Protekla je dobra godina i kusur od kada smo izabrali novu predstavničku i izvršnu vlast bajkovite Čaršije. Da se podsjetimo: oktobra 2024. godine na lokalnim izborima učestvovalo je 16.337 glasača (izlaznost nepunih 38%) koji su svoje povjerenje iskazali prema sedam političkih stranaka (Laburistička stranka 5.397, SDA 3.015, NES 1.617, DNZ 1.078, Naša stranka 992, Stranka krajiškog jedinstva 631 i Narod i Pravda 551). Za poziciju načelnika začešljalo se pet kandidata (Boris 7.935, Amir 6.017, Adis 1.727, Ismet 501 i Delila 157).

Šest političkih stranaka je 13. novembra 2024. godine (navedeni osim Laburista) potpisalo je Sporazum o formiranju većine…., (sedam članova na deset stranica), a član 1. glasi:

Ako izuzmemo dio teksta (Općinsko vijeće Velika Kladuša…) ostalo čista copy-paste rabota previše raširena na širim prostorima. Još odjekuje predizborna euforija (zajedno za promjene, kladuška duša, naša Velika Kladuša, Bolje za sviju,…). Na razradi, operacionalizaciji, planu realizacije,… člana 1. Sporazuma nije se ozbiljnije mrdnulo. Ako potpisnici Sporazuma misle da su Program rada Općinskog vijeća, Osnove Programa i politike načelnika…, prostorno planska dokumentacija, budžeti, modernizacija infrastrukture,… prioritetni projekti koji će poboljšati socioekonomsku sliku (pomicanje razvoja svih aspekata…) onda smo svi skupa u velikim poteškoćama!

Tokom proteklog perioda nije se adekvatno baratalo činjenicama o stvarnim razlozima decenijskog nazadovanja Velike Kladuše u odnosu na okruženje (ambijent, revizija privatizacije, diskriminacije, naplate neporeznih prihoda, nebriga o imovini, lopovluk sa primjetnim primjesama korupcije, voluntarizam u Komunalijama, podcjenjivanje kulture i obrazovanja,…). Javnosti Velike Kladuše se već više od decenije promoviše Koncept „Unaprijedimo Kladušu Zajedno“ o čemu kladuški „autoriteti“ kukavički šute. Nemaju volje, znanja,… da ponude nešto bolji niti imaju građanske hraborsti da sa Partnerskom grupom pošteno otvore dijaloge o budućnosti zavičaja. Dobro bi bilo da shvatimo da je kultura sveobuhvatna moć – sila koja oblikuje vještine, kreativnosti, društveno tkivo od kojeg ovisi gospodarska aktivnost!
Potpisnici Sporazuma nisu pokazali volju, hrabrost, kapacitet,… da se na pravi način postave prema aktuelnim izazovima (dinamiziranje društveno ekonomskog razvoja boljim upravljanje i korištenjem raspoloživih resursa,…). Veoma je zabrinjavajuće da Općinsko vijeće nije ozbiljnije razmotrilo veoma izražene negativne decenijske tendencije (depopulacija, zaposlenost u realnom sektoru) te shodno tome iniciralo konkretne istraživačko razvojne aktivnosti (npr: Studija o demografskoj revitalizaciji, Elaborat o raspoloživim resursima,…) kao podloge za buduće strateške odluke.
Hvale je vrijedno preko 300 stavki koje je Općinsko vijeće u proteklih 15-tak mjeseci razmatralo. Pošteno je primjetiti da je većina stavki operativno rutinske nadležnosti kojima nisu prethodile opsežnije, kompliciranije pripreme u formi elaborata, studija, analiza,… Desetine stavki su već bile pripremljene za razmatranja, ali se davalo prednost burgijanju (bušenju brava na vratima Vijećnice). O tome zorno svjedoče podloge na bazi kojih je donešena Odluka o zaduženju za „projekat stoljeća“! Nismo imali ni minimum, Izvještaj o stanju i problemima na ostvarenju Odluke o zaduženju iz 2009. godine oko „projekta stoljeća“! Drugi su efikasniji, imaju bolje rezultate!
Načelnik, njegov Ured, javni nastupi, rezultati,… u kontekstu vremena i prostora zaslužuju posebnu elaboraciju koja prevazilazi okvire Kolumne. Primjeran bi bio poseban pregledni rad (jedan vid stručnog uratka) da se horonološki prikaže skoro godinaipo djelovanja, rezultati, propusti, dilelatizam (naročito prema Privrednom društvu „Alatuša“), gafovi,…

