Tefter (588): Afera Agrokomerc i (ne)moć Krajišnika (1)

Nije još poznato da li će i u kakvom formatu biti obilježena 40-godišnjica Afere Agrokomerc polovinom iduće godine jer živimo u društvu u kojem dominiraju ravnodušnosti, bezvoljnosti, samodopadljivosti, neznanje, korupcija,…, u kojem je zavidan broj nosilaca mandata na svim nivoima skloniji nečasnim radnjama nego modernijim promicanjem univerzalnih vrijednosti (pravednost, ljudskost, jednakost,…). Načelnik Grada Cazina Nermin Ogrešević je inspirisao-nagovorio akademika Ljubovića, bivšeg profesora Cazinske gimnazije, da napiše dvije sjajne knjige o Cazinu, Cazinskoj krajini koje su danas nezaobilazna štiva krajiške recentne povijesti. Načelnik Općine Velika Kladuša Boris Horvat kidiše nagrađivanjima, pohvaljivanjima, opjevavanjima,… „intelektualnih“ ljenčina zaništa! Već je postala tradicionalna praksa da funkcioneri-ministri u Vladi USK-a sa kojima novinari Krajine obave intervju budu ubrzo i hapšeni! Je li stvarno moguće da su novinari nedeljnika Krajina iz Bihaća kako sami sebe vole titulisati toliko „(ne)obaviješteni“ o  nečasnim radnjama narodnih izabranika i – ili im je to nezgodno priupitati svoje sagovornike, bar onako uzgred/by the way!

Par posjetilaca Portala ReprezenT.ba se interesovalo za kompletnost prezentovanih publikacija o Aferi Agrokomerc u prošlom Tefteru. Zasigurno da popis nije kompletan. Još se očekuje i odgovor Sveučilišne knjižnice iz Bihaća kako bi mogli utvrditi da li su pripadnici Akademske zajednice šta publikovali i – ili da li je bio kakvih tema o tranziciji i slično u formi magistarskih radova? Ono što je sasvim izvjesno da se još nije pojavilo i ili nagovijestilo neko književno djelo, i – ili umjetnička slika snažno inspirisana nekim od detalja silne hajke i halabuke pred 40-tak godina.

Kad su u pitanju inspiracije krajiških književnika koja se odnose na istinite povijesne događaje praksa je različita. Tako npr. povratci Krajišnika iz emigracije relativno su brzo književno obrađeni Letićevim romanom „Povratak iz tuđine“ ranih 1980-tih, i – ili zbivanja iz Bratorata 1993/95 inspirisala su Perviza da 1998. godine napiše perfektan roman zagonetnog naziva „Brat njegov ili on“! Brzo je i prof. Kasim Mujagić ponudio roman „Ljiljan za tamjan“! Na strateški i vraški vrlo značajan događaj kakva je bila Cazinska buna 1950. godine književne uradke čekali smo tridesetak godina, a prvi roman „Omaha“ 36 godina.

Za očekivati je da će krajiška zemljica iznjedriti romanopisca čija inspiracija sa Aferom Agrokomerc kada je bajkovitom Cazinskom krajinom zavladalo vraški zagonetno (pre)vruće ljeto i kada je žarko ljeto predominiralo Cazinskom krajinom po uzoru na Andrićevu „Nemirna godina“ rezultirati, npr. „Uzbudljiva i – ili prelomna godina“ u kojoj bi jedan od likova npr. mogao biti tvorac Agrokomerca po uzoru na Andrićevog Mustafu Madžara, a glavni vezir prvi policajac SRBiH, ili…

Kad su u pitanju (ne)moći Krajišnika koje se odnose na krajiško čudo zvano Agrokomerc valja biti oprezan, pošten, pravedan,… ne griješiti duše. Najveći broj radnika je strpljivo, marljivo, predano radio i trpio nadajući se svemu najboljem. Valjalo je stoljetnu bijedu, neimaštinu, siromaštvo,… što brže „baciti za leđa“!

Po sopstvenoj percepciji, poimanju (ne)moći, (ne)umijeća,… fokusiram se na one (ne)vidljive koje vuču tragove sve do današnjih dana, a duboko su ukorijenjene u krajiški mentalitet. Nismo na vrijeme, znači 1975-tih, znalački reagovali na (ne)transparentnost trošenja „javnog novca“! Opće je poznato da su mnoga sela imala svoje samodoprinose u novcu, javnim radovima, uslugama (prevoz kamena, pijeska,…) …za poboljšanja životnih pitanja, najčešće puteva. Prvi sveobuhvatni referendum za infrastrukturu održan je 1974. godine. Već tada se dio tih sredstava „pozajmljivao“ privremeno privrednim subjektima u sastavu Agrokomerca! Paradoks: umjesto da privredni subjekti iz zarađenog profita „ulažu“ (bilo u reprodukciju – investicije ili infrastrukturu,…) kladuške (pseudo)elite „pozajmljuju“ javni novac da bi se nastavilo poslovanje sa sumnjivim poslovnim rezultatima.

Nismo na vrijeme prepoznali bahatost, pohlepe za moći i utjecajima koje je agresivno prakticirao tvorac Agrokomerca i njegovi „kučići“ o kojima je ponešto napisao i Đulaga Alibegić u svom sjajnom feljtonu „Svi predsjednikovi ljudi“! Radilo se za male plaće, uglavnom neredovito isplaćivane, a poslije uvedena „inovacija“ da se dio zarađenih malih plaća isplaćuje u „karticama“ koje su se unovčavale što robama, što diskontima, što,…! Sve je to pogodovalo mešetarenjima trgovaca, skladištara, činovnika, uglavnom miljenika dinastije koja je već dobrana proširena, ojačana,…

40-godišnjica „sudara kladuških ljevičara“

Burna decenija 1974/84. na krajiškom tlu je prohujala, solidno opisana, protumačena u dokučivim publikacijama navedenim u predhodnom Tefteru. Na svim nivoima u fokusu je sprovođenje Ustava iz 1974. godine, Zakona o udruženom radu iz 1975. godine,…, Antiinflacioni programi, Dugoročni program ekonomske stabilizacije (DPES),… a glavni moto-foskula razvoj socijalističkih samoupravnih društveno ekonomskih odnosa. Sve je to popraćeno dinamičnim gubljenjem vremena svih „subjektivnih snaga“ (radnički savjeti, organizacije komunista, sindikata,…), visokom inflacijom (na decenijskom nivou oko 85% godišnje), sve skupljom proizvodnjom, sve manjom konkurentnošću na zapadnoeuropskom tržištu,… Opiranjem pretjeranoj ourizaciji (ne možemo izvoziti sporazume,…) stao sam na „sapun“ i koncem 1978. općim „koncenzusom“ isključen iz Partije koja je već bila monopolizirana. Tko nije igrao-plesao po Hakijinoj i Fikretovoj muzici-notama bio je na „oku“ brojnim dupeliscima koji su virili ispod svake balege na prašnjivim krajiškim putevima.

Da bi se „spasilo“ što se spasiti nije dalo za katolički Božić 1984. godine Socijalistički savez na čelu sa sjajnim Smiljanom Jurićem organizira Drugi sveobuhvatni referendum za infrastrukturu. Pred par godina Abdić će sa funkcije načelnika Općine izjaviti kako je njegova „ekspertna grupa“ izvršila procjenu i revalorizaciju prikupljenih sredstava po tom referendumu i da je u pitanju iznos blizu današnjih milijardu KM. Realizacija ovog referenduma (razrezi, otpori, slamanje otpora, prisile,…) će pospješiti davno tinjajuće polarizacije kladuškog društva koje će „eksplodirati“ polovinom 1986. godine. Epilog, kolokvijalno nazvanog „sudar unutar kladuške ljevice/glavni akteri su bili članovi Saveza komunista“ je već opisivan. Rezultat je blaćenje, progon,… Muhameda Talakića (1930-1999) sa funkcije generalnog direktora Radne organizacije „Saniteks“ i njegovih sljedbenika, imenovanje Džemala Ahmetovića,…

Dok su se Kladuščani glođali tko je veći hadžija u još uvijek prilično duhovno zapuštenoj Čaršiji u Beogradu se juna 1986. kovala strategija uništenja. Poznati bosanskohercegovački historičar Admir Mulaosmanović je 2010. (Sarajevo, Institut za istoriju) u svom naučnom radu „Bihaćka krajina 1971/91“ detaljno  hronološki opisuje kako su Duško Zgonjanin i Nikola Ljubičić (prvi u funkciji prvog policajca u BiH, a drugi u funkciji predsjednika Predsjedništva Srbije) dogovorili „uništenje Hamdije u BiH“. Počelo se sa kompromitacijama oko navodnog plagijata u režiji Vojislava Šešelja, ukratko-parafrazirano: Hamdiji se pokušavalo podmetnuti krađa od drugog znanstvenika (tema je bila „Demokratski centralizam“ i kakav Ustav može kradljivac ponuditi), a Fikret je krao od Države pod mentorstvom „znanstvenog kradljivca“!

Ovo saznanje proširuje značenje podnaslova („sudar…“) i na SR BiH, jer kako su Kladuščani **ebali“ pritajeli lažni monolitizam na lokalnom nivou isto se naredne godine početkom septembra (Deveta sjednica CK SKBiH) dogodilo na republičkom!

Tefter će narednih par brojeva posvetiti istoj temi, a zaintereovani su pozvani na saradnju. Ovaj broj Teftera je „nadrndan“ tokom vikenda u gradu površine oko 275 km² u kojem živi preko 300 hiljada stanovnika među kojima i brojna krajiška dijaspora udaljenom od Kladuše oko tri sata bus-vožnje u prekrasnoj sobi na čijim vratima ima pločica:

Uz zahvalnost vrijednom domaćinu na izvanrednom gostoprimstvu sa željom da dvogodišnji sinčić ubrzo dobije sestru. Sobu sam ukrasio divnom zidnom umjetničkom slikom Gradske džamije – kladuške ljepotice.

Kladušku maglovitost, šeprtljivost,… malko ohrabruju podaci Porezne uprave FBiH o kretanju zaposlenosti na području Velike Kladuše sa 30. aprilom 2026. godine.

Izvor: Porezna uprava FBiH.

Ako se ne radi o sezonskim oscilacijama, djeluje obećavajuće? Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge, držimo do krajiškog dostojanstva. Radimo za sebe i svoj zavičaj!

Ljubljana, 15.04. 2026. godine     ramoh45.07@hotmail.com