba nam opozicija, već jednostranački (jednopartijski) sistem u kojem ćemo sami sebe ocjenjivati. Pri tome, pravo na tumačenje vjere i patriotizma imamo samo mi, jer imamo certifikat za to?! Ne rekoše od koga su ga dobili! Svi koji ih kritikuju su izdajnici svoje nacije! Dakle, tvrde oni, da se samo njima može vjerovati i da samo oni mogu spasiti naciju i Državu! Jasno, po mjeri i kriterijima koje oni određuju i koji ne smiju biti upitni.

Hajde sada da vidimo koji su rezultati te „državotvorne“ i „patriotske“ politike u BiH. Oni su katastrofalno loši u domenu demografije, privrede i socijale, jer:

  • u posljednjih 10 godina BiH je napustilo oko pola miliona stanovnika i to onih najproduktivnije rodne i radne sposobnosti;
  • ukupan broj umrlih u 2021. iznosio je 44.427, a novorođenih 27.255 lica;
  • nezaposlenost u BiH sa 30. aprilom 2022. godine iznosila je 30,7%, odnosno 365.878 radno sposobnih osoba bilo je u evidencijama Zavoda za zapošljavanje;
  • aktuelne vlasti čak ne znaju koliki je sada stvarni broj stanovnika u Zemlji;
  • stvarni javni dug svih javno-pravnih kolektiviteta Države dostigao je oko 20 milijardi, odnosno oko 60% vrijednosti BDP-a, a ne 37,65%, koliko se zvanično prikazuje. Ovoliku razliku zvanična vlast krije neuključujući dug javnih preduzeća (za koji su bili garanti), a koji prema Izvještaju MMF-a sa 31.12.2021. godine iznosi četiri milijarde eura;
  • javna potrošnja pretežno je neproduktivnog karaktera i iznosi blizu 50% vrijednosti BDP-a i pretežno se finansira novim zaduženjima;
  • izvoz u 2021. godini iznosio je ukupno 14,3 milijarde KM, uvoz 21,6 milijardi, tako da je ostvaren negativni vanjskotrgoinski bilans od 7,3 milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom 30.6.2022. iznosila je 63,30%;
  • prosječna neto plata na kraju 2021. godine iznosila je 998 KM, a krajem juna 2022. godine ona je bila 1.102 KM;
  • stopa inflacije sredinom godine iznosila je 24,75%. U ovu stopu uračunat je rast cijena svih roba. Rast cijena osnovnih životnih namirnica zasigurno je dvostruko veći;
  • prosječna pokrivenost potrošačke korpe stanovništva najniža je u regionu.

Nakon prezentiranja ovih podataka iole ozbiljnom čovjeku je neshvatljivo da čelnik SDA (Izetbegović) na predizbornom skupu javno kaže da mi imamo pozitivan vanjskotrgovinski bilans sa najrazvijenijim zemljama Evropske unije!? U vezi s’ ovom neistinom, postavljam pitanja: kakvi li su mu savjetnici za ekonomiju; koliko on uopšte poznaje ključne makroekonomske kategorije; koliko je vjerodostojan i koliki mu je državotvorni integritet. O ljudskom integritetu njega i njegovih konkurenata neću, već čitaocima ostavljam da sami zaključe i vrednuju.

Pri ocjenjivanju političkog integriteta jurišnika na poslaničke funkcije neophodno je isključiti njihove javno izrečene fraze, napade na one druge, nacionalizam i iz rukava date podatke i vidjeti šta je od njih ostalo u domenu vrijednosti i upotrebne vrijednosti, korisnih za građane BiH. Bojim se da je kod većine njih toga vrlo malo.

Ako isključimo fraze i lažno slikanje jadne stvarnosti, šta očekivati od divizije jurišnika na dobro plaćenu političku hladovinu? Bojim se, vrlo malo. Da bi objektivizirali integritet silnih jurišnika na poslanička mjesta, njih i njihove stranke mora se pitati:

  • imate li u svojim Programima određene prioritete razvoja u teritorijalnom i sektorskom smislu datog javno-pravnog kolektiviteta (jer je politika razvoja, politika prioriteta), imena ljudi koji će ga realizovati, u kojim rokovima i kojim sredstvima i hoćete li odstupiti ako obećano ne budete dinamički izvršavali već u prvoj polovini mandata;
  • imate li ljude koji će sutra biti u stanju da povuku sredstva iz evropskih fondova, nakon što dobijemo kandidatski status, s obzirom da iz Predpristupnih fondova Evropske unije nismo povukli ni pola raspoloživih sredstava, jer nismo imali kvalitetno urađene investiciono-razvojne projekte;
  • zašto vas ne treba pitati šta su kohezioni, a šta strukturni fondovi, čemu služe i kako BiH može povući sredstva iz njih, jer to ne znate i to vas očigledno ne interesuje;
  • znaju li politički jurišnici i njihove stranke šta su Mastriški kriteriji konvergencije, šta je Pakt o stabilnosti i rastu, šta je Pakt za euro plus, šta je Evropski semestar i šta predstavlja monetizacija duga. Ovo vas pitam da bi se vidjelo koliko ste kvalifikovani i koliko ćete sutra biti ozbiljan i vjerodostojan partner Evropskoj uniji od koje trebate povući sredstva koja su predviđena za zemlje sa kandidatskim statusom;
  • kako se misle priključiti Evropskom stabilizacionom mehanizmu bez da to učinite i u Bosni i Hercegovini;
  • znate li oko kojih pet prioriteta su strukturirani prioriteti evropske ekonomske politike;
  • znate li šta je suština tzv. Zelene agende Evropske unije;
  • znaju li vaši ekonomski eksperti kako se mjeri efikasnost fiskalnog sistema zemlje putem komparativne analize finansijskih indikatora i funkcionalnosti fiskalnih instrumenata;
  • znaju li vaši ekonomski eksperti koliko Evropska unija izdvaja za poljoprivredu i ruralni razvoj i šta je suština SAPARD fonda;
  • jeste li spremni rezati javnu potrošnju za 20% u naredne dvije godine i ušteđena sredstva po ovom osnovu usmjeriti u agrar i energetski sektor, budući da su oni ključni za svaku državu, što je pokazala kriza tokom rata u Ukrajii;
  • jeste li spremni obezbijediti političku stabilnost i pravnu sigurnost, te ustanoviti poreske detaksacije da bi se umjesto sadašnjih 5% povuklo 10% inostranog kapitala od iznosa bruto društvenog proizvoda?
  • Jeste li spremni napustiti konstitutivno-kriminalnu koaliciju i ustanoviti koaliciju za boljitak svih građana ove zemlje?
  • Jeste li spremni uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište?

Ozbiljan budžet ima alokativnu, redistributivnu i stabilizacionu funkciju. Vladajuća ekipa u BiH zasigurno je najviše fokusirana na redistributivnu funkciju. Jer, prema svim dosadašnjim pokazateljima i procjenama, fiskalni i parafiskalni prihodi (sa doprinosima) do kraja godine iznosiće oko 16,5 milijardi KM. Stoga valja biti u poziciji i odlučivati kako će se i kome rasporediti silne milijarde. To je ključni razlog za bjesomučnu bitku u predizbornoj kampanji. Valja imati PIN za povlačenje javnih sredstava, posebno u situaciji kada sistemsku korupciju niko ozbiljno ne kontroliše i kada se narodu ne polažu računi o utrošenom. Pričati o represivnom i sudskom aparatu (da ne kažem o respiratorima i naštimanim tenderima) je bespredmetno, s obzirom da je ovaj aparat pod direktnom kontrolom vladajućih i da u najboljem slučaju može dobaciti do sitnih lopova.

Da čitaoce, ali i većinu jurišnika na poslaničke funkcije, ne bih dalje zamarao složenijim pitanjima, ove druge priupitaću o vrlo jednostavnim stvarima:

  • koje su vam dosadašnje reference, koje vas čine uvjerljivim;
  • šta je to novo i kvalitetno što nudite glasačima, a da je vjerodostojno;
  • šta stvarno možete uraditi za javni interes u drugom, a posebno u trećem mandatu, kada to niste učinili u prethodnom periodu. Da li vam je krivo ogledalo ili integritet;
  • koliko ste hrabri da iznosite (i javno branite) svoje stavove, a da ne morate slušati stranačke šefove, odnosno kada ćete prestati biti samo dizači ruku?

Nakon svega, postavljam pitanje političkim jurišnicima i biračima: ima li političkog bez ljudskog integriteta? Nedvosmisleni odgovor je da nema! U vezi s tim, zaključak moraju donijeti birači 2. oktobra i moći sebi pogledati u lice, pa reći: danas sam bio čovjek sa nepotkupljivim karakterom i odgovoran prema sebi i svojim potomnicima da o(p)stanu na ovim prostorima i da ne postanemo Palestinci koji nemaju najvažnije: DRŽAVU! (*)