Po čaršijskim koularima sve se češće šuška kako Boris neće dočekati dvogodišnjicu mandata, kako je sve češće nerevozan, kako ga nitko ne šljivi ozbiljno, kako nikom ništa ne može „narediti“, kako su mu vezane ruke, kako olako „maše“ ostavkom, kako… Da javnost nije (pre)sita njegovim kmečanjima na javnim mjestima, po medijima,… jeste! Nema bitnijih promjena, ambijenta,… sa poigravanjem, šarlatanstvom, manifestiranjem potkapacitiranosti, bezvoljnosti, ravnodušnosti,…
Pripadam skupini Kladuščana, ma gdje bili i šta radili, koji nije glasao za aktuelnog načelnika Borisa Horvata (1964) ni zbog ni jednog od deset navedenih razloga već zbog njegovih referenci da je veoma pogodna i poželjna osoba shodno kontekstu vremena i prostora koja ima kredibilitet (nema oraha u džepu iako mu maslo nije za ramazana, nije cvjećka) da stvarno pokrene promjena na bolje koje već dobrana kasne. U proteklih 16 mjeseci, i pored vrijednih inicijativa-preporuka,… nismo primijetili volju za korjenitim promjenama-reformama koje će rezultirati bitnijem poboljšanju općeg ambijenta i u konačnici stagnaciji nazadovanja Velike Kladuše u odnosu na okruženje.
Pred 20-tak godina kada je državni poslanik Rifat Dolić ostao bez mandata zbor sukoba interesa imao samo obimnu, oštru,… polemiku preko e-mailova. Na pokušaje obrazloženja, kao npr. da su mnogi državni poslanici u većim „belajima“ (Baja Nadarević,…) odgovorio sam: vjerujem da jesu, samo ja nisam glasao za njih nego za Rifata Dolića da bude poslanik od formata, a ne da se smuca po nadzornim odborima i odlučuje o nabavkama oluka i sličnih trivijalnosti.

