Nakon dugog usaglašavanja bh parlamentarci su nedavno usvojili set zakona o dodatnim akcizama na biogorivo, biotečnosti i putarine. Prema novom Zakonu o akcizama povećana je putarina za 15 feninga + 17 odsto poreza. Povećanje cijene goriva za građane naše zemlje nisu sredstva koja će se izdvajati za cestogradnju, novi krediti će graditi putnu infrastrukturu, a prikupljeni novac od dodatnih akciza služiće za otplatu ranijeg duga. Akcize (trošarine) na gorivo su jedini izvor iz kojeg se nove, veće tranše kredita potrebne da BiH može uredno vraćati. Ono što se do sada skupilo od trošarina na gorivo u cijelosti ide na vraćanje već izdatih kredita. Dodatno povećanje akciza za o,25 feninga po litri goriva potrebno je da bi se više novca moglo pozajmiti a onda ubrizgati u gradnju autocesta i puteva u zemlji. Povećanje poreza na gorivo koje plaćaju građani kroz kupovinu benzina logičan je korak ka obezbjeđenju više novca državi. Tim novcem građani će platiti gradnju puteva, a međunarodnim financijskim organizacijama vratiti novac koji su pozajmili. Istini za volju, trošarine na gorivo već postoje. Međutim, nivo postojećih akciza iscrpio je postojeći potencijal za pozajmice. Za predstojeće radove na koridoru 5C i autoputeve Republike Srpske akcize su potpuno iskorištene. Dodatne akcize na gorivo najlakši je način za otplatu pozajmice, jer je to najjasniji mehanizam za koji je dokazano da funkcioniše u praksi, smatra šef ERBD – a za BiH J. Braun.
MMF je ovih dana već doznačio BiH sredstva u iznosu od 76 miliona eura ili 184,2 miliona maraka kao podrška iz kreditne linije za proširenje aranžmana (Exended Fund Facility – EFF). BiH je ispunila mjere: entiteti su donijeli budžete za 2018. godinu i dopune Zakona o akcizama što će omogućiti oslobađanje i deblokiranje 220 miliona eura koji će biti uloženi u novu cestovnu infrastrukturu. Od ostalih obavezujućih mjera ostalo je da Federacija BiH pokrene procese temeljne procjene imovine „BH telekom“ i „Eronet“. Usvojene izmjene Zakona o akcizama u BiH donijeće dodatnih najmanje 220 miliona maraka godišnje, izračunali su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Ovaj zakon pratile su i izmjene Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja i Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjelu prihoda. Novac prikupljen od trošarina neće ići u budžete već direktno na izgranju autocesta i puteva. Smatra se da će samo koridor 5C povećati BDP za 1 odsto (trenutno rast BDP u BiH je 2,5 odsto). Povećanje akciza djelovaće negativno na ionako lošu ekonomsku situaciju i životni standard građana; prouzrokovaće značajno povećanje cijene proizvoda i usluga u svim gospodarskim granama koji koriste naftu i naftne derivate kao energent. Postoji li alternativa uvođenju dodatnih trošarina? Strukturne reforme i fiskalne uštede dostatne su za gradnju putne infrastrukture! Već deset godina gledamo BiH zaglavljenu u recesiji, državne, entitetske i kantonalne vlasti nemaju politički kapital za provođenje nužnih temeljnih promjena; malo ili nimalo provodili su reforme da bi lakše ojačale svoje ekonomske pozicije i lakše se oduprle krizi. Politika vođenja strukturnih reformi cijelo vrijeme zapinje u vrtlogu odgađanja i propitivanja je li to nužno potrebno i razmišljanja da je moguće i bez toga. Neuspjeh u unapređenju strukturnih reformi, populističko protivljenje svim naporima za rješavanje krize i neprimjerene odbrane postojećih interesa povećali su nesigurnost i urušili nadu da će se BiH izvući iz recesije ikada. Rezultat je produbljivanje krize i potreba za štednjom kako bi se zadovoljili financijski ciljevi. Iz nametnutog nameta na javnu potrošnju osiguravaju se sredstva za otplatu postojećeg vanjskog duga, država bi se nastavila zaduživati i uredno servisirati dug. Međunarodna financijska politika prema zaduženim zemljama kao što je naša zemlja je exend and pretend – produlji rok otplate i nadaj se kako će dug biti vraćen u cijelosti. Financijski oligarhi ne žele da se ti dugovi vrate ikada. Osnovni cilj pozajmljivanja novca nije pod mus vraćanje duga uz niske kamate već nastaviti zaduživanje u beskraj koji dužnika dovodi u stanje nastavka ovisnosti od stranog kapitala i podjarmljivanje. Gledajući unaprijed odgovorno, problem BiH nije dodatna međunarodna financijska injekcija. Inozemni povoljni krediti za opću potrošnju i puteve i autoceste mogu, ali ne trebaju biti potrebni za rješavanje; sigurno je da su financijsko jačanje i strukturne reforme nužne i mogle bi se pokazati i dovoljne. Rješavanje samo simptoma problema bez uspješnog rješenja uzroka neće dovesti do održivog rješenja. Autor: Hasan ZULIĆ