Kulturno-umjetničko društvo „Tono Hrovat“ i Udruženje „Tono Hrovat“ iz Velike Kladuše u četvrtak navečer organizirali su zanimljivu manifestaciju pod nazivom „Večer narodne nošnje, igre i pjesme“. Posjetioci kojih je bilo mnogo više nego li je kapacitet Restorana „Princ“ uživali su u reviji narodne nošnje, tradicionalne igre, a nakon toga i u muzičkom nastupu Harisa Hrnčića i Sade. U okviru programa bila je pripremljena i bogata tombola s vrijednim nagradama. Ulaznice su koštale 10 KM, a program je započeo u 19:00 sati.
U reviji narodne nošnje, članovi Udruženja i KUD-a „Tono Hrovat“ odjeveni u prekrasne i bogato ukrašene narodne nošnje svog kraja, podsjetili su na identitet jednog naroda, na njegove korijene i vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju.
Organizatori ove manifestacije predstavili su se sa dijelovima skoro svih koreografija koje su na njihovom repertoaru. Podsjećamo da KUD „Tono Hrovat“ djeluje od 1952. godine i danas broji više od stotinu članova.
Moderatori ovog programa bili su Bisenija Mušedinović i Ajdin Mujanović.
Na ovu manifestaciju svojim prisustvom odazvali su se predstavnici KUD-a „Kordun“ iz Krnjaka, KUD-a „Hasan Mujezinović“ iz Cazina, Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Bihać, Ansambl narodnih igara i pjesama „Vojnić“, velikokladuškog Udruženja „Raširi krila“, Doma za stara i iznemogla lica Velika Kladuša, Vijeća mladih, Hora „El-Verdu“, te veterana „Krajišnika“.
Inače, program je započeo izvedbom članova muzičke grupe KUD-a pjesmom o voljenom gradu, našoj jedinoj Čaršiji.
Priča u programu započela je od Velike Kladuše jer je ova Čaršija uvijek bila granica a krajišnik je graničar. Prva predstavljena nošnja je kladuška narodna nošnja. Kladuška narodna nošnja bila je inače skromna i ona je oslikavala živo. Djevojke su bile odjevene u bijele haljine, gaće, imale su pojas tkan od ketena, na glavi naše kere i oputni opanci, dok su muškarci oblačili bijele široke čakšire, pojas, fes. Na nogama opanci i suknene čarape apjesme i igre bile su posebne.
Posebnost koja je ovom prilikom istaknuta je Kladuška naušnica, autorski rad zlatare „Najo“. Ove naušnice su način kako predstavljamo sebe na jedan od najdostojanstvenih načina. Naušnice su u ovoj formi zabilježene u muzejskom izdanju.
Kenan, Edis, Eman, Ajla, Lejla i Ajla demonstrirali su sve igre predviđene programom.
U nastavku prikazane su muslimanske nošnje, nošnju Banja Luke, nošnja i igre Kreševa, Igre Sarajevskog polja, Makedonsku narodnu nošnju, Vranjansku nošnju, nošnja Bošnjaka Sandžaka te karakteristična nošnja Šumadije i Leskovca u Srbiji. Na kraju predstavljena je nošnja iz Kosovskog pomoravlja u kojoj ženska nošnja naglašava raskoš, mladost i društveni status. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ
