Prepoznajte vrijednost naše prirode uz prirodazaljude.org
BIHAĆ – Kanton u kojem živimo prepoznat je širom svijeta po izuzetnim prirodnim ljepotama i vrijednostima: dobro očuvanim rijekama, šumama visoke vrijednosti, pašnjacima. Prepoznamo li i sami vrijednost prirode koja nas okružuje, ozbiljnije ćemo shvatiti obvezu njezine zaštite koja se tiče svakog pojedinca. WWF je stoga pokrenuo internetsku stranicu www.prirodazaljude.org kojom na jednom mjestu ističe vrijednosti prirode, a biće predstavljena danas, ba Dan planete Zemlje koji se obilježava još od 1970. godine. –Ovom stranicom želimo prikazati prirodu kroz vrijednosti vode, šume, mora i drugih ekosustava bez kojih život na Zemlji ne bi bio moguć. Želimo ohrabriti političare da prilikom donošenja odluka uzmu u obzir širok spektar prirodnih vrijednosti, a poslovni sektor da integrira zaštitu i održivo korištenje prirodnog i društvenog kapitala u svojem poslovanju, ističe urednica stranice Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.
Stranica se temelji na podacima, pričama i primjerima dobrih praksi kako koristiti prirodne vrijednosti na održiv način i tako doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju naše regije. Kako WWF kroz svoje programe potiče lokalne zajednice da aktivnije sudjeluju u upravljanju prirodom i njenim resursima, ova stranica nudi i modele za takve suradnje te može potaknuti svakog pojedinca da se aktivira u zaštiti naših prirodnih vrijednosti. Podaci objavljeni na prirodazaljude.org temelje se na analizi procjene dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) koju je WWF proveo u 58 parkova naše regije, a među njima i šest parkova u Bosni i Hercegovini. Zaključak je da sva zaštićena područja u Bosni i Hercegovini ostvaruju prihode od vode, poljoprivrede, stočarstva, proizvodnje meda te sve više i od turizma. Močvara Hutovog blata na primjer pruža raznolike usluge ekosistema: kontrolu poplava, dopunjavanje podzemnih voda, ublažavanje klimatskih promjena, pročišćavanje vode, rekreaciju i turizam. Zaštićena područja se smatraju prilikama za zapošljavanje: poslovi u nacionalnim parkovima Sutjeska, Kozara i Una osiguravaju ekonomsku stabilnost za više od 200 porodica. Koriste li se prirodni resursi u BiH na održivi način, jesu li zaštićena područja integrirana u turizam i razvojne strategije, prepoznaje li lokalno stanovništvo koristi usluga ekosistema i kako riješiti očite nedostatke turističke ponude i infrastrukture u zaštićenim područjima tek su neka od pitanja na koja WWF nastoji pronaći rješenja.
-BiH je teško pogođena nezaposlenošću, a radna mjesta u zaštićenim područjima osim ekonomske koristi nude i brojne društvene dobrobiti, kao što su prilike za obrazovanje i osvješćivanje lokalnog stanovništva potičući skrbnički stav prema prirodi. Kako bismo pronašli rješenja za velik broj problema s kojima se u BiH suočavamo, želimo okupiti stručnjake iz cijele regije koji će podijeliti s nama primjere dobre prakse o održivom korištenju prirodnih resursa u drugim zemljama, ističe Kasandra-Zorica Ivanić. Stranica prirodazaljude.org trenutačno se temelji na podacima vezanima uz prirodu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a u WWF-u ističu da će do kraja ljeta obuhvaćati sve zemlje regije. Stranica je ostvarena kroz WWF-ov program „Zaštićena područja za prirodu i ljude“. Unutar tog programa WWF provodi i dva terenska projekta: u Nacionalnom parku Una radi se na stvaranju modela gdje su parkovi generator za razvoj ekološki odgovornog poslovanja, kroz pružanje podrške za ideje zelenog poslovanja, otvaranje eko tržnice, plasiranje lokalnih proizvoda na tržište te njihovo brendiranje. U Nacionalnom parku Sutjeska radi se na razvoju održivog turističkog proizvoda koji može poslužiti kao alternativa neodrživim obrascima razvoja. Esad ŠABANAGIĆ 