BIHAĆ – U Unsko-sanskom kantonu 97.000.000 kvadratnih metara površina još uvijek je sumnjivo na mine i neeksplodirana ubojna sredstva i kako kažu u bihaćkom Regionalnom uredu BH MAC-a, nažalost, nije puno učinjeno u procesu deminiranja. Sve ove godine, iznos izdvojenih donatorskih sredstava u Bosni i Hercegovini nije bio dovoljan da se riješi problem mina u Unsko-sanskom kantonu. Ovogodišnja pandemija koronavirusa uzrokovala je da se oko 10.000.000 eura planiranih za protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini preusmjeri na rješavanje problema korona virusa i migracija, tvrde u BH MAC-u.
Zbog nedostatka donatorskih sredstava velike minirane površine u kantonu i danas čekaju na deminiranje. Sumnja se da je to čak 97.000.000 kvadratnih metara. Centar za uklanjanje mina BH MAC u Bihaću s partnerima trenutno realizira dva projektna zadatka, jedan u općini Bosanska Krupa a drugi u Bihaću. -Oružane snage završavaju projekt tehničkog izviđanja u Bosanskoj Otoci i otvorili smo zadatak tehničkog izviđanja minsko sumnjive površine Nacionalni park Una a realizaciju tehničkog izviđanja radi Federalna uprava Civilne zaštite. Plan je da se u 2021. završi tehničko izviđanje Nacionalnog parka Una s novom metodom a to je lendriliz, ili proces oslobađanja zemljišta, kaže Aladin Bajrektarević, šef Regionalnog ureda BH MAC-a u Bihaću. Prošle godine je okončan projekt Opća procjena minsko sumnjivih područja u BiH a BH MAC ga je realizirao s partnerima, pripadnicima Oružanih snaga BiH i Norveškom narodnom pomoći a financirala Europska unija. Cilj ovoga projekta je unaprijediti proces protuminskog djelovanja i sagledati novu situaciju uticaja rizika od mina na društvenoekonomske tokove u Bosni i Hercegovini. U BH MAC-u vjeruju kako će proces protuminskog djelovanja teći bržim tokom jer je u BiH usvojen novi koncept lendri-liz. -Identificiranje informacija o minskim poljima i tretiranje samo tih informacija. Nakon što demineri uđu deminerskim metodama u određenu površinu, oni uklanjaju opasnost sa tih površina. Ukoliko ne nađemo druge informacije koje ukazuju na miniranost mi tu površinu proglašavamo sigurnom, odnosno vraćamo je krajnjim korisnicima, ističe Bajrektarević.
Izviđači BH MAC-a izviđaju teren, prikupljaju informacije i koriste minske zapisnike bivših pripadnika oružanih snaga svih zaraćenih strana u BiH. Korištenjem dronova prikupljaju informacije i formiraju projekt minsko sumnjivih površina. -Taj projekt dalje ide u realizaciju deminerskim timovima koji prikupljene informacije potvrđuju ili isključuju, dodaje Bajrektarević. Na osnovu rezultata opće procjene u USK-u formirano je 47 sumnjivih područja ukupne površine pod minama. U Unsko-sanskom kantonu bez mina su grad Cazin i općina Bosanski Petrovac, a minama najugroženiji grad Bihać i općine Bosanska Krupa, Sanski Most i Velika Kladuša. Zbog nedostatka donatorskih sredstava, nažalost, proći će još puno vremena dok se ne deminiraju sva minska polja. Samir TULIĆ
