BIHAĆ – Vršnjačko nasilje je sve izraženije u bosanskohercegovačkom društvu što potvrđuju i rezultati istraživanja da je svako treće dijete u Federaciji BiH žrtva. U školama USK-a u protekloj godini primjetan je pad broja slučajeva vršnjačkog nasilja sa četrdeset posto koliko je registrirano prethodne 2018. godine. U Upravi policije USK-a evidentirali su 52 slučaja vršnjačkog nasilja na području kantona.

Tri najizraženija oblika nasilja nad djecom su psihološko koje je najprisutnije, fizičko koje je najvidljivije i cyber ili elektronsko nasilje, smatraju stručnjaci za prevenciju nasilja. U osnovnim školama je najprisutnije psihološko ili verbalno vršnjačko nasilje, jer su djeca izuzetno rječita u negativnom kontekstu. U takvoj vrsti nasilja djeca imaju tri uloge: posmatrači, nasilnici ili žrtve. Zbog pandemije koronavirusa i ne odvijanja nastave u školskim učionicama, u proteklom polugodištu u Upravi policije USK-a nisu zaprimili informacije o vršnjačkom nasilju.

-U 2019. godini primjetan je pad broja slučajeva vršnjačkog nasilja u školama sa nekih 40% u odnosu na 2018. godinu. Na žalost, policija se bavi vršnjačkim nasiljem kada ono poprimi teže oblike i kada dođe do toga da se prijavi policiji. Naravno, mi pretpostavljamo da je ta brojka zasigurno puno veća i da veliki broj slučajeva ostane i ne prijavljen pripadnicima policije, kaže Ale Šiljdedić, portparol Uprave Policije Unsko-sanskog kantona. Vršnjačko nasilje nastoji se spriječiti i „Školskim programom sekundarne prevencije fokusiranim na identifikaciju i zaštitu djece od faktora rizika u osnovnim školama USK-a“, predstavljen ovih dana u Bihaću. -Projekat će pružiti podršku nastavnicima, stručnim službama škole, psiholozima, pedagozima, da ih dovoljno osnaži i obuči kako da u stvari reaguju u tim ranim rizikofaktorima koji se uoče kroz sam program. Naša želja je da ne preveniramo samo vršnjačko nasilje već i sve druge vrste nasilja koje nažalost, okružuju djecu poput nasilja kod kuće ili nekog nasilja i izvan škole, a vezano za dijete koje nam je glavna ciljna grupa, kaže Antonia Luedeke, specijalista za dječiju zaštitu u Uredu UNICEF-a u Sarajevu.

Psiholozi smatraju da bez posmatrača ne bi bilo vršnjačkog nasilja koje često ima duboke korijene. Žrtve tokom cijelog života mogu ispoljavati posljedice. Naglasili su kako one često dovedu do tragičnih završetaka i da je zbog toga prevencija ključna. –Za razliku od prethodnog perioda, porastao je broj nasilja nad djecom ili među djecom u digitalnom okruženju. Djeca praktično koriste tu mogućnost komuniciranja u digitalnom okruženju. Oni praktično jednu trećinu, do dvije trećine dana provode koristeći infiormaciono-komunikacijske tehnologije. Tu postoje također, neki bontoni koje mladi ne respektuju jer im niko sistemski to ne objašnjava, kaže prof. dr. Elmedin Muratbegović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. U Upravi policije smatraju kako bi pedagozi, nastavnici i roditelji trebali primijetiti da li je neko dijete žrtva vršnjačkog nasilja ili ne jer je to najbolji način da se dođe do informacije. Prošle godine evidentirana su 52 slučaja vršnjačkog nasilja.

 -Vršnjačko nasilje je prisutno u našim školama i ima tendenciju pada. Koji su razlozi zašto dolazi do pada, možemo i o tome razgovarati, međutim, jedan kontinuirani rad pripadnika policije, određena predavanja koja smo mi radili i suradnja sa centrima za socijalni rad, školskim osobljem, mislim da su doveli do određenih rezultata, kaže Ale Šiljdedić, portparol Uprave Policije USK-a.  Sve češći su slučajevi zlostavljanja, vršnjačkog nasilja, putem društvenih mreža pa i u tom smislu u Upravi policije očekuje podršku roditelja koji bi trebali imati kontrolu nad sadržajima koje putem interneta konzumiraju njihova djeca. U budućnosti očekuju da će imati veći broj prijavljenih slučajeva ali da će, kako kaže Šiljdedić, tom problemu uspješno doskočiti. Samir TULIĆ