Pozderci su imali veliki značaj u razvoju bosanskohercegovačkog političkog života. Iako priča o Pozdercima počinje s narodnim herojem Nurijom Pozdercom, moramo spomenuti njegovog djeda Murat-agu. On je u historiji ostao upamćen kao najpravedniji vladar Cazinske krajine, a njegov otac Mustafa-aga bio je posljednji osmanlijski upravnik tog područja.
Nurija Pozderac je rođen 1892. godine u Cazinu. Nurija i njegova supruga Devleta imali su osmoro djece, četiri sina i četiri kćerke. Nurija je najprije bio učitelj, a kasnije se počeo baviti politikom. Bio je član Jugoslovenske muslimanske organizacije a 1933. bio je izabran za poslanika u Skupštini Kraljevine Jugoslavije u ime Cazinskog sreza. Njegovo političko ponašanje ugledalo se na njegovog oca i djeda. U toku rata stao je na stranu partizanskog pokreta i postao potpredsjednik Izvršnog vijeća AVNOJ-a. Umro je od zadobijenih rana u bitci na Sutjesci 12. juna 1943. godine, na lokalitetu Dragoš selo gdje je i sahranjen. Nurija Pozderac ostavio je dubok trag u historiji savremene bosanske politike, ali su njegovi bratići Hamdija i Hakija proslavili prezime i učinili ga sinonimom uspješne političke porodice.
Hamdija Pozderac je rođen 1924. godine u Cazinu. Imao je tri brata (Hakija, Sakib i Ismet), te četiri sestre (Bekira, Fatima, Sadeta i Zuhra). Njegova politička biografija počela je još dok je bio srednjoškolac. Uključio se u rad Saveza komunističke omladine Jugoslavije, koja je tad bila ilegalna, a 1941. godine uključuje se u narodnooslobodilački rat, gdje je obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. Po završetku rata kada je imao 21 godinu, odlazi na studije u Beograd, a zatim u Moskvu. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, bio je profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Od šezdestih godina prošlog vijeka obavljao je sve značajnije funkcije u BiH. Nakon velike afere „Agrokomerc“ 1987. godine, njegovog privođenja i hapšenja, nekoliko mjeseci poslije, tačnije 7. aprila 1988. godine Hamdija Pozderac je umro u bolnici Koševo u Sarajevu, a njegova smrt ostala je još uvijek nerazjašnjena.
Hakija Pozderac je rođen 1919. godine u Cazinu. Politički put Hakije Pozderca razlikovao se od onog njegovog brata Hamdije. Hakija Pozderac bio je jedan od ključnih ljudi u gušenju Cazinske bune, a kajanje zbog učinjenog decenijama kasnije povuklo ga je da se založi za stvaranje „Agrokomerca“. To se tumači kao doprinos rodnom kraju i pokušaj mirenja s rodnim krajem. Hakija je bio Titov čovjek od povjerenja, njihov odnos je bio toliko prisan da ga je ponekad pratio na putovanjima. Umro je 27. marta 1994. godine u Beogradu. Može se reći da su Pozderci kao politička dinastija, gotovo nestali zajedno s nestankom socijalizma.
Kuća Nurije Pozderca nalazi se u centru Cazina, sagrađena je oko 1820. godine. Kuća pripada tipu tzv. katne kuće sa prepustom, a sastoji se od podruma, prizemlja i jednog sprata. Od namještaja sačuvani su samo kreveti Nurije i Devlete kao i ormar u njihovoj sobi. Ormar na sebi ima rupe koje su nastale u toku Drugog svjetskog rata, kada su fašisti pucali na kuću. Kuća je proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a danas je u vlasništvu Grada Cazina.
Vanesa Nuhanović kao aktivistkinja Inicijative za obnovu nacionalnih spomenika grada Cazina, rekla nam je da je kuća Nurije Pozderca jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika na ovom području i da će se članovi Inicijative zalagati za njenu obnovu i stavljanje u turističku ponudu Cazina.
Član porodice Mirza Pozderac izjavio je da nije zadovoljan načinom održavanja kuće. -Ukoliko odete pred sama vrata kuće vidjet ćete mnogo oštećenja, a da ne govorimo o unutrašnjem dijelu kuće koje već godinama propada, rekao je Mirza.
Znamo da je prezime Pozderac sinonim za uspješnu političku porodicu, Mirza nam je rekao da je ponosan na svoje prezime, jer su ti ljudi učinili sve da ljudima u BiH bude bolje. Poručio je da će ponosno predstavljati svoje prezime ali na drugačiji način, bez politike. Priča rađena u sklopu projekta Pozitivna Krajina – Škola novinarstva.
Autorica: Dejla Ljubijankić/Trend Radio/