VELIKA KLADUŠA – Čuli smo kako se u jednom malom prostoru-garaži, koji je, ispostavit će se, atelje akademskog kipara Zlatka Dizdarevića Buce, nalazi nekoliko skulptura bosanskih velikana ali i još nekih iz komšiluka. I uistinu, u malom prostoru pronašli smo „velike“ ljude koji, u sklopu Bucinog projekta čekaju da ugledaju svjetlost dana.
Biografija akademskog kipara Zlatka Dizdarevića Buce je impresivna. Kiparstvo je dilomirao u Splitu nakon čega je autor mnogih javnih spomenika u zemlji i širim prostorima Evropske unije, a pored javnih, mnoga kiparska djela radio je i za privatnu kolekciju. Samo dvije godine nakon diplomskog dobio je prestižnu državnu stipendiju za specijalizaciju u kiparstvu u Parizu kao jedan od najtalentiranijih mladih kipara na prostorima ex Jugoslavije.Njegova do sada važnija djela su: stojeća figura – spomenik Moši Pijadi od bronze, visok 165 cm a postavljen u Bileći 1980. godine, stojeća figura – spomenik prof. Josipu Baću – bronza, visok 185 cm, postavljen 1981. godine u Sarajevu, stojeća figura – spomenik Džemalu Bijediću, bronza, visok 190 cm, postavljen 1982. godine u Mostaru i stojeća figura – spomenik narodnom Heroju Rasimu Deliću, bronza, visok 170 cm, postavljen u Gata-Ilidža 1983. godine. Od 1985. do 1990. godine uslijedilo je njegovo dodatno usavršavanje u oblasti kiparstva u sklopu čega je putovao u Italiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku, Francusku i Holandiju. Grupno je izlagao u Milanu, Torinu, Breši, Münhenu, Harlenu, Linzu, Beču, Ženevi i Parizu. Od 1992. do kraja 1993. godine izrađuje spomenik najvećoj Krajiškoj legendi Muji Hrnjici. Podsjećamo, ovaj spomenik dug je 10,5 metara, visok 8,5 a širok 3,5 metara i to je zasigurno jedan od najvećih konjaničkih spomenika u svijetu ikad izrađen. Godine 1993. postavlja spomenik zahvalnosti Mati Krajiškinja u zgradi Međunarodnog crvenog križa u Ženevi.Kipar Dizdarevi posebno je aktivan posljednjih desetak godina. Tako je 2009. godine postavio bistu Džemala Bijedića ispred Univerziteta u Mostaru, a iste godine je inicirao stvaranje buduće galerije pri Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru i tada darovao gradu na Neretvi pet skulptura. Godinu dana kasnije, tačnije 2010. godine uoči poznatog Mostarskog sajma u tom gradu je postavio spomenik legendarnoj Šantićevoj Emini visok 165 cm izliven u bronzi. Od 2010. godine kipar Zlatko Dizdarević – Buco radi na projektima koji je vezan za historijske ličnosi Bosne i Hercegovine. Tako izrađuje skice za spomenike i biste dr. Irfana Ljubijankića, Alije Izetbegovića, te generalima Izetu Naniću i Mehmedu Alagiću. Prošle godine postavio je spomen reljefe velikanima Bosanskog Petrovca: Mersadu berberu, Jovanu Bijeliću, Skenderu Kulenoviću i Ahmetu Hromadžiću. Ove godine završava skicu za spomenik Petru Svačiću sa fontanom Dječje igre za Općinu Vojnić što je i bio razlog naše posjete ovom kiparu, a svakako više pogledajte u priređenom video zapisu. Završena je i skica za spomenik Huseinu Kapetanu Gradaščeviću koji je visok pet metara, uz stalne aktivnosti na realizaciji projekta velikanima Bosne i Hercegovine. Esad ŠABANAGIĆ