ORAŠAC, BIHAĆ – Težak posljeratni život većine bosanskohercegovačkih građana, uzrokovan nedostatkom radnih mjesta u privredi i velikom nezaposlenošću, dijele i mještani Orašca u Ljutočkoj dolini, prepušteni sami sebi u borbi za goli opstanak. Kao i u svim gradovima i općinama u BiH iz kojih se građani iseljavaju, i iz ove bihaćke mjesne zajednice, u zapadnoeuropske zemlje odlaze njeni građani u potrazi za boljim životom. Koliko ih je do sad otišlo, to zasigurno niko ne zna jer ne postoje precizne evidencije.
130 učenika
Stigli smo u opustjelo središte Orašca u podne. Nismo zatekli niti jednoga mještanima. Na školskom igralištu grupa djece igra nogomet a kako doznajemo, u područnoj osnovnoj školi nastavu pohađa stotinu i trideset učenika, kaže Ramo Zulić, predsjednik Savjeta MZ Orašac. Ovdje je prije rata živjelo oko četiri hiljade stanovnika a danas tek hiljadu. Po posljednjem popisu stanovništva, popisano ih je 1.600. Šest stotina stanovnika živi negdje drugdje, u Bihaću a neki i u zemljama EU. Život je uveliko otežan i zbog činjenice kako je Orašac od Bihaća udaljen tridesetak i više kilometara a njegovi mještani i danas trpe posljedice ratnih stradanja u Ljutočkoj dolini. -Mještani mlađe i srednje dobi poprilično su zaposleni, međutim, stariji građani se pretežno bave poljoprivredom, kaže Ramo Zulić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Orašac. Jedan broj Oraščana zaposlen je u državnim institucijama, no, više ih radi u privatnim privrednim poduzećima. Problem ovim mještanima predstavlja održavanje lokalnih makadamskih cesta. -Mi smo ove godine zaobiđeni kada je u pitanju proljetno i zimsko održavanje puteva. Imamo i problem čišćenja puteva od snijega kojeg s vremenom nekako i uspijemo riješiti. Kada je u pitanju niskonaponska mreža, dolazi do učestalih nestanaka električne energije. Obraćali smo se nadležnima, ali ni do dans u tome nema nikakvog pomaka, veli Zulić. 
Uskoro apoteka
I bez obzira na vremenske prilike, dolazi do prekida u snabdjevanju električnom energijom u intervalima po nekoliko sati, tvrdi Zulić. Stariji mještani bave se uglavnom poljoprivrednom proizvodnjom što im je osnovni izvor egzistencije. Nerijetko u tome ne vide svoju perspektivu ali čine to iz hobija. Zulić uskoro očekuje otvaranje apoteke u Orašcu koja će mještanima puno značiti jer po lijekove neće morati putovati u Bihać. Osigurana im je i zdravstvena zaštita u ovdašnjoj područnoj ambulanti u kojoj svakodnevno tridesetak pacijenata čeka na ljekarski pregled. -Najveće nade i perspektive polažemo u Nacionalni park Una koji dijelom obitava i u mjesnoj zajednici Orašac. Tu vidimo našu budućnost. Od ukupno petnaest do osamnaest rendžera, po mojoj procjeni koliko ih radi, negdje polovina uposlenih u Nacionalnom parku „Una“ su s područja Orašca. Taj broj bi trebao biti daleko veći, naglašava Ramo Zulić, predsjednik Savjeta MZ Orašac. Nekoliko mještana Orašca turistima koji posjećuju NP „Una“ pruža usluge smještaja čime direktno doprinose razvoju turističke infrastrukture ovoga zaštićenog područja i ostvaruju prihode za život svojih porodica, a članice Udruženja žena Ljutočke doline turistima nude svoje suvenire nastale kao rukotvorine, specifične za ovo podneblje. Samir TULIĆ
