Vlast se već tradicionalno bavi sama sobom
BIHAĆ – Centri Civilnih inicijativa predstavili su danas Izvještaj o monitoringu Vlade i Skupštine USK u 2016. godini. Vlast se uporno bavi sama sobom, ukratko je rezime detaljnog izvještavanja o radu izvršne i zakonodavne vlasti USK-a koji nikako da dođe do političke stabilnosti, a rezultat toga su nagomilani problemi građana. Politički sukobi se vode, ne samo između, nego i unutar samih stranaka zbog čega je, navodi se u Izvještaju, u 2016. godini došlo i do smjene Vlade. Ovakva previranja značajno su umanjila kvalitet u radu vlasti dok su primanja njihovih aktera medju najvećim u državi. U CCI-u tvrde da su poslanici Skupštine USK-a i dalje među najplaćenijim političarima u BiH.
Malo šta dobro i ovaj put u Izvještaju CCI o radu kantonalne vlasti u 2016. godini. Prema onom što se danas moglo čuti, Vlada i Skupština najmanje su radili u interesu građana jer su se bavili samim sobom. Politička nestablinost konstantno je prisutna, što je naročito došlo do izražaja početkom 2016. godine, akulminiralo smjenom Vlade Izudina Saračevića. Promjenom skupštinske većine i imenovanjem Vlade Huseina Rošića, intenzitet rada i produktivnost je porasla. Pred kraj godine, cijene u CCI-u, ponovo se desio zastoj. Ni povećanje produktivnosti u drugoj polovini 2016. godine nije uspjelo amortizirati slabe rezultate u prvim mjesecima. U Skupštini su se najviše razmatrali izvještaji, planovi i programi, a najmanje mjere koje sistemski rješavaju probleme običnih građana. Problemi su i sa onim materijalima koji su se pojavljivali na sjednicama Skupštine jer su uveliko kasnili. Iako su bili produktivni u razmatranju određenih mjera, poslanici Skupštine usvojili su svega 7 zakona što je najlošiji rezultat zakonodavne vlasti u posljednjih šest godina. I rad Vlade je ocjenjen kao najslabijim unazad šest godina. Ono što je nedvojbeno pozitivno, je povećanje transparentnosti rada Vlade i Skupštine, primjetno u drugoj polovini 2016. godine. Vlada USK je zakone utvrđene u ovom periodu slala u javnu raspravu, čime je građanima i interesnim skupinama omogućila uticaj na njihov konačni izgled, a samim aktima dala veću težinu. Pored toga, i Budžet USK za 2017. je bio na javnoj raspravi, prvi put zadnjih šest godina. 
Među planiranim a nerealizovanim aktivnostima, u 2016. godini su i tematske sjednice. Skupština USK-a je u 2016. godini planirala održati tri tematske sjednice, ali, nije održana nijedna. Budžet za 2016. donešen na vrijeme, a Budžet za 2017. nije. Budžet USK-a za 2017. godinu nije usvojen do kraja 2016. čime je prekršen Zakon o budžetima u Federaciji BiH. Vlada USK je utvrdila Prijedlog Budžeta 19.12.2016, no, Skupština, do kraja godine, umjesto Budžeta, usvaja Odluku o privremenom finansiranju za period januar-mart 2017. godine. Pozitivan pomak koji se desio u vezi Budžeta za 2017. je organizovanje javne rasprave o Budžetu, što znači da se ovogodišnji budžet usvaja transparentno, uz mogućnost uticaja građana i organizacija civilnog društva na njegov sadržaj.
Poslanici Skupštine USK među najplaćenijim političarima u BiH
U posmatranom periodu, nijedan poslanik Skupštine USK-a, nije Skupštini podnio ni jedan prijedlog zakonskog rješenja, međutim i dalje imaju najveća primanja, veća nego i u jednoj drugoj zakonodavnoj instituciji u BiH. Naime, paušal, koji nakon smanjenja od 200 KM, krajem 2015. godine, iznosi 1.800 KM i koji primaju oni koji nisu zaposleni u Skupštini, veći je nego i u jednoj drugoj zakonodavnoj instituciji u zemlji, uključujući i entitetski i državni nivo. I njega prima 20 poslanika. Deset poslanika je zaposleno i primaju punu platu od Skupštine, u visini od 2.300 do 3.000 KM, bez „minulog rada“ i bez dodataka, koji su vrlo izdašni. U Skupštini USK-a se, tako, još uvijek, naplaćuje svako prisustvo sjednicama Skupštine ili skupštinskih radnih tijela, iako to spada u osnovne radne obaveze jednog poslanika i iako su te privilegije već ukinute na više mjesta u zemlji. Usporedbe radi, poslanici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, nakon jednoglasno donesene odluke, ne primaju platu za svoj angažman u Skupštini a paušal im iznosi svega 716 KM. Pored navedenog poslanici Skupštine USK-a imaju pravo i na: *putne troškove za prisustvo na sjednici Skupštine, radnih tijela i Kolegija Skupštine, *naknade za korištenje godišnjeg odmora, *regres za godišnji odmor, *naknadu za ishranu za vrijeme rada, *naknadu za slučaj povrede na radu, *pravo na otpremninu i *naknadu za slučaj smrti. 
Vlada USK-a krši zakon o ravnopravnosti spolova
Vlada USK-a, u sva četri sastava koja su bila aktivna od posljednjih izbora, kršila je Zakon o ravnopravnosti polova u BiH. Iako Zakon propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40%, što znači da bi u Vladi USK-a morale da budu najmanje četiri žene, to nije ispoštovano ni u Vladi imenovanoj u februaru 2015. (u kojoj je bila samo jedna žena), ni u Vladi nastaloj rekonstrukcijom u maju 2016. (u kojoj su biledvije žene), a ni u Vladi imenovanoj 10. jula (koja u svom sastavu nije imala nijednu ženu). Stanje se, ponovo, blago poboljšalo rekonstrukcijom u januaru 2017. u kojoj je Vlada ispoštovala upozorenja o neprihvatljivosti takvog sastava, imenujući u Vladu dvije ministrice, što još uvijek nije usklađeno sa Zakonom. Esad ŠABANAGIĆ