KNIN, BIHAĆ – Unska pruga od Novog Grada preko Bihaća do Knina, duga stotinu sedamdeset i osam kilometara, gotovo stotinjak kilometara kraća veza između Splita i Zagreba od Ličke pruge, najkraća željeznička veza između hrvatskog sjevera i juga, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te Jadrana sa srednjom i istočnom Europom, više od dvadeset godina čeka na uspostavu redovnog željezničkog teretnog i putničkog saobraćaja. Prije rata godišnje se ovom prugom prevozilo četiri miliona tona roba i skoro dva miliona putnika. Kroz bihaćku i kninsku željezničku stanicu, prema još sačuvanom redu vožnje Jugoslavenskih željeznica (JŽ) iz 1991. godine, dnevno su saobraćala samo 34 putnička i brojni teretni vozovi. Otkako je saobraćaj Unskom prugom prekinut ratnim djelovanjima augusta 1991. nekad veoma frekventna kninska željeznička stanica, danas je gotovo pusta. U vrijeme naše posjete na peronu ni u čekaonici nije bilo putnika. Kako kažu u HŽ Putničkom prijevozu (HŽPP), kninskom željezničkom stanicom izvan ljetne sezone dnevno saobraćaju četiri voza na relaciji Zagreb–Split–Zagreb i osam vozova na relaciji Šibenik–Knin–Šibenik, a tokom ljetne sezone devet vozova na relaciji Zagreb–Split–Zagreb i osam na relaciji Šibenik–Knin–Šibenik. Prošle godine iz željezničke stanice Knin otpremljeno je 13.156 putnika a podatke o broju prevezenih putnika iz kninske stanice prije rata ne posjeduju. Iz Uprave HŽ Carga navode da je u 2018. godini kroz Knin ukupno prevezeno 333.000 tona roba, a prijeratnim podacima kažu, ne raspolažu. Unskom prugom od Novog Grada do Bihaća, nakon elektrifikacije ove dionice, dnevno saobraća samo jedan, BH Talgo-voz Sarajevo-Bihać-Sarajevo, dok ni nakon nekoliko godina od ukidanja, još nije uspostavljena željeznička linija Bihać-Novi Grad-Bihać.

Privredna žila kucavica

Budući da je Unska pruga u bivšoj državi bila privredna žila kucavica Hrvatske i BiH kojom su s jugoistoka Europe u srednjodalmatinske luke u Splitu, Zadru i Šibeniku transportirane ogromne količine različitih tereta, naročito s tržišta BiH, lučke uprave zahtijevaju njeno otvaranje za teretni saobraćaj. Iako je njome prije osamnaest godina prošao prvi poslijeratni voz iz Zagreba preko Bihaća do Knina u kojem su putovali zvaničnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s projektima obnove, obnova Unske pruge i njeno stavljanje u funkciju, ostali su tek mrtvo slovo na papiru. Jadranske luke, Udruženje Luka pri HGK ŽK Rijeka i Grad Knin kao željezničko čvorište, prije dvije i po godine na Okruglom stolu u Kninu, iskazali su potrebu za revitalizacijom i otvaranjem Unske pruge za prijevoz tereta. Iz ovoga je proistekla Zajednička inicijativa Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, koju su u Zagrebu 2017. potpisali Ismir Jusko i Oleg Butković, ministri komunikacija i prometa BiH te mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. U Upravi HŽ Infrastrukture, koja bi trebala sanirati oštećenu dionici Unske pruge od Knina do državne granice s BiH, Ličko Dugo Polje-Martin Brod, zatvorenu za saobraćaj prije devet godina, kažu kako je obnova „Unske pruge“ složeni projekt, obzirom da pruga na sedam mjesta presijeca granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i HŽ Infrastruktura je podržava. Između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postoji Sporazum o uređenju graničnog željezničkog prometa kao i Sporazum o načinu korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać-Knin i obavljanje nadzora od strane graničnih tijela, kaže Alenka Ožbolt, glasnogovornica HŽ Infrastrukture. Ožbolt navodi kako su Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i njegov kolega iz BiH na prošlogodišnjem sastanku izrazili čvrsto opredjeljenje za što skoriju obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet „Unske pruge“ na cjelokupnoj dužini.

