BIHAĆ – Da je nezaposlenost još uvijek gorući problem bosanskohercegovačkog društva kojeg dodatno usložnjava otpuštanje radnika u vrijeme pandemije koronavirusa, potvrđuje i podatak Službe za zapošljavanje USK-a prema kojem do početka ovoga mjeseca, na posao čeka 35.361 osoba. U posljednjih mjesec i po primjetan je manji broj nezaposlenih osoba koje primaju novčanu naknadu jer su pronašli zaposlenje, među kojima neki i u inostranstvu, što je znatno manje u odnosu na period prije pandemije.
Gorući problem predstavljaju veliki doprinosi za radnike
Dževad Begović, iz Bihaća vlasnik je građevinskog obrta koji od proglašenja pandemije korona virusa do danas nije otpustio niti jednog od četvorice svojih radnika, iako u ovoj krizi otežano posluje. Kaže kako mu gorući problem predstavljaju veliki doprinosi za radnike. -Kada bi se smanjili ti doprinosi, možda bi to sve drugačije bilo. Možda bi te plate bile malo veće, i sve drugačije okrenulo. Imamo potrebu za većim brojem radnika. Moglo bi se zaposliti još radnika. Ne mogu dolaziti stranci, ne mogu pare ulaziti, zakuje te da ne možeš isposlovati plate, ne možeš ispoštovati obaveze, kaže Begović. Ovi građevinski radnici imaju posla a ukoliko ih poslodavac otpusti, na tržištu je teško pronaći druge, stručne za obavljanje ovih poslova, kaže naš sugovornik. Svakodnevno se bore za što bolju poziciju na tržištu rada. U Obrtničkoj komori USK-a kažu kako su pandemijom obrtnici najteže pogođeni. -Svaki obrtnik kad ima zaposlene radnike, on ima zaposlene majstore u svom obrtu, on je prinuđen da te radnike po svaku cijenu zadrži, bez obzira što on nema zaradu, prihod, platu, niti on može svog radnika otpustiti niti mu može dati minimalnu platu jer taj radnik sutra ako dođe do bolje situacije on njemu ponovo treba, kaže Enes Arapović, predsjedniik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona.
U Službi za zapošljavanje USK-a kažu kako i u vrijeme pandemije, od raspisanog javnog poziva Federalnoga zavoda za zapošljavanje u februaru, do sada 130 nezaposlenih koriste sredstva sufinanciranja samozapošljavanja kroz nove obrte i djelatnosti. -Tih 130 novih pravnih lica, bilo da su domaća radinost, obrti ili društva ograničene odgovornosti, sve su to osobe koje su bile u našoj evidenciji. Oni ne bi mogli koristiti naša sredstva da nisu bili na evidenciji, kaže Nedžad Veladžić, rukovodilac Odjeljenja za posredovanje pri zapošljavanju i istraživanju tržišta rada Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona.
Mnogi građani posao pronalaze u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj
Za razliku od RH s kojom BiH nema potpisan bilateralni sporazum o zapošljavanju naših radnika, Služba za zapošljavanje USK-a na osnovu takvog sporazuma sa Slovenijom posreduje u zapošljavanju. -Mi smo plasirali i javno objavljivali sve konkurse koji su nam dolazili iz Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije ali u periodu pandemije koronavirusa, to je mnogo, mnogo manje, odnosno, skoro pa nikako zadnjih mjeseci, naglasio je Veladžić. Mnogi građani posao pronalaze u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj a da se pri tome u Službi za zapošljavanje i ne odjave. Onih koji su to ipak učinili a posao pronašli u Sloveniji je 211, šezdeset i troje je posao pronašlo u Hrvatskoj, 28 u Austriji, 126 u SR Njemačkoj, te sedam u ostalim europskim zemljama. Od početka godine do kraja jula u zemljama EU posao je pronašlo 435 građana Unsko-sanskog kantona.
Najveći broj nezaposlenih su ekonomisti i pravnici
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u Unsko-sanskom kantonu su zaposlene 36.452 osobe. Od 35.361 nezaposlenog, s visokom stručnom spremom najveći broj su ekonomisti i pravnici a najmanje profesor muzičkih predmeta, biohemičar i istraživač saobraćaja. Među nezaposlenima sa srednjom stručnom spremom najviše je ekonomskih tehničara, maturanata Gimnazije i mašinskih tehničara. Najmanje geoloških i ratarskih tehničara, financijskih knjigovođa. Među KV radnicima posao najviše traže prodavači, automehaničari i krojači, a najmanje administratori, njegovatelji djece, starijih i nemoćnih osoba. Samir TULIĆ