Pred Križem u Žegaru položili cvijeće i upalili svijeće
BIHAĆ – Ispred središnjeg križa na žegarskom groblju Sv. Ante Padovanskoga u Bihaću, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, delegacija braniteljskih udruga HVO Bihaća obilježila je dvadeset i drugu godišnjicu vojno-policijske akcije „Oluja“ pripadnika Hrvatske vojske i prisjetila se svih poginulih i ranjenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane koji su položili svoje živote u odbrani i oslobađanju okupiranih područja BiH ali i pograničnih mjesta u susjednoj Republici Hrvatskoj.
Pamtimo „Oluju“
-Udruge proistekle iz domovinskog rata u posljednjih nekoliko godina obilježavaju 5. augusta – Dan hrvatskih branitelja i vojno-policijske akcije „Oluja“ kada su pripadnici HV oslobodili okupirani Knin. Ta redarstvena akcija u Hrvatskoj mnogo je značila i za naš kraj. Mi koji smo ovdje bili više od tisuću dana u okruženju, to znamo i svi trebamo da pamtimo. Peti augustovski dan je kada smo mi „progledali“ i s pripadnicima Petoga korpusa Armije RBiH odlučili da nastavimo oslobađati svoje okupirane teritorije. On je izuzetno značajan za naš Unsko-sanski kanton a za nas Hrvate, posebno, jer smo mi pripadnici HVO skupa s pripadnicima Petoga korpusa i MUP RBiH oslobađali svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, i na to smo ponosni, kaže Bernardo Vuković, bivši pripadnik HVO regije Bihać i predsjednik Udruge oboljelih HVO od PTSP „Jednakost“ Bihać. Komanda Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine imala je u vidu značaj „Oluje“ za ovaj dio Bosne i Hercegovine – Unsko-sanski kanton. Spajanje bh. vojske s hrvatskom značilo je praktično deblokadu cijelog Bihaćkog okruga i smanjivanje linije fronta sa 260 na nepunih 70 kilometara. Zbog tog je Komanda Petog korpusa odlučila svoje jedinice uputiti u susret Hrvatskoj vojsci. Jedinice Petog korpusa, sadejstvujući s Hrvatskom vojskom, prešle su na teritorij Hrvatske i oslobodile Željavu, Ličko Petrovo selo, Vaganac, Drežnik, Frkašić, Meljinovac, Prijeboj, Grabovac, Plitvice i Mukinje…
Susret Armije BiH i HV
Toga 5. augusta u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, spojili su se s Hrvatskom vojskom. Službeno i dostojanstveno, ostalo je zabilježeno. Nakon toga, povukle su se na državnu granicu, a potom oslobodile znatan dio bh. teritorija od paravojske tadašnje samozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, odnosno snaga Fikreta Abdića. Tek 6. augusta upriličen je zvaničan susret pripadnika Hrvatske vojske i Petoga korpusa Armije Bosne i Hercegovine na državnoj granici, na mostu na rijeci Korani u Tržačkim Raštelima, gdje su komandanti-generali Marijan Mareković i Atif Dudaković i taj zadatak dobro obavili. Samir TULIĆ