TEN-T koridori EU

Budući da je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju postala ravnopravna članica dva TEN-T koridora EU: Mediteranskog i koridora Rajna-Dunav, na žalost, s postojećim modelom iz europskih fondova nije moguće dobiti odobrenje za financiranje obnove „Unske pruge“ jer ona nije na TEN-T mreži Republike Hrvatske, kaže Ožbolt. Republika Hrvatska je spremna uključiti se, pružiti podršku Bosni i Hercegovini kao partner ukoliko postoji mogućnost financiranja kroz pograničnu suradnju i pristupne fondove. Nije isključena ni mogućnost kontakta s drugim investitorima, izvan europskih fondova, što povlači potrebu uključivanja investitora i/ili predstavnika luka Srednjeg Jadrana. Zajedničko operativno tijelo je na ovom sastanku jednoglasno podržalo izradu Elaborata za obnovu Unske pruge i uspostavu minimalnog prometa na „Unskoj pruzi“, kad se za to steknu uvjeti. Također dogovoreno je uključivanje predstavnika HŽ Infrastrukture, lučkih uprava i koncesionara (Split, Zadar i Šibenik), željezničkih operatera, Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore BiH u rad Zajedničkog operativnog tijela, kažu u Upravi HŽ Infrastrukture u Zagrebu.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze kaže kako je HŽ Infrastrukturi dostavljena „Analiza mogućnosti financiranja projektnog prijedloga-Revitalizacija Unske pruge“ koji je djelomično prihvaćen jer dio koji se odnosi na popunjenu konkursnu dokumentaciju za financiranje izrade studije izvodljivosti iz EU fondova ovisi o raspisivanju konkursa od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. U zajedničko operativno tijelo za izradu elaborata resorna ministarstva dvije države imenovala su svoje članove u zajedničko operativno tijelo.

Prugu potpuno obnoviti

Prema sporazumu Vlade RH i Vijeća ministara BiH Unskom prugom Ličko Dugo Polje–Knin, upravlja HŽ Infrastruktura. Cijela željeznička pruga između Bihaća i Knina je remontirana 80-tih godina prošlog stoljeća. Pruga je bila elektrificirana i opremljena, tada, najsuvremenijom signalno–sigurnosnom i telekomunikacijskom opremom. Uslijed ratnih djelovanja, promet na njoj je obustavljen početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. -Tokom rata oprema na pruzi je u potpunosti devastirana, a pruga nije održavana. Trenutno nije u upotrebnom stanju i za uspostavu prometa po propisima EU potrebno ju je građevinski obnoviti, što podrazumijeva remont na kompletnoj dionici. Od posljednjeg remonta Unske pruge, sanacije kompletnog donjeg stroja pruge, proteklo je više od 30 godina. Praktično, hrvatski dio pruge potrebno je ponovno elektrificirati i ugraditi novu signalno – sigurnosnu i telekomunikacijsku opremu. Obzirom na okolnosti napajanja električnom energijom prilikom izgradnje pruge, biti će potrebno i izgraditi elektroenergetsku mrežu na teritoriju Republike Hrvatske jer je napajanje ranije bilo iz elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine. Da bi se sačinila detaljna i precizna procjena potrebnih sredstava za obnovu pruge, potrebno je izraditi odgovarajuću tehničku dokumentaciju usklađenu s regulativom EU jer u protivnom nije moguće osigurati financiranje iz fondova EU, kažu u HŽ Infrastrukturi.

Imati željezničku infrastrukturu čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,5 milijardi KM prilika je za privredni razvoj cijelog USK-a. Opće poznato je da bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema ni razvoja privrede s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji oblik prijevoza od sjevera do juga Hrvatske, preko USK-a i RS, te dalje prema Europi i balkanskim zemljama. Samir TULIĆ