Za Borisa Horvata sam glasao da bude načelnik od formata, čestit, dostojanstven,… sa modernim percepcijama i implementacijama temeljnih vrijednosti (pravednost, ljudskost, jednakost,…) u skladu sa kladuškim adetom. Nisam se ustezao da još tokom predizborne kampanje, a posebno poslije izbora, bez ikakvih očekivanja-pogodnosti,… putem protokola dostavljam prijedloge, sugestije,… sve sa ciljem na podstaknem potrebu (re)definisanje vizije Velike Kladuše shodno kontekstu vremena, okolnosti,… Sve bona fide!
Poštovani Načelniče, nažalost sa velikim pokrićem pričaš kako je „rijetko kome u interesu napredovanje“ …Tvoja dezorjentiranost, kmečanje, kolebanje, potkapacitiranost,… upućuju na pomišljanja kako ni Vi nemate volje, ne znate šta hoćete-nećete, s kime, kako,…!, Sa 7.935 glasova imaš solidnu podršku i ne trebaš biti ničiji žetončić. Više samopouzdanja, odlučnosti, građanske hrabrosti,…!
Nakon godinu i kusur na sceni imamo predstavničku i izvršnu vlast koja još nije ponudila primjernu viziju Kladuškog društva, oklijeva oko značajnije participacije građana o čemu najbolje svjedoči situacija sa mjesnim zajednicama, nastavlja diskriminaciju građana, baćka se opstrukcijama, priča šupljikaste priče,… Svjedočimo općoj ravnodušnosti, uspavanosti, kljakavosti, samodovoljnosti,…!
Pregled kretanja nekih pokazatelja dec. 24. u odnosu na dec. 2025. godine
| Pokazatelji | USK | Bužim | Cazin | V. Kladuša |
| Proc. stanovn. | 260859/259586 | 19078/19087 | 64284/64048 | 39286/39115 |
| Br. zaposlenih | 38.462/38.490 | 1.944/1.987 | 8.052/8.098 | 4.926/4.817 |
| Br. nezaposl. | 28.883/25.599 | 2.768/2.693 | 5.681/5.869 | 5.326/5.644 |
Izvor : JU Služba zapošljavanja USK
Zašto samo Velika Kladuša bilježi smanjenje zaposlenih (109) 2025. u odnosu na 2024. godinu i ima najveću stopu depopulacije su pitanja na koja Asim i Borislav nemaju argumentovane odgovore, a za predsjednike političkih stranaka to su marginalna periferna pitanja! Ovo ih titrači mu*a u kladuškim medijima i njihovi fanovi ne pitaju!
Osnovna nadležnost lokalne vlasti jeste stvaranje ambijenta-uslova da građani što bolje žive, a osnovni mjerodavni pokazatelju su navedeni u tabeli.
Zanimljivosti iz vakta industrijalizacije zavičaja
Poznati i cijenjeni hrvatski povijesničar, akademik, političar Dušan Bilandžić (1924-2015) autor je brojnih knjiga među kojima i „Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije“ (Zagreb, 1978) na str. 396. piše: „Privrednom reformom 1965. godine, Reorganizacijom UDB-e 1966. godine, reorganizacijom SKJ 1966-69. i ustavnim promjenama 1971. godine ušlo se u odlučujuću etapu društveni promjena u kojima je industrijalizacija bila prvorazredni zadatak. Dinamičan industrijski razvoj iz temelja je izmjenio privrednu strukturu pri čemu je učešće industrije u društvenom proizvodu povećano sa 18,0% na 38,1%“.
Prilog je iz Saniteks novina (mart 1973. godine) koji omogućuje bar donekle dočarati zbilju ondašnjeg vremena. Kao posebnu zanimljivost izdvajam prve isplate plaća putem štednih knjižica u vrijeme direktorovanja Husnije Harbaša kada je više od trećine zaposlenih bilo potpuno nepismeno ili bez četiri razreda pučke škole. Još ima u životu službenica Banke koje su muku mučile da poduče klijente osnovnim potrebama financijskog poslovanja.
Do marta 1973. godine lični dohoci-plaće isplaćivane su u gotovini u papirnim kovertama. Možete zamisliti kad treba za oko dvjesta radnika (npr. RJ „Tkaona“) utrpati novac u koverte u tačno određenim apoeima. U RJ „Tkaona“ to su pedantno dugo vremena obavljale „pisarice-evidentičari“ rahmetli Fatma Ahmetašević i Zumreta Keranović (djev. Miljković). Tada je bila poznata „čeka“-lokacija u Gradskom parku nasuprot glavne ulice sa koje se vidi kapija Tvornice. Čeka je bila posjećena naročito kad se dijelila plaća. Nekolicina vrijednih tkalja imale su dosta problematičan porodični život, suprug nerazuman, pijan, kabadahija,… Morale su muževima predavati koverte sa kompletnom plaćom koja se redovito najviše potrošila u gostionama. Kako bi se bar malo zaštitile, da im ostane bar dio plaće uvedene su duple koverte. Naravno, muževi nisu znali za ovaj trik! Ovo je bila dobro čuvana tajna!

Čuvajmo svoja dostojanstva, budimo bolji ljudi, radimo za sebe i zavičaj!
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!
Velika Kladuša, 18.03.2026. ramoh45.07@hotmail.com

