CAZIN – Jučer je u Centru za kulturu i turizam u Cazinu održana promocija dvije najnovije knjige prof. dr. Fikreta Midžića iz Bihaća. Prva knjiga naslova: „Muslimanske vojne formacije u Bosni i Hercegovini 1941-1945“ prvenstveno tretira Muslimansku miliciju Huske Miljkovića u Cazinskoj krajini. Ova knjiga ima 457 stranica a izdana je prošle, 2024. godine. Druga knjiga prof. dr. Fikreta Midžića također je izdana prošle, 2024. godine a nosi saslov: „Ostrožac, moć jednog vremena“. Ova knjiga imala je promociju na Ostrošcu krajem prošle godine u decembru a izdana je, između ostaloga, uz podršku Udruženja građana „Zamak Ostrožac“. Knjiga je obimna tekstom i prilozima i ima 788 stranica.
Promotori ovih knjiga, pored autora, bili su Jusuf Bajrektarević, savjetnik gradonačelnika Cazina, te historičari Sulejman Lipovača i mr. Amel Redžić. Moderoator je bio Ermin Beganović, inače direktor Centra za kulturu i turizam Cazin. Promocija je bila odlično posjećena a prisutni su mogli kupiti knjige po promotivnim cijenama od po 50,00 KM.
O prvoj knjizi prenosimo riječi autora
Na prostoru Cazinske krajine sredinom 1943. godine je nastala Muslimanska milicija Huske Miljkovića. Njegovu vojsku su činili dezerteri. To je vojska koja je odlučila da čuva svoj kraj i ta vojska ne pripada nikakvim regularnim formacijama. To nije bila vojska širih koncepcija, značajnih strateških ciljeva, osmišljeni političkim i socijalnim programom.
Dezerterski moral određuje njen karakter. Dezerteri se okreću svome kraju, u njega su duboko urasli, odbrana svoga kraja je njihov ratni zadatak: alfa i omega nastanka i postojanja Huskine vojske. Ona nije ničija, jer je samo svoja. Huskina vojska je na na svoj način ustvari nastavak svojevrsne tradicije krajiških junaka ovog kraja koji žive u legendi poput Mustaj-bega Ličkog, Muje Hrnjice i Halila, Hasana age pećkog itd. Muslimanska milicija Huske Miljkovića u Cazinskoj krajini se na ratnoj sceni pojavila kao produkt organizovane manifestacije strateškog zaokreta muslimana u njihovom odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i svim ostalim okupacionim snagama.
O drugoj knjizi prenosimo riječi autora
Ostrožac je sam po sebi osebujan. Ovdje putovanje kroz prostor i vrijeme znači uranjati do u najdublja stoljeća. To je ustvari, stalno susretanje prošlosti i sadašnjosti, to je ustvari susret sa drevnim stvarima koje su još žive i koje dodiruju moderno. Sve je to zbog toga, što je ovo prostor starih raskrsnica i puteva, stoljećima već se u njega sliva, miješa se i obogaćuje mu dušu historija ljudi, i ideja, sukoba, religija, načina življenja, običaja raznih kultura i civilizacija. Mnogi kažu da je ovo ovdje svije ze sebe, da je ovo prostor sličan pozornici nešto što je i cjelina i bogatstvo različitosti koju je teško prikazati.
Pišući o takvom prostoru i vremenu, ne može se, a da se ne postavi nekoliko pitanja: prvo – kako ovaj prostor vidjeti, drugo – kako ovaj prostor razumijeti i treće – kako ovaj prostor predočiti? Stoga i istraživanje historije Ostrošca i ukupnog kraja nije sinonim samo zavičajnosti, već potrebe da se poruke prošlosti prenesu budućim generacijama kao tragove minulih vremena. Ta prošlost i njene poruke spojene su ovdje, u kutu Bosne i Hercegovine, u nerazdvojnu cjelinu ljudskih sudbina. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