Minama ugroženo 150 hiljada stanovnika Kantona

VELIKA KLADUŠA – Nakon što se u općini Čelić dogodila tragedija kada je jedan muškarac traktorom ušao u minsko polje,i z BHMAC-a su medijima iznijeli slijedeće podatke: I nakon 22 godine od završetka rata BiH je najpogođenija zemlja minskim problemima u Evropi. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.091 kvadratnih kilometara ili 2,2% površine. -U BiH je još uvijek zaostalo više od 80.000 mina. Minski problem prisutan je u 129 opština ili gradova, odnosno 1.398 ugroženih naseljenih mjesta. Kontaminiranost minama direktno utiče na sigurnost oko 545.000 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH.Deset najugroženijih općina u BiH su: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš, upozoravaju iz BHMAC-a. U 2016. godini u BiH je registrovano pet minskih nesreća, dvije deminerske nesreće i jedan minski incident, pri čemu je stradalo 12 osoba, od čega 6 osoba smrtno. -Od 1992. godine, od mina i kasetne municije u BiH je stradalo 8.379 osoba. U ratnom periodu (1992-1995. godina) stradale su 6.354 osobe, dok je u poslijeratnom periodu stradala 1.751 osoba, od čega 612 osoba smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno, zaključuju iz BHMAC-a. Naime, prema statističkim podacima 4,5 % ili 14,50 km2 površine općine Velika Kladuša još uvijek je ugroženo od mina i drugih ubojitih sredstava, a proces deminiranja ne odvija se planiranom dinamikom zbog nedostatka financijskih sredstava.Šef Regionalnog ureda BHMAC-a Bihać, Aladin Bajrektarević, prošle godine je u Velikoj Kladuši iznio slijedeće podatke: Sumnjivom površinom na području Kantona smatra se 111,33 km2 i oko 150 hiljada stanovnika ugroženo je minama. Kako je istakao Bajrektarević, ove brojke naš Kanton čine kantonom prve kategorije jer u BiH Unsko-sanski kanton ima najveći procenat sumnjive površine. Bajrektarević je govorio i o sporosti procesa deminiranja jer je, kako je kazao, za posljednjih 19 godina na području USK-a deminirano samo 14,84 km2 sumnjive površine, a od toga na području velikokladuške općine 1,84 km2. Naglasio je da je neophodno izdvajanje većih sredstava za deminiranje jer u porosjeku godišnje u USK dođe oko dva miliona KM za deminiranje, što, kako ističe, ni blizu nije dovoljno za brži proces deminiranja.Esad Š.