»Ko napravi džamiju koliko je gnijezdo ptice, Allah će mu izgraditi kuću u džennetu«
LJUBLJANA – Brojni regionalni ali i mediji iz šireg okruženja su nekoliko dana najavljivali održavanje prve molitve, džuma namaza, u novom Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani. Kao što je i najavljeno, prva džuma namaz je obavljena u petak, 07. februara 2020. godine a, po procjenama, molitvi je prisustvovalo više od 4.000 vjernika.
Inače, prva ideja i inicijativa o izgradnji džamije u Ljubljani se javlja još davne 1969. godine kada je zahtjev za izgradnju slovenskim vlastima predao tadašnji reis -ul-ulema Sulejman ef. Kemura. Od ideje do početka njene realizacije proteklo je skoro pet desetljeća kada je, 2008. godine, kupljeno zemljište za izgradnju džamije.
Islamska zajednica u Sloveniji je od općine Ljubljana, nakon pregovora sa tadašnjim a i sadašnjim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem, kupila zemljište na prostoru Kurilniške i Parmove ulice.
Početak gradnje je ipak morao sačekati kraj svjetske ekonomske krize pa je kamen temeljac položen septembra 2013. godine. Osim jednog incidenta 2016. godine, kada su na gradilište bačene svinjske glave, drugih incidenata izgradnji džamije nije bilo. Više teškoća je izazvala promjena naziva ulice koja ide prema džamiji i koja se danas zove Džamijska ulica a proces dobijanja tog naziva trajao je punih šest godina i imao je svoj epilog i na Ustavnom sudu gdje je, kao sporan, naveden naziv ulice koji nije na slovenskom jeziku.
Ipak, odluka vijećnika općine, Slovenija je na kraju potvrđena i ulica je dobila svoj današnji naziv. Idejno rješenje objekta je uradio arhitektonski biro Bevk Perović.
Glavni objekat je džamija u obliku kocke visine 24 metra. Pored nje se nalazi 40 metara visok minaret. Pored glavnog, tu su još i pomoćni objekti, sportska dvorana, parking prostor, bibiloteka, učionice, restoran, prostor za stanovanje imama te abdesthana. Bitno je napomenuti da je sportska dvorana okrenutu prema Mekki i da je u petak bila mala da primi sve vjernike.
Čitav kompleks zauzima površinu od 12.000 metara kvadratnih sa još 5.000 kvadratnih metara koje čine kaskadni park i harem džamije. Vrijednost čitave investicije iznosi oko 34 miliona eura i najveći dio toga je donacija države Katar ali i donatora iz Slovenije.
Mjesečni troškovi održavanja džamije će iznositi oko 12 hiljada eura, a biti će nadoknađeni izdavanjem parking mjesta, radom restorana, sportske sale i ostalih objekata koji se nalaze u sklopu kompleksa.
Generalni sekretar Islamske zajednice u Sloveniji Nevzet Porić posebno ističe činjenicu da su svi dosadašnji troškovi isplaćeni do, kako kaže, »zadnjeg centa«.
U svojoj hutbi, muftija Nedžad Grabus je istakao osnovne principe i razloge izgradnje džamija kao vjerskih i kulturnih objekata pa tako i džamije u Ljubljani. Dodao je kako su Muslimani Slovenije, nakon više od 50 godina, dočekali da dobiju mjesto gdje će moći da obavljaju svoje dnevne molitve ali i vrše druge aktivnosti od kulturnog i vjerskog značaja. Grabus je hutbu održao na bosanskom i slovenskom jeziku.
Sa minareta džamije će se svakodnevno čuti ezani koji će pozivati vjernike na molitvu a prvi ezan je proučio poznati hafiz Aziz Alili, glavni imam zagrebačke džamije. Inače, u Sloveniji živi oko 80.000 muslimana od čega, po procjenama, samo u Ljubljani oko 30.000.
Gradonačelnik Janković je bio jedan od najvećih zagovornika izgradnje džamije, koja je bila i jedno od njegovih predizbornih obećanja. Janković je nesumnjivo jedan od najzaslužnijih što je džamija napokon izgrađena, a svojedobno je uplatio i osobnu donaciju od pet hiljada eura za njezinu izgradnju.
U petak, na lijep i sunčan dan, Ljubljana je bila mjesto gdje se okupio veliki broj Muslimana ne samo iz Slovenija već i iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije pa čak i sa Kosova, koji su došli da obave molitvu u novoizgrađenoj džamiji. Kod mnogih se mogao čuti uzdah ponosa i divljenja te zahvale Allahu na dovršetku ovog prelijepoga vjerskog objekta. Pripremio: Jusuf DIZDAREVIĆ
